U turizmu u Hrvatskoj izravno je zaposleno 80.000 ljudi, ali daleko ih je više koji od njega zavise kao što je ovaj stolar s Brača:
„Ja sam po struci stolar, u mirovini sam. Od turizma, ako ne zarađuju drugi ljudi, onda ne mogu ni ja zaraditi.»
Što bi radio nosač u splitskoj luci da nije turizma?:
„Vratio bih se na selo da čuvam ovce.»
I ne samo za ovog nosača, nego i za čitavu državu, turizam je prevažan – on čini petinu bruto društvenog proizvoda Hrvatske. Ministar turizma Božidar Kalmeta zadovoljan je i ove godine. Dva posto gostiju je više nego lani:
„Do sad je ostvareno 45,3 milijuna noćenja, odnosno 7,9 milijuna dolazaka u prvih osam mjeseci i to je tih dva posto.»
Što znače ta dva posto, pitali smo stručnjaka za turizam profesora na splitskom Ekonomskom fakultetu dr. Antu Dulčića. Njega taj podatak ne impresionira:
„Naime, na hrvatskoj obali je došlo do enormnog povećanja smještajnih kapaciteta, tako da pokazatelji od jednog ili dva posto povećanja fizičkog turističkog prometa u Hrvatskoj samo znače da je to ispod globalnog rasta turističkog prometa na Mediteranu.»
U Hrvatskoj je ove godine broj apartmana porastao za skoro četiri puta:
„Nismo naučili ništa od Palma de Majorke, Riminija i tako dalje. Čini mi se da se, nažalost, najviše para u gradnju ubacuje iz pranja novca. Novac je najlakše prati kroz gradnju i kroz nekretnine.»
Turizam obogaćuje, u hrvatskom slučaju, one koji grade apartmane, ali i one koji prodaju ili trguju nekretninama. Tek rijetki, mudri, ali marginalni, poput ovog starog Boljanina, na vrijeme su upozoravali svoje sumještane:
„Nisu imali dovoljno inteligencije, niti znanja da ih netko vodi, da im kaže da se ne prodaje zemlja, kao što ni Kinezi ne prodaju zemlju, ni američki Indijanci. Drugo, da se ne prodaju kuće.»
Prodavalo se, ali i gradilo se godinama nesmotreno i bez dozvola. Nekim ljudima je taj slatki kolač turizma i progorčao. Kao ovih dana u Rogoznici kod Šibenika gdje se ruše bespravno podignuti objekti:
„Neće me srušit i gotovo! Može mi doći ministar, k....-palac, ali neće me srušit, nema šanse!»
Predsjednik Savjeta Vlade Hrvatske za zaštitu prostora Jerko Rošin:
„Hrvatska je ušla u jednu beskompromisnu bitku, tako da se ruše svi oni objekti koji vitalno ugrožavaju prostor u smislu dostupa do mora, prolaza bolničkih vozila, vatrogasnih vozila i tako dalje, a bespravno sagrađeni, nemaju nikakvu ishođenu papirologiju i nisu pokriveni.»
“Hrvatska će ove godine, kažu dužnosnici, imati prihod od šest milijardi eura i posjetit će je više od 10 milijuna turista. Ali brojke su varljive – Hrvatska u turizmu prodaje velikim dijelom tuđe proizvode. Ove godine će samo hrane uvesti za dvije milijarde eura, kaže dr. Ante Dulčić:
„Taj karakter hrvatskog turizma onda uglavnom sliči turizmu onih nerazvijenih zemalja – Karibima i tako dalje, gdje se većina proizvoda koji se tamo prodaju uvozi.»
Turizam, ipak, obogaćuje i to ne samo materijalno, ali i osiromašuje –primorskim mjestima je davno odnio mir. Zato se, oni kojima nije do novca, poput našeg starog Bračanina, raduju nižim temperaturama:
„Ja jedva čekam da se spusti temperatura i da svi idu kući.»
„Ja sam po struci stolar, u mirovini sam. Od turizma, ako ne zarađuju drugi ljudi, onda ne mogu ni ja zaraditi.»
Što bi radio nosač u splitskoj luci da nije turizma?:
„Vratio bih se na selo da čuvam ovce.»
I ne samo za ovog nosača, nego i za čitavu državu, turizam je prevažan – on čini petinu bruto društvenog proizvoda Hrvatske. Ministar turizma Božidar Kalmeta zadovoljan je i ove godine. Dva posto gostiju je više nego lani:
„Do sad je ostvareno 45,3 milijuna noćenja, odnosno 7,9 milijuna dolazaka u prvih osam mjeseci i to je tih dva posto.»
Što znače ta dva posto, pitali smo stručnjaka za turizam profesora na splitskom Ekonomskom fakultetu dr. Antu Dulčića. Njega taj podatak ne impresionira:
„Naime, na hrvatskoj obali je došlo do enormnog povećanja smještajnih kapaciteta, tako da pokazatelji od jednog ili dva posto povećanja fizičkog turističkog prometa u Hrvatskoj samo znače da je to ispod globalnog rasta turističkog prometa na Mediteranu.»
U Hrvatskoj je ove godine broj apartmana porastao za skoro četiri puta:
„Nismo naučili ništa od Palma de Majorke, Riminija i tako dalje. Čini mi se da se, nažalost, najviše para u gradnju ubacuje iz pranja novca. Novac je najlakše prati kroz gradnju i kroz nekretnine.»
Turizam obogaćuje, u hrvatskom slučaju, one koji grade apartmane, ali i one koji prodaju ili trguju nekretninama. Tek rijetki, mudri, ali marginalni, poput ovog starog Boljanina, na vrijeme su upozoravali svoje sumještane:
„Nisu imali dovoljno inteligencije, niti znanja da ih netko vodi, da im kaže da se ne prodaje zemlja, kao što ni Kinezi ne prodaju zemlju, ni američki Indijanci. Drugo, da se ne prodaju kuće.»
Prodavalo se, ali i gradilo se godinama nesmotreno i bez dozvola. Nekim ljudima je taj slatki kolač turizma i progorčao. Kao ovih dana u Rogoznici kod Šibenika gdje se ruše bespravno podignuti objekti:
„Neće me srušit i gotovo! Može mi doći ministar, k....-palac, ali neće me srušit, nema šanse!»
Predsjednik Savjeta Vlade Hrvatske za zaštitu prostora Jerko Rošin:
„Hrvatska je ušla u jednu beskompromisnu bitku, tako da se ruše svi oni objekti koji vitalno ugrožavaju prostor u smislu dostupa do mora, prolaza bolničkih vozila, vatrogasnih vozila i tako dalje, a bespravno sagrađeni, nemaju nikakvu ishođenu papirologiju i nisu pokriveni.»
“Hrvatska će ove godine, kažu dužnosnici, imati prihod od šest milijardi eura i posjetit će je više od 10 milijuna turista. Ali brojke su varljive – Hrvatska u turizmu prodaje velikim dijelom tuđe proizvode. Ove godine će samo hrane uvesti za dvije milijarde eura, kaže dr. Ante Dulčić:
„Taj karakter hrvatskog turizma onda uglavnom sliči turizmu onih nerazvijenih zemalja – Karibima i tako dalje, gdje se većina proizvoda koji se tamo prodaju uvozi.»
Turizam, ipak, obogaćuje i to ne samo materijalno, ali i osiromašuje –primorskim mjestima je davno odnio mir. Zato se, oni kojima nije do novca, poput našeg starog Bračanina, raduju nižim temperaturama:
„Ja jedva čekam da se spusti temperatura i da svi idu kući.»
