Devedesetih godina nakon uklanjanja spomenika na Visu na kojem su pisale Titove riječi: „Tuđe nećemo, svoje ne damo“, dalmatinski borci su poručili da se spomenici mogu ukloniti, ali ne i parole. Neizravno je to potvrdio i hrvatski premijer Ivo Sanader kad je lani, u jednoj saborskoj raspravi o razgraničenju sa Slovenijom, upotrijebio iste, Titove riječi. No, dalmatinski partizani danas traže da se riječi vrate na kamen, da se spomenik vrati na višku rivu:
„Grandiozni spomenik na Visu – Tuđe nećemo, svoje ne damo – je srušen. Svjedoci smo da je ta parola i danas vrlo aktualna“, rekao je predsjednik Udruge antifašističkih boraca Splita, Ante Adorić, na proslavi 62. obljetnice završetka bitke za Knin, odnosno oslobođenja Dalmacije.
Hrvatski antifašisti su do sada toliko puta bezuspješno tražili da se vrate na svoja mjesta svih 3000 porušenih, uklonjenih ili oštećenih spomen-obilježja Narodnooslobodilačke borbe. No, izgleda, da mijenjaju taktiku - barem u Dalmaciji gdje je srušeno oko tisuću spomenika.
Na proslavi su izišli s jasnim zahtjevom prema vlasti da se što prije obnove konkretni spomenici. Uz viški „Tuđe nećemo, svoje ne damo“, traže obnovu i uređenje Titove pećine na Visu, obnovu spomenika Vojina Bakića poginulim partizanima u bitci za Knin, Augustinčićeva spomenika u Gradcu - vjekovnoj borbi za slobodu naroda biokovsko-neretvanskog kraja, te spomenik Narodnom heroju Stjepanu Filipoviću u Opuzenu. Za povratak tog, još 1991. godine srušenog spomenika, su i sami građani Opuzena:
„Ja ga ne bih ni rušila.“
„Ja sam da se vrati spomenik, pa čak i ime školi koja je nekada nosila ime Stjepana Filipovića. Protiv svakog sam nasilja, a on se upravo protiv toga borio.“
„Neka ga vrate. Bio bi red da i mi imalo spomenik.“
„On je kao simbol antifašizma. Ima ga u UN-u, a ovdje, u rodnom mjestu, ga nema.“
I „Konjanik“, djelo Antuna Augustinčića, nalazi se pokraj zgrade UN-a u New York-u, spominje Mate Peko iz Gradca, u kojem je Hrvatska vojska 1992. godine srušila spomenik velikog hrvatskog kipara:
„Kada može stajat Augustinčić u New York-u, moga je stajat i u Gracu. I triba bi stajat.“
Bivši gradonačelnik Visa, Šime Zubčić, iz Socijaldemokratske partije, svojevremeno je, bezuspješno, tražio od državnih organa revalorizaciju Titove pećine na Visu:
„Gradsko vijeće grada Visa predložilo je da sve ove spomenike, koje su neki ljudi u prošla vremena od 1992. godine pa do danas porušili i bacili, prezentiramo u području Titove špilje kao jedno spomen područje, da na taj način prezentiramo našu povijest i da to bude jedna turistička ponuda koju će grad Vis i Otok Vis ponuditi turistima.“
Kako ova i druga nastojanja nisu dala ploda, to su dalmatinski borci, njih više od 300, koliko ih je bilo na svečanosti u hotelu Marjan, izrazili zahtjev da se problem brisanja spomeničke baštine NOB-a internacionalizira. Ante Adorić:
„Kako dosadašnja naša nastojanja nisu imala pozitivne rezultate, zahtijevamo od Predsjedništva Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske da se taj problem odmah iznese pred međunarodne institucije.“
Saborski zastupnik iz SDP-a, Marin Jurjević, smatra da su prijedlozi za obnovu pet spomenika sasvim ostvarljivi:
„Ti prijedlozi su sasvim razumni. To ne iziskuje tolika sredstva, a ako država stane iza toga, mislim da ne bi bilo nikakvih problema.“
Bivši saborski zastupnik, koji se sprema na ujedinjenje ljevice, Ivan Ninić, je optimista kad je obnova spomenika u pitanju jer to je, kaže on, u hrvatskom interes:
„Mislim da je ovo realna želja antifašista i da bi se ovaj put trebalo, ako igdje ima sluha, a mislim da će ga biti, da se obnove ovi spomenici koji su spomenuti. Mislim da ih treba, u interesu pameti i Hrvatske, obnoviti.“
Hoće li se spomenici vratiti na svoja mjesta zavisi od političke volje i klime koja se, ipak, mijenja. Dokaz za to je činjenica da su gradska i županijska vlast na proslavu poslale svoje izaslanike, da je splitski tajkun
Željko Kerum u svom hotelu Marjan s ručkom počastio sve sudionike proslave oslobođenja Dalmacije, te da se roditelji djece iz zbora „Srdelice“ ne skanjuju dozvoliti im da pjesmom dirnu u srce stare partizane.
„Grandiozni spomenik na Visu – Tuđe nećemo, svoje ne damo – je srušen. Svjedoci smo da je ta parola i danas vrlo aktualna“, rekao je predsjednik Udruge antifašističkih boraca Splita, Ante Adorić, na proslavi 62. obljetnice završetka bitke za Knin, odnosno oslobođenja Dalmacije.
Hrvatski antifašisti su do sada toliko puta bezuspješno tražili da se vrate na svoja mjesta svih 3000 porušenih, uklonjenih ili oštećenih spomen-obilježja Narodnooslobodilačke borbe. No, izgleda, da mijenjaju taktiku - barem u Dalmaciji gdje je srušeno oko tisuću spomenika.
Na proslavi su izišli s jasnim zahtjevom prema vlasti da se što prije obnove konkretni spomenici. Uz viški „Tuđe nećemo, svoje ne damo“, traže obnovu i uređenje Titove pećine na Visu, obnovu spomenika Vojina Bakića poginulim partizanima u bitci za Knin, Augustinčićeva spomenika u Gradcu - vjekovnoj borbi za slobodu naroda biokovsko-neretvanskog kraja, te spomenik Narodnom heroju Stjepanu Filipoviću u Opuzenu. Za povratak tog, još 1991. godine srušenog spomenika, su i sami građani Opuzena:
„Ja ga ne bih ni rušila.“
„Ja sam da se vrati spomenik, pa čak i ime školi koja je nekada nosila ime Stjepana Filipovića. Protiv svakog sam nasilja, a on se upravo protiv toga borio.“
„Neka ga vrate. Bio bi red da i mi imalo spomenik.“
„On je kao simbol antifašizma. Ima ga u UN-u, a ovdje, u rodnom mjestu, ga nema.“
I „Konjanik“, djelo Antuna Augustinčića, nalazi se pokraj zgrade UN-a u New York-u, spominje Mate Peko iz Gradca, u kojem je Hrvatska vojska 1992. godine srušila spomenik velikog hrvatskog kipara:
„Kada može stajat Augustinčić u New York-u, moga je stajat i u Gracu. I triba bi stajat.“
Bivši gradonačelnik Visa, Šime Zubčić, iz Socijaldemokratske partije, svojevremeno je, bezuspješno, tražio od državnih organa revalorizaciju Titove pećine na Visu:
„Gradsko vijeće grada Visa predložilo je da sve ove spomenike, koje su neki ljudi u prošla vremena od 1992. godine pa do danas porušili i bacili, prezentiramo u području Titove špilje kao jedno spomen područje, da na taj način prezentiramo našu povijest i da to bude jedna turistička ponuda koju će grad Vis i Otok Vis ponuditi turistima.“
Kako ova i druga nastojanja nisu dala ploda, to su dalmatinski borci, njih više od 300, koliko ih je bilo na svečanosti u hotelu Marjan, izrazili zahtjev da se problem brisanja spomeničke baštine NOB-a internacionalizira. Ante Adorić:
„Kako dosadašnja naša nastojanja nisu imala pozitivne rezultate, zahtijevamo od Predsjedništva Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske da se taj problem odmah iznese pred međunarodne institucije.“
Saborski zastupnik iz SDP-a, Marin Jurjević, smatra da su prijedlozi za obnovu pet spomenika sasvim ostvarljivi:
„Ti prijedlozi su sasvim razumni. To ne iziskuje tolika sredstva, a ako država stane iza toga, mislim da ne bi bilo nikakvih problema.“
Bivši saborski zastupnik, koji se sprema na ujedinjenje ljevice, Ivan Ninić, je optimista kad je obnova spomenika u pitanju jer to je, kaže on, u hrvatskom interes:
„Mislim da je ovo realna želja antifašista i da bi se ovaj put trebalo, ako igdje ima sluha, a mislim da će ga biti, da se obnove ovi spomenici koji su spomenuti. Mislim da ih treba, u interesu pameti i Hrvatske, obnoviti.“
Hoće li se spomenici vratiti na svoja mjesta zavisi od političke volje i klime koja se, ipak, mijenja. Dokaz za to je činjenica da su gradska i županijska vlast na proslavu poslale svoje izaslanike, da je splitski tajkun
Željko Kerum u svom hotelu Marjan s ručkom počastio sve sudionike proslave oslobođenja Dalmacije, te da se roditelji djece iz zbora „Srdelice“ ne skanjuju dozvoliti im da pjesmom dirnu u srce stare partizane.
