Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić u izjavi za naš program kaže da su ovi sporazumi od velike važnosti, posebice kada se govori o nelegalnoj trgovini narkoticima. Podsjećamo: BiH je svojevremeno zbog svog strateškog položaja dobila epitet tranzitnog centra za droge, odnosno uvrštena je u takozvanu balkansku rutu. Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić:
“Po nekim međunarodnim uzusima neke bilateralne veze naravno već postoje, ali ovi sporazumi bi trebalo da uokvire tu našu saradnju u potpunosti i da je podvedu pod međunarodne standarde kakvi već postoje u Evropi i, nadamo se, u ovom dijelu svijeta. Veoma je bitno, pogotovu kada se tiče naravno narkotika, ilegalne imigracije i, što je danas aktuelno u svijetu, terorizma. Dakle, izuzetno značajni sporazumi. Međutim, ovo je samo odluka o iniciranju postupka za vođenje pregovora, a tek nakon toga dolaze sporazumi.”
O putevima krijumčarenja drogom balkanskom rutom, predstavnica Centra Inicijative za suradnju u jugoistočnoj Europi Snežana Nenova kaže:
“Klasična balkanska ruta ide iz Turske preko Bugarske, Srbije, BiH i Hrvatske. Postoje i putevi preko Mađarske, BiH, Hrvatske i završavaju preko Slovenije, odakle se droga distribuira u zapadnu Europu.”
Nenova zapravo podsjeća da je balkanska ruta podijeljena na tri dijela: na sjevernu, srednju i južnu:
“S jedne strane heroin iz Afganistana, preko Turske, Bugarske i Srbije odlazi za zapadnu Europu, dok se s druge strane balkanska ruta koristi za šverc sintetičkih droga sa Zapada prema Bliskom istoku. Također, imamo i šverc marihuane, koja s ovog područja ide i pema Istoku i prema Zapadu.”
Od svih količina droge koja godišnje putuje takozvanom balkanskom rutom policija uspije zaustaviti svega desetinu. Prema statistikama programa Ujedinjenih naroda za kontrolu droga, radi se o krijumčarenju stotina tona droge godišnje. Šef Odjela za borbu protiv trgovine narkoticima Agencije za istrage i zaštitu BiH Emir Kreho:
“Imate u određenim državama zaplijene koje se mjere tonama. Znate, tona heroina to je ogromna stvar. Ne znam kako bih to slušateljima plastično mogao opisati, ali jednokratne doze su otprilike po 0,25 grama. A tonama se zapljenjuje toga. To pokazuje da je to ogroman problem. Vrlo je teško to mjeriti sa nekim drugim regionima u svijetu, jer razvojem komunikacija i ostalog sve više i više smo svi ustvari jedno malo, globalno selo.”
Od svih zemalja u regionu, uključujući zemlje bivše Jugoslavije, Ujedinjeni narodi traže da se uspostave efikasne službe za kontrolu svih vrsta krijumčarenja - ljudima, drogom, jer to su ozbiljni problemi. BiH napravila je u posljednjih pet godina znatan iskorak, za razliku od 2001. godine kada je bila označena crnim slovima na mapi Europe kao zemlja u kojoj se vrlo malo radi na suzbijanju nelegalne trgovine opojnim drogama i borbi protiv organiziranog kriminala.
Emir Kreho, iz Agencije za istrage i zaštitu BiH, smatra da pitanje trgovine drogom ne treba promatrati samo iz ugla BiH već regiona - jer problem je mnogo širi:
“Imate strašan problem i u Srbiji, u Crnoj Gori, u Hrvatskoj, u Sloveniji. Mi smo kao region etiketirani.”
Zahvaljujući formiranju sigurnosnih agencija na državnoj razini i boljoj suradnji entitetskih institucija, u BiH sve se češće presijecaju lanci trgovine narkoticima. Pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH Zoran Perković smatra da ta borba i organiziranost BiH trebaju biti u narednom periodu i veći, jer pred BiH su novi izazovi:
„Pitanje borbe protiv organizovanog kriminala je usko vezano sa niz nekih drugih pitanja koja se, možda, direktno i ne vide, kao što je olakšavanje viznog režima, kao što je put BiH, generalno, u evropske integracije.“
Opredjeljenje BiH je da po ovome pitanju u potpunosti surađuje sa zemljama regiona slijedeći svjetsku politiku borbe protiv trgovine narkoticima koja, podsjećamo, je jedna od tri najunosnije grane organiziranog kriminala - i to nakon trgovine oružjem, te ljudima.
“Po nekim međunarodnim uzusima neke bilateralne veze naravno već postoje, ali ovi sporazumi bi trebalo da uokvire tu našu saradnju u potpunosti i da je podvedu pod međunarodne standarde kakvi već postoje u Evropi i, nadamo se, u ovom dijelu svijeta. Veoma je bitno, pogotovu kada se tiče naravno narkotika, ilegalne imigracije i, što je danas aktuelno u svijetu, terorizma. Dakle, izuzetno značajni sporazumi. Međutim, ovo je samo odluka o iniciranju postupka za vođenje pregovora, a tek nakon toga dolaze sporazumi.”
O putevima krijumčarenja drogom balkanskom rutom, predstavnica Centra Inicijative za suradnju u jugoistočnoj Europi Snežana Nenova kaže:
“Klasična balkanska ruta ide iz Turske preko Bugarske, Srbije, BiH i Hrvatske. Postoje i putevi preko Mađarske, BiH, Hrvatske i završavaju preko Slovenije, odakle se droga distribuira u zapadnu Europu.”
Nenova zapravo podsjeća da je balkanska ruta podijeljena na tri dijela: na sjevernu, srednju i južnu:
“S jedne strane heroin iz Afganistana, preko Turske, Bugarske i Srbije odlazi za zapadnu Europu, dok se s druge strane balkanska ruta koristi za šverc sintetičkih droga sa Zapada prema Bliskom istoku. Također, imamo i šverc marihuane, koja s ovog područja ide i pema Istoku i prema Zapadu.”
Od svih količina droge koja godišnje putuje takozvanom balkanskom rutom policija uspije zaustaviti svega desetinu. Prema statistikama programa Ujedinjenih naroda za kontrolu droga, radi se o krijumčarenju stotina tona droge godišnje. Šef Odjela za borbu protiv trgovine narkoticima Agencije za istrage i zaštitu BiH Emir Kreho:
“Imate u određenim državama zaplijene koje se mjere tonama. Znate, tona heroina to je ogromna stvar. Ne znam kako bih to slušateljima plastično mogao opisati, ali jednokratne doze su otprilike po 0,25 grama. A tonama se zapljenjuje toga. To pokazuje da je to ogroman problem. Vrlo je teško to mjeriti sa nekim drugim regionima u svijetu, jer razvojem komunikacija i ostalog sve više i više smo svi ustvari jedno malo, globalno selo.”
Od svih zemalja u regionu, uključujući zemlje bivše Jugoslavije, Ujedinjeni narodi traže da se uspostave efikasne službe za kontrolu svih vrsta krijumčarenja - ljudima, drogom, jer to su ozbiljni problemi. BiH napravila je u posljednjih pet godina znatan iskorak, za razliku od 2001. godine kada je bila označena crnim slovima na mapi Europe kao zemlja u kojoj se vrlo malo radi na suzbijanju nelegalne trgovine opojnim drogama i borbi protiv organiziranog kriminala.
Emir Kreho, iz Agencije za istrage i zaštitu BiH, smatra da pitanje trgovine drogom ne treba promatrati samo iz ugla BiH već regiona - jer problem je mnogo širi:
“Imate strašan problem i u Srbiji, u Crnoj Gori, u Hrvatskoj, u Sloveniji. Mi smo kao region etiketirani.”
Zahvaljujući formiranju sigurnosnih agencija na državnoj razini i boljoj suradnji entitetskih institucija, u BiH sve se češće presijecaju lanci trgovine narkoticima. Pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH Zoran Perković smatra da ta borba i organiziranost BiH trebaju biti u narednom periodu i veći, jer pred BiH su novi izazovi:
„Pitanje borbe protiv organizovanog kriminala je usko vezano sa niz nekih drugih pitanja koja se, možda, direktno i ne vide, kao što je olakšavanje viznog režima, kao što je put BiH, generalno, u evropske integracije.“
Opredjeljenje BiH je da po ovome pitanju u potpunosti surađuje sa zemljama regiona slijedeći svjetsku politiku borbe protiv trgovine narkoticima koja, podsjećamo, je jedna od tri najunosnije grane organiziranog kriminala - i to nakon trgovine oružjem, te ljudima.
