Medijsko izvještavanje na području regije Balkana u četiri zemlje - Srbiji, Crnoj Gori, BiH i Hrvatskoj - nije zadovoljavajuće, zaključak je monitoringa Foruma demokratske alternative BiH, koji je proveden na 16 najutjecajnijih tiskanih i elektronskh medija ovih zemalja. Novinari danas uglavnom izvještavaju o incidentima i negativnim stvarima iz prošlosti, kaže Sejfudin Tokić, predsjednik Foruma demokratske alternative BiH:
„Očito da mi sada imamo javno mnijenje koje je više okrenuto prošlosti i ni izbliza ne odgovara onoj potrebi informisanja građana ove četiri države koje bi doprinijelo da put ovih zemalja u evropske i euroatlantske integracije ide brže i da se pitanja prošlosti razrješavaju na jedan principijelan način, a da istovremeno ne budu teret budućih odnosa.“
Analiza više od 1000 novinskih članka i oko 70 tv priloga iz središnjih emisija javnih emitera zemalja regije pokazuje da se o dešavanjima i načinu života u susjednim zemljama izvještava stihijski, bez dubinske analize, negativno i površno. Gordana Suša, Medijski savet Srbije:
„Incident se, nažalost, u kretenizovanim medijima lakše prodaje i to je potrošačka roba. E sad, mi još uvek nemamo, nažalost, izgrađeno medijsko i samoregulaciono zakonodavstvo kojim će se ceniti ozbiljni od neozbiljnog medija.“
Napredak u cjelokupnoj političkoj i medijskoj situaciji regije, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić vidi u većoj odgovornosti i medija i političara:
„Za stanje u kojem se sada nalaze region i sve zemlje ponaosob krivi su, svjestan sam da je krivnja teška riječ, neodgovorni političari, ali i neodgovorni novinari - ljudi koji su zanemarili osnovni princip oba, smijem li reći - zanata, a to je da služe javnosti.“
Medijski pejzaš nije idealan niti u jednoj zemlji u svijetu, pa tako ni na ovim područjima. Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Douglas Davidson kaže:
„BiH je zemlja koja je još uvijek podijeljena. Postoje mediji koji na pristrasan način izvještavaju. Iako ima izuzetaka, postoje mnoge medijske kuće koje miješaju činjenice od maske, ne izražavaju mišljenja onakva kakva jesu, nego pristrasno i podijeljeno.“
Aleksandar Popov, dopredsjednik Igmanske inicijative Srbije, kaže kako je potrebno predstaviti javnosti trenutnu situaciju medijskog izvještavanja u regiji i nastojati prevazići takvo stanje:
„Mi se moramo bolje poznavati, moramo bolje i više znati jedni o drugima da bismo razbijali one stereotipije koje inače postoje u glavama ljudi, a posebno postoje posle onih ratova, zločina i razaranja koji su se desili na ovim prostorima.“
Tridesetominutni TV magazin Igmanske inicijative i Radija Slobodna Europa, te razmjenjivanje novinskih tekstova između najistaknutijih novinara iz regije su prvi konkretniji koraci Igmanske inicijative koji bi trebali doprinijeti mijenjanju sadašnje sumorne medijske slike o susjedima.
„Očito da mi sada imamo javno mnijenje koje je više okrenuto prošlosti i ni izbliza ne odgovara onoj potrebi informisanja građana ove četiri države koje bi doprinijelo da put ovih zemalja u evropske i euroatlantske integracije ide brže i da se pitanja prošlosti razrješavaju na jedan principijelan način, a da istovremeno ne budu teret budućih odnosa.“
Analiza više od 1000 novinskih članka i oko 70 tv priloga iz središnjih emisija javnih emitera zemalja regije pokazuje da se o dešavanjima i načinu života u susjednim zemljama izvještava stihijski, bez dubinske analize, negativno i površno. Gordana Suša, Medijski savet Srbije:
„Incident se, nažalost, u kretenizovanim medijima lakše prodaje i to je potrošačka roba. E sad, mi još uvek nemamo, nažalost, izgrađeno medijsko i samoregulaciono zakonodavstvo kojim će se ceniti ozbiljni od neozbiljnog medija.“
Napredak u cjelokupnoj političkoj i medijskoj situaciji regije, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić vidi u većoj odgovornosti i medija i političara:
„Za stanje u kojem se sada nalaze region i sve zemlje ponaosob krivi su, svjestan sam da je krivnja teška riječ, neodgovorni političari, ali i neodgovorni novinari - ljudi koji su zanemarili osnovni princip oba, smijem li reći - zanata, a to je da služe javnosti.“
Medijski pejzaš nije idealan niti u jednoj zemlji u svijetu, pa tako ni na ovim područjima. Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Douglas Davidson kaže:
„BiH je zemlja koja je još uvijek podijeljena. Postoje mediji koji na pristrasan način izvještavaju. Iako ima izuzetaka, postoje mnoge medijske kuće koje miješaju činjenice od maske, ne izražavaju mišljenja onakva kakva jesu, nego pristrasno i podijeljeno.“
Aleksandar Popov, dopredsjednik Igmanske inicijative Srbije, kaže kako je potrebno predstaviti javnosti trenutnu situaciju medijskog izvještavanja u regiji i nastojati prevazići takvo stanje:
„Mi se moramo bolje poznavati, moramo bolje i više znati jedni o drugima da bismo razbijali one stereotipije koje inače postoje u glavama ljudi, a posebno postoje posle onih ratova, zločina i razaranja koji su se desili na ovim prostorima.“
Tridesetominutni TV magazin Igmanske inicijative i Radija Slobodna Europa, te razmjenjivanje novinskih tekstova između najistaknutijih novinara iz regije su prvi konkretniji koraci Igmanske inicijative koji bi trebali doprinijeti mijenjanju sadašnje sumorne medijske slike o susjedima.
