Delegati iz reda hrvatskog naroda, koji su uložili zahtjev Ustavnom sudu za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, ističu da je ovakva odluka očekivana. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Matić kaže:
„Držimo da postojeći tekst zakona koji je bio predmetom preispitivanja na Ustavnom sudu, odnosno Vijeću za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, ne odgovara potrebama hrvatskog naroda na pravo za informiranje na vlastitom jeziku. Za očekivati je prijedlog novog teksta zakona. Je li to varijanta sa tri kanala ili neka druga koja će moći zadovoljiti te potrebe, o tome se da polemizirati.“
Na osnovu glasova dvojice od sedam sudija, Vijeće je odlučilo da u Prijedlogu zakona ne postoje mehanizmi kontrole i odgovornosti i zbog toga nema garancija da jedan narod ne bude diskriminisan. Od ovakve odluke svoje mišljenje je izdvojio sudija Kasim Trnka, koji tvrdi da zakon nije ugrožavajući i da podjednako tretira sve konstitutivne narode u Federaciji BiH:
„Zakon o javnom RTV servisu Federacije ni na jednom mjestu ne upotrebljava pojam ni hrvatski, ni srpski, ni bošnjački narod, nego upravo obrnuto - insistira na punoj ravnopravnosti konstitutivnih naroda u uređivačkoj politici, na ravnopravnosti jezika itd. Kolege koje su smatrale da jest povrijeđen vitalni nacionalni interes smatraju da taj zakon ne pruža garancije da će se ti principi provesti. E sad slušajte - ne pruža garancije - to je nadležnost Parlamenta da osigura te garancije, a nadležnost je Vijeća samo da procjenjuje ovaj zakon koji je u pitanju. Prema tome, Ustavni sud je izašao iz svojih kompetencija.“
Član Upravnog odbora Federalne radiotelevizije Slavo Kukić kaže kako već godinama ukazuju na nedostatke zakona u dijelu koji se odnosi na način odlučivanja u organima upravljanja. Ipak, ova odluka Ustavnog suda ne otvara mogućnost stvaranja nacionalnih kanala, dodaje Kukić:
„U Upravnom odboru Federalne RTV su u ovom momentu dva Hrvata, jedan Srbin i jedan Bošnjak, u Radioteleviziji RS-a su dva Srbina, jedan Hrvat i jedan Bošnjak, i u Javnom RTV servisu BiH su dva Bošnjaka, jedan Hrvat, jedan Srbin, pri čemu u svima njima tamo gdje su dvojica iz jednog naroda, jedan od njih je predsjednik. Dakle, postoji teorijska mogućnost da se donesu odluke koje su apsolutno protiv interesa druga dva naroda, ugrožavaju vitalni nacionalni interes. Pri tome želim kazati da svakako odluka Ustavnog suda nije zeleno svjetlo za nacionalne kanale, što se može naći u medijima u formi reakcija hrvatskih političara u BiH. Ne. Odluka Ustavnog suda se ne odnosi na to, ali odluka ovog Ustavnog suda svakako će stvari u reformi javnog RTV sistema stvar zakomplicirati, jer je po osnovi iste apelcije Ustavni sud BiH rekao da nema narušavanja vitalnog nacionalnog interesa na razini BiH. Jedan od dva ustavna suda nije u pravu.“
Zbog ovakve odluke Ustavnog suda i neusklađenosti entitetskog i državnog zakona, BiH će se vratiti na polaznu poziciju kada je u pitanju jedan od uslova za potpisivanje sporazuma o pridruživanju Evropskoj uniji, kao što je javni sistem emitovanja. U Evropskoj komisiji ovakva odluka je iznenađenje, kaže portparol Frane Maroević:
„Jasno da to dovodi do situacije gdje se zakon vraća u proceduru, gdje se treba doraditi i uskladiti sa odlukom Ustavnog suda Federacije prije nego što se može ponovo glasati za taj zakon u Parlamentu, tako da je razaočaravajuće da ćemo još dalje čekati na uspostavu sistema javnog emitiranja jer, naravno, kako bi se uspostavio čitav sistem potrebno ja da su svi zakoni, znači i oni na državnom nivou i oni na entitetskim nivoima, harmonizirani i usvojeni, što po nekim našim procjenama znači da će se morati čekati još dodatnih nekoliko mjeseci.“
„Držimo da postojeći tekst zakona koji je bio predmetom preispitivanja na Ustavnom sudu, odnosno Vijeću za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, ne odgovara potrebama hrvatskog naroda na pravo za informiranje na vlastitom jeziku. Za očekivati je prijedlog novog teksta zakona. Je li to varijanta sa tri kanala ili neka druga koja će moći zadovoljiti te potrebe, o tome se da polemizirati.“
Na osnovu glasova dvojice od sedam sudija, Vijeće je odlučilo da u Prijedlogu zakona ne postoje mehanizmi kontrole i odgovornosti i zbog toga nema garancija da jedan narod ne bude diskriminisan. Od ovakve odluke svoje mišljenje je izdvojio sudija Kasim Trnka, koji tvrdi da zakon nije ugrožavajući i da podjednako tretira sve konstitutivne narode u Federaciji BiH:
„Zakon o javnom RTV servisu Federacije ni na jednom mjestu ne upotrebljava pojam ni hrvatski, ni srpski, ni bošnjački narod, nego upravo obrnuto - insistira na punoj ravnopravnosti konstitutivnih naroda u uređivačkoj politici, na ravnopravnosti jezika itd. Kolege koje su smatrale da jest povrijeđen vitalni nacionalni interes smatraju da taj zakon ne pruža garancije da će se ti principi provesti. E sad slušajte - ne pruža garancije - to je nadležnost Parlamenta da osigura te garancije, a nadležnost je Vijeća samo da procjenjuje ovaj zakon koji je u pitanju. Prema tome, Ustavni sud je izašao iz svojih kompetencija.“
Član Upravnog odbora Federalne radiotelevizije Slavo Kukić kaže kako već godinama ukazuju na nedostatke zakona u dijelu koji se odnosi na način odlučivanja u organima upravljanja. Ipak, ova odluka Ustavnog suda ne otvara mogućnost stvaranja nacionalnih kanala, dodaje Kukić:
„U Upravnom odboru Federalne RTV su u ovom momentu dva Hrvata, jedan Srbin i jedan Bošnjak, u Radioteleviziji RS-a su dva Srbina, jedan Hrvat i jedan Bošnjak, i u Javnom RTV servisu BiH su dva Bošnjaka, jedan Hrvat, jedan Srbin, pri čemu u svima njima tamo gdje su dvojica iz jednog naroda, jedan od njih je predsjednik. Dakle, postoji teorijska mogućnost da se donesu odluke koje su apsolutno protiv interesa druga dva naroda, ugrožavaju vitalni nacionalni interes. Pri tome želim kazati da svakako odluka Ustavnog suda nije zeleno svjetlo za nacionalne kanale, što se može naći u medijima u formi reakcija hrvatskih političara u BiH. Ne. Odluka Ustavnog suda se ne odnosi na to, ali odluka ovog Ustavnog suda svakako će stvari u reformi javnog RTV sistema stvar zakomplicirati, jer je po osnovi iste apelcije Ustavni sud BiH rekao da nema narušavanja vitalnog nacionalnog interesa na razini BiH. Jedan od dva ustavna suda nije u pravu.“
Zbog ovakve odluke Ustavnog suda i neusklađenosti entitetskog i državnog zakona, BiH će se vratiti na polaznu poziciju kada je u pitanju jedan od uslova za potpisivanje sporazuma o pridruživanju Evropskoj uniji, kao što je javni sistem emitovanja. U Evropskoj komisiji ovakva odluka je iznenađenje, kaže portparol Frane Maroević:
„Jasno da to dovodi do situacije gdje se zakon vraća u proceduru, gdje se treba doraditi i uskladiti sa odlukom Ustavnog suda Federacije prije nego što se može ponovo glasati za taj zakon u Parlamentu, tako da je razaočaravajuće da ćemo još dalje čekati na uspostavu sistema javnog emitiranja jer, naravno, kako bi se uspostavio čitav sistem potrebno ja da su svi zakoni, znači i oni na državnom nivou i oni na entitetskim nivoima, harmonizirani i usvojeni, što po nekim našim procjenama znači da će se morati čekati još dodatnih nekoliko mjeseci.“
