U Janjarima kod Ugljevika, selu na sjevernim padinama planine Majevice u RS-u, mještani su pred rat započeli gradnju džamiije, koja je silom prekinuta. I tada i danas među glavnim organizatorima gradnje bio je Huso Omerbegić:
«Mi smo počeli graditi džamiju 1990. godine i bili smo tu negdje sa dvije trećine izrađene džamije. Našli smo samo kostur 2000. godine, tako da smo prionuli na posao i obnovili džamiju.»
Table s imenima donatora - pripadnika drugih vjera bile su česte u BiH i nisu privlačile pažnju. Ono što je nekada bila priroda BiH, danas je novinska vijest. Gradnju džamije, kao rijetko gdje u RS-u, pomogla je opština u kojoj je na vlasti SDS:
«Pomogla je dijelom i Skupština opštine Ugljevik.»
Otvaranje džamije u povratničkim mjestima datum je koji se veže za druge događaje naznakama ’prije’ i ’poslije’. Gradnju janjarske džamije opštinari jesu pomogli, ali se nisu pojavili na svečanosti otvaranja, za čim Izidin Valjevac žali:
«Bilo bi logično i bilo bi zaista lijepo da se neko nađe od njih na ovoj svečanosti, jer, na kraju-krajeva, i ovaj dio stanovništva koji se ovdje vratio i koji je ovdje stoljećima živio, je dio ove društveno-političke zajednice Ugljevik i, što reče maloprije Omerbegić, ta saradnja uvijek je bila na obostrano zadovoljstvo - mjesna zajednica Janjari i Akmačići, opština Ugljevik. Evo, na sreću, i po povratku ovdje građani zaista imaju sve riječi hvale za taj dio što se tiče saradnje sa organima Skupštine opštine Ugljevik.»
Valjevac kaže kako nedolazak načelnika Vasilija Perića treba razumjeti:
«Ovo su momenti kad ta predizborna kampanja čini svoje i onda svak svakome, čak i najmanju sitnicu, i ono što bi bilo pozitivno, pretvara u jedan negativan bekgraund, što svako, evo i on vjerovatno, vaga.»
Načelnika Perića Janjarci su, istina još neformalno, proglasili počasnim građaninom, jer je još jednim svojim potezom poslao jasnu poruku:
«Vi ste prošli odozdo ovim putem. To je dio puta koji je dograđen. Vidjeli ste da je stari dio asfaltnog puta, koji je rađen nekada prije rata, saniran i zaista građani nemaju ni najmanje sumnje da se ovdje neće ova saradnja dalje nastaviti, bez obzira ko bio na vlasti.»
Lijepo je to što je devstirani put saniran opštinskim novcem, a pogotovu što je to urađeno dan, dva prije otvaranja obnovljene džamije. Takve i slične stvari ne treba kriti, poručuje Huso Omerbegić:
«Mi od povratka ovdje nismo imali nikakvih problema. Prvo, nismo imali problema sa ljudima koji su izbjegli i bili ovdje. Drugo, sa našim komšijama, koji su pravoslavci, također nismo imali problema. Nismo mi imali problema s njima ni prije rata, ni na početku rata takoreći, a s organima opštine Ugljevika imamo izvanrednu saradnju.»
«Mi smo počeli graditi džamiju 1990. godine i bili smo tu negdje sa dvije trećine izrađene džamije. Našli smo samo kostur 2000. godine, tako da smo prionuli na posao i obnovili džamiju.»
Table s imenima donatora - pripadnika drugih vjera bile su česte u BiH i nisu privlačile pažnju. Ono što je nekada bila priroda BiH, danas je novinska vijest. Gradnju džamije, kao rijetko gdje u RS-u, pomogla je opština u kojoj je na vlasti SDS:
«Pomogla je dijelom i Skupština opštine Ugljevik.»
Otvaranje džamije u povratničkim mjestima datum je koji se veže za druge događaje naznakama ’prije’ i ’poslije’. Gradnju janjarske džamije opštinari jesu pomogli, ali se nisu pojavili na svečanosti otvaranja, za čim Izidin Valjevac žali:
«Bilo bi logično i bilo bi zaista lijepo da se neko nađe od njih na ovoj svečanosti, jer, na kraju-krajeva, i ovaj dio stanovništva koji se ovdje vratio i koji je ovdje stoljećima živio, je dio ove društveno-političke zajednice Ugljevik i, što reče maloprije Omerbegić, ta saradnja uvijek je bila na obostrano zadovoljstvo - mjesna zajednica Janjari i Akmačići, opština Ugljevik. Evo, na sreću, i po povratku ovdje građani zaista imaju sve riječi hvale za taj dio što se tiče saradnje sa organima Skupštine opštine Ugljevik.»
Valjevac kaže kako nedolazak načelnika Vasilija Perića treba razumjeti:
«Ovo su momenti kad ta predizborna kampanja čini svoje i onda svak svakome, čak i najmanju sitnicu, i ono što bi bilo pozitivno, pretvara u jedan negativan bekgraund, što svako, evo i on vjerovatno, vaga.»
Načelnika Perića Janjarci su, istina još neformalno, proglasili počasnim građaninom, jer je još jednim svojim potezom poslao jasnu poruku:
«Vi ste prošli odozdo ovim putem. To je dio puta koji je dograđen. Vidjeli ste da je stari dio asfaltnog puta, koji je rađen nekada prije rata, saniran i zaista građani nemaju ni najmanje sumnje da se ovdje neće ova saradnja dalje nastaviti, bez obzira ko bio na vlasti.»
Lijepo je to što je devstirani put saniran opštinskim novcem, a pogotovu što je to urađeno dan, dva prije otvaranja obnovljene džamije. Takve i slične stvari ne treba kriti, poručuje Huso Omerbegić:
«Mi od povratka ovdje nismo imali nikakvih problema. Prvo, nismo imali problema sa ljudima koji su izbjegli i bili ovdje. Drugo, sa našim komšijama, koji su pravoslavci, također nismo imali problema. Nismo mi imali problema s njima ni prije rata, ni na početku rata takoreći, a s organima opštine Ugljevika imamo izvanrednu saradnju.»
