Najviše prostora u današnjoj emisiji dajemo projektu humanitarne organizacije CRS (Chatolic Relief Service) pod nazivom „Trajna rješenja za korisnike kolektivnih centara“. Zahvaljući tome, sedmočlana porodica Vujović se vratila u svoj dom u okolini Čapljine:
„Ne mogu da opišem radost koju osjetim kada se ujutro probudim. Djeca su presretna, konačno imaju svoju sobu.“
„Uđeš u svoju kuću, izađeš iz svoje kuće, ideš da radiš na svoju njivu, svoj si na svom i u svom.“
Za razliku od njih, još uvijek se sedam hiljada ljudi nalazi u kolektivnim centrima u najtežim uslovima života:
„Nama su davali ono što im je ostalo iza zuba. Nikad nismo imali više od jednog obroka. Dobili bi četvrt hljeba i nekog biskroba.“
Vlada Republike Hrvatske najveći je donator za povratak u Posavinu:
„Činjenica je da Vlada Republike Hrvatske na ovim prostorima daleko najviše pomaže, kako pri obnovi ratom uništenih kuća, tako i u održivom povratku. Pripremamo i daljnju suradnju.“
Tu su i druge vijesti koje govore o obnovi, povratku, novim donacijama, ali i staroj deviznoj štednji.
* * * * *
Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Mirsad Kebo i direktor Mercy Coorps u Bosni i Hercegovini Marko Nišandžić, potpisali su u Sarajevu protokol o realizaciji dva projekta koji će omogućiti ljudima smještenim u kolektivnim centrima i alternativnom smještaju povratak kućama.
Jedan od projekata je namijenjen za rekonstrukciju 1.100 stambenih jedinica koje će koristiti osobe koje žive u privremenom smještaju – kolektivnim centrima ili alternativnom smještaju. Projekt će omogućiti stambeno zbrinjavanje 4.500 osoba.
Za ovaj projekt Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH izdvojilo je četiri miliona eura, a osiguran je i kredit Razvojne banke Vijeća Evrope u iznosu od osam miliona eura.
Drugi projekt će osigurati podršku održivosti povratka osobama koje su u kolektivnim centrima ili alternativnom smještaju, rekonstrukcijom infrastrukture i prikladnom podrškom za socijalnu i ekonomsku reintegraciju korisničkih obitelji.
Grant u iznosu preko 4 miliona eura osiguralo je Ministarstvo za razvojnu suradnju Kraljevine Holandije.
„Ovaj iznos je zaista impresivna suma koju je izdvojila Vlada Kraljevine Holandije. Potpisivanje ovog ugovora prevazilazi okvire uobičajenih ugovora koje smo do sada potpisivali jer je ovo najveći ugovor sa najvećim efektima koji treba da doprinesu ne samo stvaranju uvjeta za povratak ljudi, nego i da ljude zadržimo putem održivog povratka“, izjavio je ministar Kebo.
* * * * *
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je prije dva dana u u Kozluku kod Zvornika da Vlada RS-a želi da, putem svojih organa, stvori bezbjedno okruženje za sve građane ove i drugih sredina.
Dodik je u izjavi novinarima, nakon razgovora sa predsjednikom Savjeta Mjesne zajednice Kozluk Fadilom Banjanovićem, izrazio zadovoljstvo što u Kozluku, od kada je počeo povratak, nema opasnosti za sigurnost povratnika.
Premijer Republike Srpske je naglasio da se problemi stanovnika Kozluka odnose na uslove života:
„Oni su, dakle, vezani za probleme puta, vodovoda, kanalizacije, zapošljavanja i svega toga. Ono što je urgentno, možemo da uradimo danas. Ja sam već dao nalog da se ova dionica puta kroz samo mjesto, koje je magistralnog karaktera, otpočne i Direkcija za puteve će već ovih dana naložiti da se otpočne na pravi način rehabilitovati i sanirati. S druge strane, 50 hiljada maraka koje su ovdje problem da bi se taj vodovod završio, biće već na sljedećoj sjednici vlade odobreno, kako bi taj projekat mogao da se završi u što kraćem roku i pitanje vodosnabdijevanja će biti riješeno.“
Fadil Banjanović, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Kozluk:
„Dobili smo obećanja da će određeni stručni ljudi napraviti dokumentaciju i da će ovaj problem biti riješen. Pitanje vodosnabdijevanja je gorući problem građana svih nacionalnosti. Obećana je pomoć vlade i resornog ministarstva da ćemo do nove godine riješiti ovaj gorući problem i da ova regija neće imati restrikcije vode.“
* * * * *
Raseljene osobe i povratnici opštine Foča i Savez udruženja izbjeglica i raseljenih osoba BiH zatražili su na javnom skupu u ovom gradu da se novoizabrani predstavnici vlasti ozbiljno pozabave rješavanjem nagomilanih problema koje imaju. Na skupu je izražena potreba ulaganja dodatnih napora za razvoj opštine Foča, naročito organizovani rad na zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti povratnika, te rekonstrukciji domova.
Predloženo je da se organizuje manifestacija „Dani dijaspore u Foči“. Istaknuto je da su prognanici BiH odlučni u svojim zahtjevima koji su navedeni u Platformi izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika, koja je namijenjena novoizabranim predstavnicima vlasti, a posebno ističu njihovo preuzimanje odgovornosti za obnovu 40.000 stambenih jedinica za povratnike.
Prvi zamjenik visokog predstavnika Larry Butler sastao se u Uredu Visokog predstavnika s ministrom financija Federacije BiH Draganom Vrankićem s kojim je razgovarao o izmirenju obaveza po osnovu stare devizne štednje.
Ambasador Butler je još jednom izrazio podršku OHR-a važećem Zakonu o izmirenju obaveza po osnovu stare devizne štednje BiH, čije osnovne odredbe i dalje predstavljaju najodrživiji okvir za isplatu duga većini štediša u što kraćem roku.
Ambasador Butler i ministar Vrankić su se složili da izmirenje stare devizne štednje mora biti fiskalno održivo, te osigurati štedišama povrat novca u najvećem mogućem iznosu. U tom kontekstu, oni su razgovarali i o nedavnoj odluci Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Jeličić protiv BiH, u kojoj se navodi da se stalnim odgađanjem izvršenja sudskog rješenja u korist podnosioca tužbe krše obaveze BiH iz Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Butler je konstatirao da, iako ta odluka nema implikacija na veliku većinu štediša, ministarstva financija u cijeloj BiH moraju pod hitno napraviti procjenu broja i ukupnog iznosa koji se mora isplatiti u skladu s pravosnažnim sudskim rješenjima u slučajevima stare devizne štednje, te osigurati njihovo izvršenje u skladu s ovom odlukom.
Inače, u budžetu Federacije za ovu godinu obezbijeđeno je
30 miliona KM za isplatu dijela verifikovane stare devizne štednje, a ta sredstva moraju se iskoristiti do kraja godine.
Takođe, počele su pripreme naloga za isplatu za prvih 8.000 štediša, kojima će Ministarstvo finansija na njihove tekuće račune u bankama doznačiti gotovinska potraživanja po osnovu verifikovanih štednih uloga koji ne prelaze 1.000 KM.
To znači da svi vlasnici deviznih depozita koji su verifikovali svoja potraživanja i prijavili svoj tekući račun u registar Ministarstva finansija Federacije BiH, mogu računati da će u narednih 20-30 dana na tom računu imati prvu gotovinsku isplatu po osnovu potraživanja za staru deviznu štednju, jer taj postupak je u toku.
Aleksandar Džombić, ministar finansija RS-a smatra da se kod isplate deviznih štednih uloga treba držati postojećeg zakona:
„Mi smo predložili jedno rješenje, to je Zakon o izmirenju unutrašnjeg duga, gdje je obuhvaćena i stara devizna štednja. Mislimo da je 13 godina period koji bi ovi budžeti mogli da izdrže.“
Štediše od tužbi ne odustaju, kaže Svetozar Nišić, Udruženje za zaštitu deviznih štediša u BiH i dijaspori:
„Mi ovu dokumentaciju šaljemo u Međunarodni sud s apelacijom da se procesuira.“
Poslanik u državnom parlamentu Tihomir Gligorić, jedan od najvećih zagovornika skraćenja roka za isplatu deviznih uloga, svjestan je da bi BiH mogla ući u ekonomsku blokadu:
„Kad ovi ljudi iz udruženja, koji su spremili dokumentaciju, odu na Međunarodni sud za ljudska prava u Strasburu, a s obzirom da su okolne države to pitanje riješile, za najduže godinu i po će doći do presude. Tada će Bosna i Hercegovina, umjesto tri milijarde da izdvoji devet milijardi i tada će Bosne i Hercegovina to morati da isplati odmah, iz svih budžeta, i tada će doći do kolapsa i finansijskog kraha Bosne i Hercegovine.“
* * * * *
Humanitarna organizacija CRS ove godine obnovila je stambene jedinice za 106 povratničkih porodica, rečeno je u Sarajevu na konferenciji o programu „Trajna rješenja za korisnike kolektivnih centara“.
Predstavnik CRS-a za BiH Leslie Sherriff istakla je da je pružena pomoć korisnicima alternativnog smještaja da se vrate svojim kućama na području Vareša, Fojnice, Maglaja, Doboja, Teslića, Srebrenice, Bratunca, Prozora, Jablanice, Mostara i Čapljine.
Prema njenim riječima, osam domaćih nevladinih organizacija, koje učestvuju u programu, pružile su psihosocijalnu podršku korisnicima i medicinsku pomoć, a nastaviće i da se brinu o povratnicima u mjestima povratka.
Predstavnica CRS-a takođe najavljuje da će program naredne godine, osim ovih vidova pomoći, korisnicima omogućiti i pomoć pri pokretanju samostalnih djelatnosti, te pronalaženju prilika za zapošljavanje.
Nijedna od ovih aktivnosti ne bi mogla da bude provedena bez pomoći donatora – Ambasade Holandije u Sarajevu, UNHCR-a i CRS-a iz Sjedinjenih Američkih Država, naglašeno je tokom ove konferencije.
Njegomir i Divna Vujović, sa svojih petoro djece, još 1999. godine vratili su se u Klepce, opština Čapljina. Tada su počeli popravljati spaljenu kuću. Obnova bi trajala ko zna još koliko godina da nije bilo projekta organizacije CRS. Oni o svom povratku govore:
„U Klepcima nas je zatekao rat i izbjegli smo u Trebinje. U Trebinju smo živjeli do 15. septembra 1999. godine. Riješili smo da se vratimo jer ni u Trebinju nema života, nema posla, nemaš ništa svoje. Raščistili smo kuću, počeli malo raditi oko kuće, pripremati. Pojavio se CRS, rečeno mi je da donesem papire, što sam i uradio i sad su mi konačno uradili kuću, dali mi frezu, pomogli mi da pokrijem plastenik – 320 kvadrata (posijao sam spanać koji mi je već nikao), dali mi alat. Ne znam na koji način i kako se zahvaliti tim ljudima na svemu tome. Uselio sam prije mjesec i po dana.“
„Prelijepo nam je. Imamo sve – vodu, struju… Sve smo uradili osim jedne sobe. Ne mogu da opišem radost koju osjetim kada se ujutro probudim. Djeca su presretna, konačno imaju svoju sobu. Otkako smo došli nismo imali nikakvih problema. Trenutno ne radimo nigdje, ali radimo oko zemlje. Uglavnom, može se.“
„Dobro je. Imamo malo domaćih životinja za sebe. Odemo i u polje, malo se radi. Dođemo kući, malo se odmorimo, pa opet radimo. Uđeš u svoju kuću, izađeš iz svoje kuće, ideš da radiš na svoju njivu, svoj si na svom i u svom.“
Gdje ste bili smješteni u Trebinju?
„Prvo smo stanovali u nečijoj kući, a onda su nam plaćali alternativni smještaj. To su bile neke stare kuće, ništa mnogo uslovno – ili nema vode ili nema struje, bilo je dosta vlage, dobro smo zdravi ostali.“
„Sam sam počeo praviti kuću, počeo sam zidati srednje zidove i pojavio se CRS. Uputio sam im molbu, u molbi sam naveo da sam tu sedam godina – od 1999. godine – i da mi niko nije pružio ni drvce od šibice. Ali ipak sam sam nešto radio, radio sam i oko vode, oko struje. Sada sam, hvala Bogu, u svojoj kući, što se kaže – svoj na svome.“
Mira Mehmedović iz organizacije CRS podsjeća da se program napuštanja kolektivnih centara provodi od 2001. godine:
„Projekat ,Trajno rješenje za korisnike kolektivnih centara‘ je počeo sa implementiranjem davne 2001. godine, dakle ovo je već peta godina implementacije. Do sada smo uradili rekonstrukciju i vratili više od 290 porodica ili negdje oko 890 članova porodica. Ljudi su se vratili u 195 zajednica iz 68 kolektivnih centara u BiH. Bilo je i jako lijepo i jako tužno i jako naporno raditi sve ove godine. Ovo je jedan od rijetkih projekata koji definitivno ima dušu. Svi segmenti ovog projekta, zajedno sa partnerskim organizacijama, nevladinim sektorom, vladinim institucijama i svima ostalima, dali su poseban aspekt i dušu ovom projektu, što ga čini na neki način posebnim i specifičnim.“
Danijel Lekić, projekt menadžer u CRS-u, najavljuje nastavak projekta i iduće godine:
„Drago mi je da mogu najaviti nastavak projekta. Preko 6.800 osoba u Republici Srpskoj i 8.300 u Federaciji BiH trenutno boravi u kolektivnim centrima ili alternativnim smještajima i drago mi je da mogu da najavim da će se u nastavku projekta u idućoj godini ne samo vratiti u prijeratno prebivalište, nego će im, nadamo se, biti stvoreni i uslovi za život dostojan čovjeka. Ovaj dvanaestomjesečni program, kojeg ćemo zvanično započeti u decembru ove godine, direktno će podržati dobrovoljni povratak najmanje 106 raseljenih porodica – oko 400 osoba, dok će kroz projekte infrastrukture indirektno podržati dodatnih oko 700 osoba. Takođe 55 porodica koje su već dobile pomoć u rekonstrukciji od državne Komisije za pomoć povratka BiH i koje su se već vratile u obnovljene kuće, biće uključeno u komponentu održivosti ovog programa. Ukupna vrijednost programa je oko milion i osamsto hiljada eura. U program će biti uključene porodice koje se nalaze u kolektivnim centrima u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu Federacije BiH i u alternativnim smještajima u Republici Srpskoj. A područja povratka su općine Srebrenica, Bratunac, Teslić i Doboj u Republici Srpskoj, te Maglaj, Kakanj, Vareš, Zavidovići, Olovo, Ilijaš, Mostar, Konjic, Čapljina i Prozor u Federaciji BiH.“
Projekt ne bi bilo moguće ostvariti bez uske saradnje s lokalnim organima vlasti. Punu podršku pruža i ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeničko-dobojskog kantona Kasim Velić:
„Na djelu su raznorazni projekti u BiH, sveobuhvatni i manje sveobuhvatni. Mi učestvujemo u ovom projektu CRS-a upravo zbog njegove sveobuhvatnosti, od odabira kandidata do kompletnog praćenja, saradnje sa nevladinim sektorom, prevozom stvari i lica do njihovih domova, i na kraju, što je najvažnije, tu je i komponenta održivosti. Postoje, nažalost, mnogi projekti koji podrazumijevaju samo dodjelu građevinskog materijala sa rokom i obavezom za ugradnju. Moram reći da su ostale najteže kategorije raseljenih lica koje se vraćaju svojim domovima, a koje nisu u mogućnosti da dobiveni građevinski materijal ugrade. U više navrata je ovo ministarstvo intervenisalo, konkretno ove godine u 120 navrata, sa dodatnim finansijskim sredstvima jer su isticali rokovi za ugradnju tog materijala. Ovaj projekat podrazumijeva kompletnost i sveobuhvatnost sa ugradnjom i sa komponentom održivosti. Na području kantona su još uvijek 194 porodice u kolektivnim naseljima. Oko 170 porodica je u alternativnom smještaju za koji se isplaćuju sredstva iz budžeta Zeničko-dobojskog kantona. Dakle, zbog sveobuhvatnosti njihovog projekta i zbog načina saradnje sa CRS-om, mi smo već dali saglasnost i kandidovali se za učešće u rješavanju problema kolektivnih centara, odnosno povratka ljudi u njihove domove i u narednoj godini.“
O tome koliko znači program CRS-a „Trajna rješenja za korisnike kolektivnih centara“ potvrđuju i stanovnici Kolektivnog centra Duje u opštini Doboj-istok, koji su iz okolice Srebrenice. Govore Džehva i Aziz Hajdarević, te Derviš Omerović:
„U naše selo se ne vraća niko, ali mi hoćemo jer nemamo drugog izbora. Nemamo ni penzije, ništa nemamo. Moramo se vratiti, nemamo gdje.“
„Federalno ministarstvo je do sad trebalo da uradi kuće, pa nije. Obećali su da će uraditi do avgusta, pa nisu. Sad su ponovo obećali da će uraditi do februara. Primanja nema.“
„Ovdje sam sedma godina. Uslovi su slabi, bolesni smo i ja i žena i dijete. Primamo socijalnu pomoć i od toga živimo. Da mi je da se vratim. Tražili smo donaciju, da li ćemo je dobiti, ne znam. Nadamo se.“
U kolektivnom centru Gornja Kolonija u opštini Jablanica, još uvijek je veliki broj beskućnika. Među njima su otac i sin Abid i Zijad Oruč iz fočanske opštine:
„Nama su davali ono što im je ostalo iza zuba. Nikad nismo imali više od jednog obroka. Dobili bi četvrt hljeba i nekog biskroba. Ponekad bi nam dali neki paket. U naše selo (Kljuna, opština Foča) se ne vraća niko. Meni su tamo počeli praviti kući, nisu je dovršili. Samo to malo moje kućice u selu što su napravili.“
„Nemam posla, nemam kuće. U jednoj sobi živim s ocem. Ne daj Bože nikome ovako.“
* * * * *
Dobre vijesti o povratku u Posavinu, zahvaljujući donacijama Vlade Hrvatske, javlja Zoran Matkić:
Tijekom ove godine Vlada Republike Hrvatske donirala je iz svog proračuna građevinski materijal za obnovu 200 kuća hrvatskim povratnicima na prostoru Bosanske Posavine. Ugovori za obnovu posljednje 53 kuće iz ovog paketa pomoći potpisani su proteklog tjedna u Odžaku. Kome i koliko je podijeljeno donacija, pitali smo šefa odjela za izbjeglice u Vladi Županije posavske Josipa Jerkovića:
„Za Bosanski Šamac 17. za Gradačac devet, za Modriču 17, Odžak četiri, Orašje dva i Derventu pet. Naime, riječ je o donaciji u vrijednosti od 800.000 maraka, odnosno preko tri miliona kuna.“
Posljednje dvije godine Vlada Republike Hrvatske je najizdašniji donator hrvatskim povratnicima u Bosnu i Hercegovinu:
„Činjenica je da Vlada Republike Hrvatske na ovim prostorima daleko najviše pomaže, kako pri obnovi ratom uništenih kuća, tako i u održivom povratku. Pripremamo i daljnju suradnju i daljnje predmete za novo potpisivanje ugovora, što očekujemo odmah na proljeće. Na osnovu ovih ugovora koji su sad potpisani, očekuje se isporuka građevinskog materijala odmah na proljeće, u trećem ili četvrtom mjesecu.“
Donacija Vlade Republike Hrvatske ide po principu zadovoljavanja kvadrature stambenog prostora povratničkih obitelji:
„Nositelju obitelji pripada 35 kvadrata, a svakom sljedećem članu, do peteročlane obitelji, još po 10 kvadrata. Projektant izlazi na teren i na terenu utvrđuje činjenično stanje objekta. Ako je riječ o porušenoj kući, to znači da ide kompletan građevinski materijal od temelja do zadnje slavine u kuhinji i kupatilu, osim podova koji u taj projekat ne ulaze. Znači, ipak je to jedna cjelokupna kuća. Ako je riječ o četveročlanoj obitelji, to je negdje oko 20.000 ili 80.000 kuna.“
Pomenuli ste da Vlada Republike Hrvatske donira i održivi povratak. Na koji način ona pomaže?
„Tako što svake godine raspodijeli u Bosni i Hercegovini oko dvadesetak miliona kuna, a riječ je o pomoći pri proljetnoj i jesenjoj sjetvi, vinogradima, radnim strojevima i drugoj pomoći pri održivom povratku.“
Prema našim informacijama, pominje se da će biti obnovljen veliki broj kuća u čitavoj Bosni i Hercegovini zahvaljući donaciji Republike Hrvatske.
„Sigurno. Za iduću godinu Vlada Republike Hrvatske ima kako pripremljene projekte, tako i osigurana sredstva za tisuću kuća u BiH za povrat Hrvata iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Mi se nadamo da će to biti realizirano.“
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas najjednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
3
Raseljene osobe i povratnici opštine Foča i Savez udruženja izbjeglica i raseljenih osoba BiH zatražili su na javnom skupu u ovom gradu, da se novoizabrani predstavnici vlasti ozbiljno pozabave rješavanjem nagomilanih problema koje imaju.
Na skupu je izražena potreba ulaganja dodatnih napora za razvoj opštine Foča naročito organizovani rad na zapošljavanju I zdravstvenoj zaštiti povratnika te rekonstrukciji domova.
Predloženo je da se organizuje manifestacija “ Dani dijaspore u Foč”i s namjerom planskog ulaganja novca, a posebno ljudi s tog područja koji trenutno žive širom svijeta.
Istaknuto je da su prognanici BiH odlučni u svojim zahtjevima koji su navedeni u Platformi izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika, koja je namijenjena novoizabranim predstavnicima vlasti, a posebno ističu njihovo preuzimanje odgovornosti za obnovu 40.000 stambenih jedinica za povratnike.
„Ne mogu da opišem radost koju osjetim kada se ujutro probudim. Djeca su presretna, konačno imaju svoju sobu.“
„Uđeš u svoju kuću, izađeš iz svoje kuće, ideš da radiš na svoju njivu, svoj si na svom i u svom.“
Za razliku od njih, još uvijek se sedam hiljada ljudi nalazi u kolektivnim centrima u najtežim uslovima života:
„Nama su davali ono što im je ostalo iza zuba. Nikad nismo imali više od jednog obroka. Dobili bi četvrt hljeba i nekog biskroba.“
Vlada Republike Hrvatske najveći je donator za povratak u Posavinu:
„Činjenica je da Vlada Republike Hrvatske na ovim prostorima daleko najviše pomaže, kako pri obnovi ratom uništenih kuća, tako i u održivom povratku. Pripremamo i daljnju suradnju.“
Tu su i druge vijesti koje govore o obnovi, povratku, novim donacijama, ali i staroj deviznoj štednji.
* * * * *
Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Mirsad Kebo i direktor Mercy Coorps u Bosni i Hercegovini Marko Nišandžić, potpisali su u Sarajevu protokol o realizaciji dva projekta koji će omogućiti ljudima smještenim u kolektivnim centrima i alternativnom smještaju povratak kućama.
Jedan od projekata je namijenjen za rekonstrukciju 1.100 stambenih jedinica koje će koristiti osobe koje žive u privremenom smještaju – kolektivnim centrima ili alternativnom smještaju. Projekt će omogućiti stambeno zbrinjavanje 4.500 osoba.
Za ovaj projekt Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH izdvojilo je četiri miliona eura, a osiguran je i kredit Razvojne banke Vijeća Evrope u iznosu od osam miliona eura.
Drugi projekt će osigurati podršku održivosti povratka osobama koje su u kolektivnim centrima ili alternativnom smještaju, rekonstrukcijom infrastrukture i prikladnom podrškom za socijalnu i ekonomsku reintegraciju korisničkih obitelji.
Grant u iznosu preko 4 miliona eura osiguralo je Ministarstvo za razvojnu suradnju Kraljevine Holandije.
„Ovaj iznos je zaista impresivna suma koju je izdvojila Vlada Kraljevine Holandije. Potpisivanje ovog ugovora prevazilazi okvire uobičajenih ugovora koje smo do sada potpisivali jer je ovo najveći ugovor sa najvećim efektima koji treba da doprinesu ne samo stvaranju uvjeta za povratak ljudi, nego i da ljude zadržimo putem održivog povratka“, izjavio je ministar Kebo.
* * * * *
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je prije dva dana u u Kozluku kod Zvornika da Vlada RS-a želi da, putem svojih organa, stvori bezbjedno okruženje za sve građane ove i drugih sredina.
Dodik je u izjavi novinarima, nakon razgovora sa predsjednikom Savjeta Mjesne zajednice Kozluk Fadilom Banjanovićem, izrazio zadovoljstvo što u Kozluku, od kada je počeo povratak, nema opasnosti za sigurnost povratnika.
Premijer Republike Srpske je naglasio da se problemi stanovnika Kozluka odnose na uslove života:
„Oni su, dakle, vezani za probleme puta, vodovoda, kanalizacije, zapošljavanja i svega toga. Ono što je urgentno, možemo da uradimo danas. Ja sam već dao nalog da se ova dionica puta kroz samo mjesto, koje je magistralnog karaktera, otpočne i Direkcija za puteve će već ovih dana naložiti da se otpočne na pravi način rehabilitovati i sanirati. S druge strane, 50 hiljada maraka koje su ovdje problem da bi se taj vodovod završio, biće već na sljedećoj sjednici vlade odobreno, kako bi taj projekat mogao da se završi u što kraćem roku i pitanje vodosnabdijevanja će biti riješeno.“
Fadil Banjanović, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Kozluk:
„Dobili smo obećanja da će određeni stručni ljudi napraviti dokumentaciju i da će ovaj problem biti riješen. Pitanje vodosnabdijevanja je gorući problem građana svih nacionalnosti. Obećana je pomoć vlade i resornog ministarstva da ćemo do nove godine riješiti ovaj gorući problem i da ova regija neće imati restrikcije vode.“
* * * * *
Raseljene osobe i povratnici opštine Foča i Savez udruženja izbjeglica i raseljenih osoba BiH zatražili su na javnom skupu u ovom gradu da se novoizabrani predstavnici vlasti ozbiljno pozabave rješavanjem nagomilanih problema koje imaju. Na skupu je izražena potreba ulaganja dodatnih napora za razvoj opštine Foča, naročito organizovani rad na zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti povratnika, te rekonstrukciji domova.
Predloženo je da se organizuje manifestacija „Dani dijaspore u Foči“. Istaknuto je da su prognanici BiH odlučni u svojim zahtjevima koji su navedeni u Platformi izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika, koja je namijenjena novoizabranim predstavnicima vlasti, a posebno ističu njihovo preuzimanje odgovornosti za obnovu 40.000 stambenih jedinica za povratnike.
Prvi zamjenik visokog predstavnika Larry Butler sastao se u Uredu Visokog predstavnika s ministrom financija Federacije BiH Draganom Vrankićem s kojim je razgovarao o izmirenju obaveza po osnovu stare devizne štednje.
Ambasador Butler je još jednom izrazio podršku OHR-a važećem Zakonu o izmirenju obaveza po osnovu stare devizne štednje BiH, čije osnovne odredbe i dalje predstavljaju najodrživiji okvir za isplatu duga većini štediša u što kraćem roku.
Ambasador Butler i ministar Vrankić su se složili da izmirenje stare devizne štednje mora biti fiskalno održivo, te osigurati štedišama povrat novca u najvećem mogućem iznosu. U tom kontekstu, oni su razgovarali i o nedavnoj odluci Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Jeličić protiv BiH, u kojoj se navodi da se stalnim odgađanjem izvršenja sudskog rješenja u korist podnosioca tužbe krše obaveze BiH iz Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Butler je konstatirao da, iako ta odluka nema implikacija na veliku većinu štediša, ministarstva financija u cijeloj BiH moraju pod hitno napraviti procjenu broja i ukupnog iznosa koji se mora isplatiti u skladu s pravosnažnim sudskim rješenjima u slučajevima stare devizne štednje, te osigurati njihovo izvršenje u skladu s ovom odlukom.
Inače, u budžetu Federacije za ovu godinu obezbijeđeno je
30 miliona KM za isplatu dijela verifikovane stare devizne štednje, a ta sredstva moraju se iskoristiti do kraja godine.
Takođe, počele su pripreme naloga za isplatu za prvih 8.000 štediša, kojima će Ministarstvo finansija na njihove tekuće račune u bankama doznačiti gotovinska potraživanja po osnovu verifikovanih štednih uloga koji ne prelaze 1.000 KM.
To znači da svi vlasnici deviznih depozita koji su verifikovali svoja potraživanja i prijavili svoj tekući račun u registar Ministarstva finansija Federacije BiH, mogu računati da će u narednih 20-30 dana na tom računu imati prvu gotovinsku isplatu po osnovu potraživanja za staru deviznu štednju, jer taj postupak je u toku.
Aleksandar Džombić, ministar finansija RS-a smatra da se kod isplate deviznih štednih uloga treba držati postojećeg zakona:
„Mi smo predložili jedno rješenje, to je Zakon o izmirenju unutrašnjeg duga, gdje je obuhvaćena i stara devizna štednja. Mislimo da je 13 godina period koji bi ovi budžeti mogli da izdrže.“
Štediše od tužbi ne odustaju, kaže Svetozar Nišić, Udruženje za zaštitu deviznih štediša u BiH i dijaspori:
„Mi ovu dokumentaciju šaljemo u Međunarodni sud s apelacijom da se procesuira.“
Poslanik u državnom parlamentu Tihomir Gligorić, jedan od najvećih zagovornika skraćenja roka za isplatu deviznih uloga, svjestan je da bi BiH mogla ući u ekonomsku blokadu:
„Kad ovi ljudi iz udruženja, koji su spremili dokumentaciju, odu na Međunarodni sud za ljudska prava u Strasburu, a s obzirom da su okolne države to pitanje riješile, za najduže godinu i po će doći do presude. Tada će Bosna i Hercegovina, umjesto tri milijarde da izdvoji devet milijardi i tada će Bosne i Hercegovina to morati da isplati odmah, iz svih budžeta, i tada će doći do kolapsa i finansijskog kraha Bosne i Hercegovine.“
* * * * *
Humanitarna organizacija CRS ove godine obnovila je stambene jedinice za 106 povratničkih porodica, rečeno je u Sarajevu na konferenciji o programu „Trajna rješenja za korisnike kolektivnih centara“.
Predstavnik CRS-a za BiH Leslie Sherriff istakla je da je pružena pomoć korisnicima alternativnog smještaja da se vrate svojim kućama na području Vareša, Fojnice, Maglaja, Doboja, Teslića, Srebrenice, Bratunca, Prozora, Jablanice, Mostara i Čapljine.
Prema njenim riječima, osam domaćih nevladinih organizacija, koje učestvuju u programu, pružile su psihosocijalnu podršku korisnicima i medicinsku pomoć, a nastaviće i da se brinu o povratnicima u mjestima povratka.
Predstavnica CRS-a takođe najavljuje da će program naredne godine, osim ovih vidova pomoći, korisnicima omogućiti i pomoć pri pokretanju samostalnih djelatnosti, te pronalaženju prilika za zapošljavanje.
Nijedna od ovih aktivnosti ne bi mogla da bude provedena bez pomoći donatora – Ambasade Holandije u Sarajevu, UNHCR-a i CRS-a iz Sjedinjenih Američkih Država, naglašeno je tokom ove konferencije.
Njegomir i Divna Vujović, sa svojih petoro djece, još 1999. godine vratili su se u Klepce, opština Čapljina. Tada su počeli popravljati spaljenu kuću. Obnova bi trajala ko zna još koliko godina da nije bilo projekta organizacije CRS. Oni o svom povratku govore:
„U Klepcima nas je zatekao rat i izbjegli smo u Trebinje. U Trebinju smo živjeli do 15. septembra 1999. godine. Riješili smo da se vratimo jer ni u Trebinju nema života, nema posla, nemaš ništa svoje. Raščistili smo kuću, počeli malo raditi oko kuće, pripremati. Pojavio se CRS, rečeno mi je da donesem papire, što sam i uradio i sad su mi konačno uradili kuću, dali mi frezu, pomogli mi da pokrijem plastenik – 320 kvadrata (posijao sam spanać koji mi je već nikao), dali mi alat. Ne znam na koji način i kako se zahvaliti tim ljudima na svemu tome. Uselio sam prije mjesec i po dana.“
„Prelijepo nam je. Imamo sve – vodu, struju… Sve smo uradili osim jedne sobe. Ne mogu da opišem radost koju osjetim kada se ujutro probudim. Djeca su presretna, konačno imaju svoju sobu. Otkako smo došli nismo imali nikakvih problema. Trenutno ne radimo nigdje, ali radimo oko zemlje. Uglavnom, može se.“
„Dobro je. Imamo malo domaćih životinja za sebe. Odemo i u polje, malo se radi. Dođemo kući, malo se odmorimo, pa opet radimo. Uđeš u svoju kuću, izađeš iz svoje kuće, ideš da radiš na svoju njivu, svoj si na svom i u svom.“
Gdje ste bili smješteni u Trebinju?
„Prvo smo stanovali u nečijoj kući, a onda su nam plaćali alternativni smještaj. To su bile neke stare kuće, ništa mnogo uslovno – ili nema vode ili nema struje, bilo je dosta vlage, dobro smo zdravi ostali.“
„Sam sam počeo praviti kuću, počeo sam zidati srednje zidove i pojavio se CRS. Uputio sam im molbu, u molbi sam naveo da sam tu sedam godina – od 1999. godine – i da mi niko nije pružio ni drvce od šibice. Ali ipak sam sam nešto radio, radio sam i oko vode, oko struje. Sada sam, hvala Bogu, u svojoj kući, što se kaže – svoj na svome.“
Mira Mehmedović iz organizacije CRS podsjeća da se program napuštanja kolektivnih centara provodi od 2001. godine:
„Projekat ,Trajno rješenje za korisnike kolektivnih centara‘ je počeo sa implementiranjem davne 2001. godine, dakle ovo je već peta godina implementacije. Do sada smo uradili rekonstrukciju i vratili više od 290 porodica ili negdje oko 890 članova porodica. Ljudi su se vratili u 195 zajednica iz 68 kolektivnih centara u BiH. Bilo je i jako lijepo i jako tužno i jako naporno raditi sve ove godine. Ovo je jedan od rijetkih projekata koji definitivno ima dušu. Svi segmenti ovog projekta, zajedno sa partnerskim organizacijama, nevladinim sektorom, vladinim institucijama i svima ostalima, dali su poseban aspekt i dušu ovom projektu, što ga čini na neki način posebnim i specifičnim.“
Danijel Lekić, projekt menadžer u CRS-u, najavljuje nastavak projekta i iduće godine:
„Drago mi je da mogu najaviti nastavak projekta. Preko 6.800 osoba u Republici Srpskoj i 8.300 u Federaciji BiH trenutno boravi u kolektivnim centrima ili alternativnim smještajima i drago mi je da mogu da najavim da će se u nastavku projekta u idućoj godini ne samo vratiti u prijeratno prebivalište, nego će im, nadamo se, biti stvoreni i uslovi za život dostojan čovjeka. Ovaj dvanaestomjesečni program, kojeg ćemo zvanično započeti u decembru ove godine, direktno će podržati dobrovoljni povratak najmanje 106 raseljenih porodica – oko 400 osoba, dok će kroz projekte infrastrukture indirektno podržati dodatnih oko 700 osoba. Takođe 55 porodica koje su već dobile pomoć u rekonstrukciji od državne Komisije za pomoć povratka BiH i koje su se već vratile u obnovljene kuće, biće uključeno u komponentu održivosti ovog programa. Ukupna vrijednost programa je oko milion i osamsto hiljada eura. U program će biti uključene porodice koje se nalaze u kolektivnim centrima u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu Federacije BiH i u alternativnim smještajima u Republici Srpskoj. A područja povratka su općine Srebrenica, Bratunac, Teslić i Doboj u Republici Srpskoj, te Maglaj, Kakanj, Vareš, Zavidovići, Olovo, Ilijaš, Mostar, Konjic, Čapljina i Prozor u Federaciji BiH.“
Projekt ne bi bilo moguće ostvariti bez uske saradnje s lokalnim organima vlasti. Punu podršku pruža i ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeničko-dobojskog kantona Kasim Velić:
„Na djelu su raznorazni projekti u BiH, sveobuhvatni i manje sveobuhvatni. Mi učestvujemo u ovom projektu CRS-a upravo zbog njegove sveobuhvatnosti, od odabira kandidata do kompletnog praćenja, saradnje sa nevladinim sektorom, prevozom stvari i lica do njihovih domova, i na kraju, što je najvažnije, tu je i komponenta održivosti. Postoje, nažalost, mnogi projekti koji podrazumijevaju samo dodjelu građevinskog materijala sa rokom i obavezom za ugradnju. Moram reći da su ostale najteže kategorije raseljenih lica koje se vraćaju svojim domovima, a koje nisu u mogućnosti da dobiveni građevinski materijal ugrade. U više navrata je ovo ministarstvo intervenisalo, konkretno ove godine u 120 navrata, sa dodatnim finansijskim sredstvima jer su isticali rokovi za ugradnju tog materijala. Ovaj projekat podrazumijeva kompletnost i sveobuhvatnost sa ugradnjom i sa komponentom održivosti. Na području kantona su još uvijek 194 porodice u kolektivnim naseljima. Oko 170 porodica je u alternativnom smještaju za koji se isplaćuju sredstva iz budžeta Zeničko-dobojskog kantona. Dakle, zbog sveobuhvatnosti njihovog projekta i zbog načina saradnje sa CRS-om, mi smo već dali saglasnost i kandidovali se za učešće u rješavanju problema kolektivnih centara, odnosno povratka ljudi u njihove domove i u narednoj godini.“
O tome koliko znači program CRS-a „Trajna rješenja za korisnike kolektivnih centara“ potvrđuju i stanovnici Kolektivnog centra Duje u opštini Doboj-istok, koji su iz okolice Srebrenice. Govore Džehva i Aziz Hajdarević, te Derviš Omerović:
„U naše selo se ne vraća niko, ali mi hoćemo jer nemamo drugog izbora. Nemamo ni penzije, ništa nemamo. Moramo se vratiti, nemamo gdje.“
„Federalno ministarstvo je do sad trebalo da uradi kuće, pa nije. Obećali su da će uraditi do avgusta, pa nisu. Sad su ponovo obećali da će uraditi do februara. Primanja nema.“
„Ovdje sam sedma godina. Uslovi su slabi, bolesni smo i ja i žena i dijete. Primamo socijalnu pomoć i od toga živimo. Da mi je da se vratim. Tražili smo donaciju, da li ćemo je dobiti, ne znam. Nadamo se.“
U kolektivnom centru Gornja Kolonija u opštini Jablanica, još uvijek je veliki broj beskućnika. Među njima su otac i sin Abid i Zijad Oruč iz fočanske opštine:
„Nama su davali ono što im je ostalo iza zuba. Nikad nismo imali više od jednog obroka. Dobili bi četvrt hljeba i nekog biskroba. Ponekad bi nam dali neki paket. U naše selo (Kljuna, opština Foča) se ne vraća niko. Meni su tamo počeli praviti kući, nisu je dovršili. Samo to malo moje kućice u selu što su napravili.“
„Nemam posla, nemam kuće. U jednoj sobi živim s ocem. Ne daj Bože nikome ovako.“
* * * * *
Dobre vijesti o povratku u Posavinu, zahvaljujući donacijama Vlade Hrvatske, javlja Zoran Matkić:
Tijekom ove godine Vlada Republike Hrvatske donirala je iz svog proračuna građevinski materijal za obnovu 200 kuća hrvatskim povratnicima na prostoru Bosanske Posavine. Ugovori za obnovu posljednje 53 kuće iz ovog paketa pomoći potpisani su proteklog tjedna u Odžaku. Kome i koliko je podijeljeno donacija, pitali smo šefa odjela za izbjeglice u Vladi Županije posavske Josipa Jerkovića:
„Za Bosanski Šamac 17. za Gradačac devet, za Modriču 17, Odžak četiri, Orašje dva i Derventu pet. Naime, riječ je o donaciji u vrijednosti od 800.000 maraka, odnosno preko tri miliona kuna.“
Posljednje dvije godine Vlada Republike Hrvatske je najizdašniji donator hrvatskim povratnicima u Bosnu i Hercegovinu:
„Činjenica je da Vlada Republike Hrvatske na ovim prostorima daleko najviše pomaže, kako pri obnovi ratom uništenih kuća, tako i u održivom povratku. Pripremamo i daljnju suradnju i daljnje predmete za novo potpisivanje ugovora, što očekujemo odmah na proljeće. Na osnovu ovih ugovora koji su sad potpisani, očekuje se isporuka građevinskog materijala odmah na proljeće, u trećem ili četvrtom mjesecu.“
Donacija Vlade Republike Hrvatske ide po principu zadovoljavanja kvadrature stambenog prostora povratničkih obitelji:
„Nositelju obitelji pripada 35 kvadrata, a svakom sljedećem članu, do peteročlane obitelji, još po 10 kvadrata. Projektant izlazi na teren i na terenu utvrđuje činjenično stanje objekta. Ako je riječ o porušenoj kući, to znači da ide kompletan građevinski materijal od temelja do zadnje slavine u kuhinji i kupatilu, osim podova koji u taj projekat ne ulaze. Znači, ipak je to jedna cjelokupna kuća. Ako je riječ o četveročlanoj obitelji, to je negdje oko 20.000 ili 80.000 kuna.“
Pomenuli ste da Vlada Republike Hrvatske donira i održivi povratak. Na koji način ona pomaže?
„Tako što svake godine raspodijeli u Bosni i Hercegovini oko dvadesetak miliona kuna, a riječ je o pomoći pri proljetnoj i jesenjoj sjetvi, vinogradima, radnim strojevima i drugoj pomoći pri održivom povratku.“
Prema našim informacijama, pominje se da će biti obnovljen veliki broj kuća u čitavoj Bosni i Hercegovini zahvaljući donaciji Republike Hrvatske.
„Sigurno. Za iduću godinu Vlada Republike Hrvatske ima kako pripremljene projekte, tako i osigurana sredstva za tisuću kuća u BiH za povrat Hrvata iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Mi se nadamo da će to biti realizirano.“
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas najjednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
3
Raseljene osobe i povratnici opštine Foča i Savez udruženja izbjeglica i raseljenih osoba BiH zatražili su na javnom skupu u ovom gradu, da se novoizabrani predstavnici vlasti ozbiljno pozabave rješavanjem nagomilanih problema koje imaju.
Na skupu je izražena potreba ulaganja dodatnih napora za razvoj opštine Foča naročito organizovani rad na zapošljavanju I zdravstvenoj zaštiti povratnika te rekonstrukciji domova.
Predloženo je da se organizuje manifestacija “ Dani dijaspore u Foč”i s namjerom planskog ulaganja novca, a posebno ljudi s tog područja koji trenutno žive širom svijeta.
Istaknuto je da su prognanici BiH odlučni u svojim zahtjevima koji su navedeni u Platformi izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika, koja je namijenjena novoizabranim predstavnicima vlasti, a posebno ističu njihovo preuzimanje odgovornosti za obnovu 40.000 stambenih jedinica za povratnike.