To je i odgovor na pitanje zašto Kristijan Švarc Šiling nije radikalnije reagovao na izjave premijera RS-a Milorada Dodika da postoji mogućnost raspisivanja referenduma u ovom entitetu i pravo na samoopredjeljenje, kaže Kris Benet:
«Znači, ukoliko ova retorika je stvarno prijetnja budućnosti BiH, on će reagirati. On je već pokušao da smiri situaciju i to će raditi, prije svega, u razgovorima sa pojedincima. Visoki predstavnik je već nekoliko puta objasnio da Dejton ne daje mogućnosti za organizaciju referenduma uopće. Zašto on nije smijenio Milorada Dodika? Prije svega, zbog toga što, ustvari, politika Kristijana Švarca Šilinga ovdje je da sve više daje odgovornost bosanskoherecegovačkim institucijama i bosanskohercegovačkim političarima.»
Bilo kakavi pokušaji podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma neće biti tolerisani, jasno su ponovili i politički direktori u Vijeću za implementaciju mira u BiH, bez obzira na procese u regionu, kaže Benet:
«Bez obzira na referendume u Crnoj Gori, bez obzira na budućnost Kosova, ključni dokument za budućnost BiH je Dejtonski mirovni sporazum. A nešto jako važno: mi imamo tu tri konstitutivna naroda, imamo, također, mogućnost za ključne, vitalne nacionalne interese - i Hrvati i Bošnjaci imaju vitalne nacionalne interese u RS-u. Zbog toga ne dolazi u obzir da će uopće biti neki referendum o otcjepljenju. To je očigledno, to je jasno. Moguće je doći do promjena ovoga sporazuma, ali isključivo uz saglasnost svih naroda.»
Na pitanje da li je Dejtonom zagarantovan i opstanak RS-a, bez obzira na višegodišnje zahtjeve političara iz Federacije da ovaj entitet bude ukinut, Benet odgovara:
«Mi, ustvari, nismo reagirali na to, mislim mi smo reagirali posebno na ono što je Dodik rekao zbog njegovog položaja. On je, ipak, premijer RS-a. Zbog toga on ne bi smio da govori o stvarima koje uopće nisu moguće. Međutim, što se tiče Dejtonskog mirovnog sporazuma kao garancije RS-a, jeste moguće doći do promjena, također što se tiče budućnosti RS-a, međutim, uz saglasnost RS-a i uz saglasnost Srba u BiH.»
Nacionalistička retorika koja podiže tenzije dio je političke retorike u BiH, bez obzira da li je u službi predizborne kampanje ili ne. Međutim, ovo je ispit kako funkcionišu domaće institucije i koliko su odgovorni bh. političari, ističe Kris Benet:
«Iduće godine će Vijeće za implementaciju mira ponovo analizirati situaciju. Tu će vidjeti koliko uspješno rade bh. institucije i na osnovi toga će se odlučiti o budućem mandatu, budućoj ulozi međunarodne zajednice u BiH, i ova retorika, i na jednoj i na drugoj strani, koja gradi veće tenzije u BiH nije u interesu budućnosti ove države, tako da to posmatramo sada, ali sve zavisi kakva je situacija krajem ove godine i početkom iduće.»
Međutim, bh. političari moraju se početi ponašati odgovorno i savjesno voditi ovu zemlju, kao što to rade u demokratskim zemljama gdje nema visokog predstavnika, poručuju iz OHR-a:
«Uloga i mandat međunarodne zajednice u budućnosti još uvijek nisu jasne i zavise od ponašanja, funkcioniranja bh. institucija i bh. političara i mi to sada analiziramo. To radimo zbog toga što je najgora situacija - situacija u kojoj do kraja mandata visokog predstavnika visoki predstavnik aktivno intervenira, stalno, u bh. politici, stalno smjenjuje bh. političare i onda odjednom nema više ove ovlasti i onda vidimo da, ustvari, bh. institucije ne funkcioniraju. Mi moramo jednostavno vidjeti tačno kako funkcioniraju.»
«Znači, ukoliko ova retorika je stvarno prijetnja budućnosti BiH, on će reagirati. On je već pokušao da smiri situaciju i to će raditi, prije svega, u razgovorima sa pojedincima. Visoki predstavnik je već nekoliko puta objasnio da Dejton ne daje mogućnosti za organizaciju referenduma uopće. Zašto on nije smijenio Milorada Dodika? Prije svega, zbog toga što, ustvari, politika Kristijana Švarca Šilinga ovdje je da sve više daje odgovornost bosanskoherecegovačkim institucijama i bosanskohercegovačkim političarima.»
Bilo kakavi pokušaji podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma neće biti tolerisani, jasno su ponovili i politički direktori u Vijeću za implementaciju mira u BiH, bez obzira na procese u regionu, kaže Benet:
«Bez obzira na referendume u Crnoj Gori, bez obzira na budućnost Kosova, ključni dokument za budućnost BiH je Dejtonski mirovni sporazum. A nešto jako važno: mi imamo tu tri konstitutivna naroda, imamo, također, mogućnost za ključne, vitalne nacionalne interese - i Hrvati i Bošnjaci imaju vitalne nacionalne interese u RS-u. Zbog toga ne dolazi u obzir da će uopće biti neki referendum o otcjepljenju. To je očigledno, to je jasno. Moguće je doći do promjena ovoga sporazuma, ali isključivo uz saglasnost svih naroda.»
Na pitanje da li je Dejtonom zagarantovan i opstanak RS-a, bez obzira na višegodišnje zahtjeve političara iz Federacije da ovaj entitet bude ukinut, Benet odgovara:
«Mi, ustvari, nismo reagirali na to, mislim mi smo reagirali posebno na ono što je Dodik rekao zbog njegovog položaja. On je, ipak, premijer RS-a. Zbog toga on ne bi smio da govori o stvarima koje uopće nisu moguće. Međutim, što se tiče Dejtonskog mirovnog sporazuma kao garancije RS-a, jeste moguće doći do promjena, također što se tiče budućnosti RS-a, međutim, uz saglasnost RS-a i uz saglasnost Srba u BiH.»
Nacionalistička retorika koja podiže tenzije dio je političke retorike u BiH, bez obzira da li je u službi predizborne kampanje ili ne. Međutim, ovo je ispit kako funkcionišu domaće institucije i koliko su odgovorni bh. političari, ističe Kris Benet:
«Iduće godine će Vijeće za implementaciju mira ponovo analizirati situaciju. Tu će vidjeti koliko uspješno rade bh. institucije i na osnovi toga će se odlučiti o budućem mandatu, budućoj ulozi međunarodne zajednice u BiH, i ova retorika, i na jednoj i na drugoj strani, koja gradi veće tenzije u BiH nije u interesu budućnosti ove države, tako da to posmatramo sada, ali sve zavisi kakva je situacija krajem ove godine i početkom iduće.»
Međutim, bh. političari moraju se početi ponašati odgovorno i savjesno voditi ovu zemlju, kao što to rade u demokratskim zemljama gdje nema visokog predstavnika, poručuju iz OHR-a:
«Uloga i mandat međunarodne zajednice u budućnosti još uvijek nisu jasne i zavise od ponašanja, funkcioniranja bh. institucija i bh. političara i mi to sada analiziramo. To radimo zbog toga što je najgora situacija - situacija u kojoj do kraja mandata visokog predstavnika visoki predstavnik aktivno intervenira, stalno, u bh. politici, stalno smjenjuje bh. političare i onda odjednom nema više ove ovlasti i onda vidimo da, ustvari, bh. institucije ne funkcioniraju. Mi moramo jednostavno vidjeti tačno kako funkcioniraju.»
