Američki diplomata vjeruje kako je nacionalistička retorika pojedinih stranačkih lidera u BiH bila samo predizborni trik:
«Nisam bio toliko zabrinut kao neke moje međunarodne kolege zbog toga, jer, kako je poznato, i u mojoj zemlji se dešavaju te negativne retorike. Mislim da je veći problem taj što su neki ljudi iznijeli ideje koje će, prema mom mišljenju, u ovoj zemlji biti malo teže ostvariti, kao naprimjer pitanje referenduma o otcjepljenju. To je malo teže ostvarivo u ovoj situaciji kada se narod u BiH poziva na ujedinjenje. Želim naglasiti da na ovaj način ne predviđam sastav nove vlade, nego koristim samo kao primjer. Ako ova država želi da ostvari cilj euroatlantskih integracija, što ja mislim da je dobar cilj, onda će prilično različite političke platforme i programi koji vode neki ljudi u ovoj zemlji morati biti malo podešeni i izbalansirani da bi se taj cilj mogao ostvariti - tako da je potrebno preći sa sistema biranja kandidata, a da se ide na lica koja će upravljati ovom zemljom.»
Na pitanje kakva su mu predviđanja o šansama pribiližavanja sasvim suprotnih političkih programa lidera SNSD-a Milorada Dodika i Stranke za BiH Harisa Silajdžića, Dejvidson odgovara:
«Ono što stalno ponavljam - politika je umjetnost ostvarenja kompromisa, i čini mi se da ljudi ovdje imaju izbor. Ako međunarodna zajednica i dalje bude morala donositi najvažnije odluke i bude smjenjivala i postavljala ljude, to će ometati napredak BiH na putu ka Briselu. Također, građani moraju više odlučivati. U predizbornim kampanjama i u Sjedinjenim Državama često se ustranu potisnu najvažnija pitanja, a govori se o drugim stvarima. Ovdje se kampanja bazirala na etničkim linijama, a ne na ekonomskim pitanjima ili vanjskoj politici zemlje, ali to ne znači da građani izabrane ljude neće moći smatrati odgovornim za pravilno vođenje države.»
Šef Misije OSCE-a naglašava kako ipak treba sačekati i vidjeti kako će izgledati sastav novih vlada u BiH na entitetskim i državnom nivou i koliko će biti spremni ispuniti potrebe i zahtjeve građana. Nove izabrane vlasti u BiH imaju jedan veliki izazov i teret koji njihovi prethodnici nisu imali, a to je promjena uloge međunarodne zajednice i Ureda visokog predstavnika, dodaje Dejvidson:
«Biće zanimljivo vidjeti šta će se desiti u narednih nekoliko mjeseci. Zavisno od toga, vidjećemo da li će se previše nametljiva uloga visokog predstavnika ovdje promijeniti i pretvoriti u nešto drugo i da li će se u političkom smislu ostvariti ono što se očekuje. To ne znači da će međunarodna zajednica odmah otići i da neće vršiti pritisak ako bude potrebno, ali će Evropska unija odlučiti o tome koliko će se uplitati i donositi odluke umjesto parlamenata i ljudi koji trebaju donositi odluke.»
Bh. političari već godinama ponavljaju kako su opredijeljeni zemlju povesti put Evrope, ali njihova djela govorila su upravo suprotno. Ovo pitanje biće test i za novoizabranu vlast u BiH, kaže Dejvidson:
«Retorički, oni svi govore kako su sposobni i voljni to učiniti, ali kada je u pitanju reforma policije i javnog servisa za emitovanje, baš i ne sugeriše da je to tako. Oni bi to mogli lako učiniti ako kažu da je opšti interes države iznad interesa samo jedne određene grupe - i ukoliko nova vlast bude vodila takvu politiku, to je pravi put ka Evropi. Mislim da je to test koji će trebati proći kako bi provjerili da li njihova retorika odgovara konkretnim koracima koje treba učiniti.»
Šef Misije OSCE-a Daglas Dejvidson kaže kako put BiH ka Evropi neće biti tako lak kako bh. političari misle, jer pred njima ostaju isti zahtjevi, a to su puna saradnja sa Haškim tribunalom i provođenje niza reformi, za šta je potrebno oko desetak godina.
«Nisam bio toliko zabrinut kao neke moje međunarodne kolege zbog toga, jer, kako je poznato, i u mojoj zemlji se dešavaju te negativne retorike. Mislim da je veći problem taj što su neki ljudi iznijeli ideje koje će, prema mom mišljenju, u ovoj zemlji biti malo teže ostvariti, kao naprimjer pitanje referenduma o otcjepljenju. To je malo teže ostvarivo u ovoj situaciji kada se narod u BiH poziva na ujedinjenje. Želim naglasiti da na ovaj način ne predviđam sastav nove vlade, nego koristim samo kao primjer. Ako ova država želi da ostvari cilj euroatlantskih integracija, što ja mislim da je dobar cilj, onda će prilično različite političke platforme i programi koji vode neki ljudi u ovoj zemlji morati biti malo podešeni i izbalansirani da bi se taj cilj mogao ostvariti - tako da je potrebno preći sa sistema biranja kandidata, a da se ide na lica koja će upravljati ovom zemljom.»
Na pitanje kakva su mu predviđanja o šansama pribiližavanja sasvim suprotnih političkih programa lidera SNSD-a Milorada Dodika i Stranke za BiH Harisa Silajdžića, Dejvidson odgovara:
«Ono što stalno ponavljam - politika je umjetnost ostvarenja kompromisa, i čini mi se da ljudi ovdje imaju izbor. Ako međunarodna zajednica i dalje bude morala donositi najvažnije odluke i bude smjenjivala i postavljala ljude, to će ometati napredak BiH na putu ka Briselu. Također, građani moraju više odlučivati. U predizbornim kampanjama i u Sjedinjenim Državama često se ustranu potisnu najvažnija pitanja, a govori se o drugim stvarima. Ovdje se kampanja bazirala na etničkim linijama, a ne na ekonomskim pitanjima ili vanjskoj politici zemlje, ali to ne znači da građani izabrane ljude neće moći smatrati odgovornim za pravilno vođenje države.»
Šef Misije OSCE-a naglašava kako ipak treba sačekati i vidjeti kako će izgledati sastav novih vlada u BiH na entitetskim i državnom nivou i koliko će biti spremni ispuniti potrebe i zahtjeve građana. Nove izabrane vlasti u BiH imaju jedan veliki izazov i teret koji njihovi prethodnici nisu imali, a to je promjena uloge međunarodne zajednice i Ureda visokog predstavnika, dodaje Dejvidson:
«Biće zanimljivo vidjeti šta će se desiti u narednih nekoliko mjeseci. Zavisno od toga, vidjećemo da li će se previše nametljiva uloga visokog predstavnika ovdje promijeniti i pretvoriti u nešto drugo i da li će se u političkom smislu ostvariti ono što se očekuje. To ne znači da će međunarodna zajednica odmah otići i da neće vršiti pritisak ako bude potrebno, ali će Evropska unija odlučiti o tome koliko će se uplitati i donositi odluke umjesto parlamenata i ljudi koji trebaju donositi odluke.»
Bh. političari već godinama ponavljaju kako su opredijeljeni zemlju povesti put Evrope, ali njihova djela govorila su upravo suprotno. Ovo pitanje biće test i za novoizabranu vlast u BiH, kaže Dejvidson:
«Retorički, oni svi govore kako su sposobni i voljni to učiniti, ali kada je u pitanju reforma policije i javnog servisa za emitovanje, baš i ne sugeriše da je to tako. Oni bi to mogli lako učiniti ako kažu da je opšti interes države iznad interesa samo jedne određene grupe - i ukoliko nova vlast bude vodila takvu politiku, to je pravi put ka Evropi. Mislim da je to test koji će trebati proći kako bi provjerili da li njihova retorika odgovara konkretnim koracima koje treba učiniti.»
Šef Misije OSCE-a Daglas Dejvidson kaže kako put BiH ka Evropi neće biti tako lak kako bh. političari misle, jer pred njima ostaju isti zahtjevi, a to su puna saradnja sa Haškim tribunalom i provođenje niza reformi, za šta je potrebno oko desetak godina.
