Prije gotovo tri desetljeća sa Zemlje su, duboko u svemir, lansirane letjelice Voyager 1 i 2. Danas, nakon proputovanih 11,5 milijardi kilometara primakle su se kraju heliosfere, odnosno dijela svemira kojim dominira naše Sunce i njegovo zračenje. Nijedna svemirska letjelica napravljena ljudskom rukom nikada nije otišla tako daleko.
Voyageri sada ulaze u vrlo aktivni dio svemira gdje se zračenje Sunca sudara sa zračenjima koje dolaze iz obliznjih dijelova svemira, kaže dr. Andrew Coates, iz Svemirskog laboratorija Mullard koji djeluje pri londonskom University Collegeu:
“Sunce je naravno zvijezda koja ima svoje planete, komete i s njim povezane solarne vjetrove. Sve se to prostire kroz dio naše galaksije ili Mliječnoga puta. Voyager je sada stigao u turbulentno, granično područje gdje se ukrštaju različiti utjecaji drugih zvijezda."
Kako se primiču međuzvjezdanom prostoru, letjelice prikupljaju nove informacije o ovom dijelu svemira kojim još dominira i koje oblikuje radijacija našeg Sunca.
Profesor Ed Stone više od 20 godina rukovodi projektom Voyager u američkoj agenciji za svemirska istrazivanja – NASA-i i opisuje posljednje podatke koje su prikupile letjelice:
“Otkrića do kojih smo upravo došli, sugeriraju da naš Sunčev sistem nije pravilnog kružnog oblika. On je s južne strane potisnut prema unutra, vjerovatno pod utjecajem međuzvjezdanog magnetnog polja koje tu jako djeluje. Zahvaljujući Voyageru 1 i 2 utvrdili smo također da je Sunčev sistem suženiji na jugu."
Putujući kroz rubni dio heliosfere, letjelice su također otkrile tragove magnetnih polja koja djeluju u suprotnim smjerovima.
U idućih deset godina, Voyager 1 i 2 napustiti će granično područje Sunčevog sistema i prodrijeti još dublje u svemir. Letjelice imaju dovoljno goriva da ih pokreće do 2020 godine. Opremljene su posebnim pozlaćenim pločama koje sadrže slike i zvukove sa Zemlje. Ova osobna iskaznica naše planete trebala bi poslužiti kao prvi izvor informacija za slučaj bliskog susreta s nekom vanzemljaskom civilizacijom.
Voyageri sada ulaze u vrlo aktivni dio svemira gdje se zračenje Sunca sudara sa zračenjima koje dolaze iz obliznjih dijelova svemira, kaže dr. Andrew Coates, iz Svemirskog laboratorija Mullard koji djeluje pri londonskom University Collegeu:
“Sunce je naravno zvijezda koja ima svoje planete, komete i s njim povezane solarne vjetrove. Sve se to prostire kroz dio naše galaksije ili Mliječnoga puta. Voyager je sada stigao u turbulentno, granično područje gdje se ukrštaju različiti utjecaji drugih zvijezda."
Kako se primiču međuzvjezdanom prostoru, letjelice prikupljaju nove informacije o ovom dijelu svemira kojim još dominira i koje oblikuje radijacija našeg Sunca.
Profesor Ed Stone više od 20 godina rukovodi projektom Voyager u američkoj agenciji za svemirska istrazivanja – NASA-i i opisuje posljednje podatke koje su prikupile letjelice:
“Otkrića do kojih smo upravo došli, sugeriraju da naš Sunčev sistem nije pravilnog kružnog oblika. On je s južne strane potisnut prema unutra, vjerovatno pod utjecajem međuzvjezdanog magnetnog polja koje tu jako djeluje. Zahvaljujući Voyageru 1 i 2 utvrdili smo također da je Sunčev sistem suženiji na jugu."
Putujući kroz rubni dio heliosfere, letjelice su također otkrile tragove magnetnih polja koja djeluju u suprotnim smjerovima.
U idućih deset godina, Voyager 1 i 2 napustiti će granično područje Sunčevog sistema i prodrijeti još dublje u svemir. Letjelice imaju dovoljno goriva da ih pokreće do 2020 godine. Opremljene su posebnim pozlaćenim pločama koje sadrže slike i zvukove sa Zemlje. Ova osobna iskaznica naše planete trebala bi poslužiti kao prvi izvor informacija za slučaj bliskog susreta s nekom vanzemljaskom civilizacijom.
