Otkako su prije nekoliko godina registrirani prvi slučajevi prelaska ptičje gripe sa zaražene peradi na ljude, stručnjaci strahuju da bi se bolest mogla početi prenositi sa osobe na osobu i vjerovatno dovesti do globalne pandemije. To se do sada još uvijek nije dogodilo. Ptičjom gripom je do sada u svijetu zaraženo ukupno oko 200 osoba i u gotovo svakom od tih slučajeva, žrtve su bili uzgajivači ili prodavači peradi koji su zaraženi s njom u dodiru. No, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na pojavu nove epidemije ove bolesti u Indoneziji.
U jednom selu na sjeveru otoka Sumatra, osam članova iste obitelji zaraženo je virusom ptičje gripe. Sedam ih je do sada umrlo, a osma se bori za život. Obitelj se nije bavila poljoprivredom, a u selu nije otkrivena nijedna zaražena životinja. Znanstvenici još uvijek ne znaju kako su članovi ove obitelji došli u kontakt s virusom, ali vjeruju da se nakon što je prva osoba postala zaražena, bolesti prenosila s jednog člana obitelji na drugog. Pokaže li se ova pretpostavka ispravnom, bit će to prvi slučaj izravnog prelaska virusa ptičje gripe sa osobe na osobu, kaže Peter Cordingley, glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije za oblast Zapadnog Pacifika:
"Imamo tim stručnjaka koji u tom selu istražuje ovaj slučaj. Za sada ne možemo naći izvor zaraze. Nema zaražene peradi niti domaćih životinja. Zbilja je zagonetno, prvo, kako su se ti ljudi zarazili, a potom kako je virus prešao na toliki broj osoba. Ovaj slučaj je vjerovatno najalarmantniji otkatko se prije tri godine pojavila ptičja gripa. Na jednom mjestu imamo osam zaraženih osoba i to se do sada nikada nije dogodilo."
Unatoč ovoj spoznaji, jedan od vodećih evropskih epidemiologa dr. Albert Osterhaus iz Nizozemske, tvrdi da nema razloga za paniku. Ovo uvjerenje temelji na dosadašnjim saznanjima koja upućuju na to da virus ptičje gripe u pomenutom slučaju zaraze na Sumatri, nije mutirao. On se vjerovatno prenosio sa osobe na osobu zbog toga što se radi o bliskoj zajednici, kaže dr. Osterhaus:
"Ključno je utvrditi da li je virus mutirao, odnosno da li se promijenio i tako postao zaraznim i za ljude. Ako se dokaže da je virus i dalje nepromijenjen, onda nema razloga za pretjerano dramatiziranje jer smo i ranije vidjali da se bolest, doduše vrlo rijetko, može prenositi s osobe na osobu. U tom slučaju samo bismo dobili potvrdu pretpostavke da se virus ptičje gripe, pod određenim uvjetima, može prenositi među članovima vrlo bliske i zatvorene zajednice kakva je ista obitelj. No, to ne znači da se virus već u stanju prenijeti sa bilo koje osobe u siroj populaciji na neku drugu."
Daljnje istraživanje strukture virusa ptičje gripe i mogućih promjena koje nastaju u njemu kada jednom pređe s peradi na divlje ptice, ključan je i za daljnje razumjevanje ove bolesti, ali i za njeno uspješno suzbijanje, kaže dr Osterhaus:
"Naše je znanje još uvijek ograničeno. Jedino što smo u proteklih nekoliko godina uspjeli utvrditi je da se virus vjerovatno može prenijeti sa zaražene domaće peradi na divlje ptice. Ne znamo što se događa s virusom od trenutka kada dospije u ptice i ukoliko želimo tačno predvidjeti kako bi se ptičja gripa mogla širiti u budućnosti, moramo doznati znatno više."
U jednom selu na sjeveru otoka Sumatra, osam članova iste obitelji zaraženo je virusom ptičje gripe. Sedam ih je do sada umrlo, a osma se bori za život. Obitelj se nije bavila poljoprivredom, a u selu nije otkrivena nijedna zaražena životinja. Znanstvenici još uvijek ne znaju kako su članovi ove obitelji došli u kontakt s virusom, ali vjeruju da se nakon što je prva osoba postala zaražena, bolesti prenosila s jednog člana obitelji na drugog. Pokaže li se ova pretpostavka ispravnom, bit će to prvi slučaj izravnog prelaska virusa ptičje gripe sa osobe na osobu, kaže Peter Cordingley, glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije za oblast Zapadnog Pacifika:
"Imamo tim stručnjaka koji u tom selu istražuje ovaj slučaj. Za sada ne možemo naći izvor zaraze. Nema zaražene peradi niti domaćih životinja. Zbilja je zagonetno, prvo, kako su se ti ljudi zarazili, a potom kako je virus prešao na toliki broj osoba. Ovaj slučaj je vjerovatno najalarmantniji otkatko se prije tri godine pojavila ptičja gripa. Na jednom mjestu imamo osam zaraženih osoba i to se do sada nikada nije dogodilo."
Unatoč ovoj spoznaji, jedan od vodećih evropskih epidemiologa dr. Albert Osterhaus iz Nizozemske, tvrdi da nema razloga za paniku. Ovo uvjerenje temelji na dosadašnjim saznanjima koja upućuju na to da virus ptičje gripe u pomenutom slučaju zaraze na Sumatri, nije mutirao. On se vjerovatno prenosio sa osobe na osobu zbog toga što se radi o bliskoj zajednici, kaže dr. Osterhaus:
"Ključno je utvrditi da li je virus mutirao, odnosno da li se promijenio i tako postao zaraznim i za ljude. Ako se dokaže da je virus i dalje nepromijenjen, onda nema razloga za pretjerano dramatiziranje jer smo i ranije vidjali da se bolest, doduše vrlo rijetko, može prenositi s osobe na osobu. U tom slučaju samo bismo dobili potvrdu pretpostavke da se virus ptičje gripe, pod određenim uvjetima, može prenositi među članovima vrlo bliske i zatvorene zajednice kakva je ista obitelj. No, to ne znači da se virus već u stanju prenijeti sa bilo koje osobe u siroj populaciji na neku drugu."
Daljnje istraživanje strukture virusa ptičje gripe i mogućih promjena koje nastaju u njemu kada jednom pređe s peradi na divlje ptice, ključan je i za daljnje razumjevanje ove bolesti, ali i za njeno uspješno suzbijanje, kaže dr Osterhaus:
"Naše je znanje još uvijek ograničeno. Jedino što smo u proteklih nekoliko godina uspjeli utvrditi je da se virus vjerovatno može prenijeti sa zaražene domaće peradi na divlje ptice. Ne znamo što se događa s virusom od trenutka kada dospije u ptice i ukoliko želimo tačno predvidjeti kako bi se ptičja gripa mogla širiti u budućnosti, moramo doznati znatno više."
