Protekle noći, u 1 sat i 23 minute, širom Ukrajine minutom šutnje, crkvenim zvonima i molitvom, odana je počast žrtvama černobiljske katastrofe. U tom trenutku, prije tačno 20 godina, oglasio se znak za uzbunu u nuklearnoj centrali čiji je četvrti reaktor eksplodirao tokom eksperimenta.
Zračenje koje uslijedilo nakon eksplozije bilo je 400 puta veće od onoga što ga je izazvala atomska bomba koju su u ljeto 1945. godine Sjedinjene Države bacile na Hirošimu. Radioaktivna prašina koja je izbačena tokom eksplozije u Černobilju u oblacima se raspršila na velike dijelove teritorija Ukrajine, Rusije, Bjelorusije i skoro cijele Evrope.
Tadašnja sovjetska vlada dugo je skrivala istinu o katastrofi, kako samu
činjenicu da se ona dogodila, tako i njene istinske razmere. Skrivanje istine za koju se u Moskvi vjerovalo da bi mogla posramiti prvu zemlju socijalizma, dovelo je do zakašnjele akcije spasavanja stanovništva ugoženog područja, ali i do izostanka upozorenja ostatku Evrope da se pripremi za dolazak radioaktivnog oblaka i da uvede mjere zaštite. uz to, stotine sovjetskih vojnika i vatrogasaca slano je u Černobilj kako bi hitno sanirali fizičku štetu od eksplozije reaktora, a da im pri tome nije rečeno gdje i zašto idu, niti su dobili zaštitnu opremu. O broju smrtnih slučajeva izazvanih tom nesrećom i dalje se vode rasprave. Međunarodna agencija za atomsku energiju navodi da je od direktnih posljedica zračenja umrlo oko 4.000 ljudi, dok nevladina organizacija "Greenpeace" tvrdi da bi ukupan broj fatalnih žrtava mogao biti i 100.000 osoba.
Betonski sarkofag, koji je na brzinu izgrađen oko razrušenog čcetvrtog bloka centrale, ispod kojega leži oko 180 tona radioaktivnog materijala izgrađen je s procjenom da će izdržati oko 30 godina. Međutim, i danas količina zračenja koja izlazi kroz napukline i propuste u betonu više je stotina puta veća od noramalne. Ukrajinske vlasti su objavile kako je prikupljen novac za gradnju novog "omotača" i da bi radovi mogli početi ovoga ljeta.
Zračenje koje uslijedilo nakon eksplozije bilo je 400 puta veće od onoga što ga je izazvala atomska bomba koju su u ljeto 1945. godine Sjedinjene Države bacile na Hirošimu. Radioaktivna prašina koja je izbačena tokom eksplozije u Černobilju u oblacima se raspršila na velike dijelove teritorija Ukrajine, Rusije, Bjelorusije i skoro cijele Evrope.
Tadašnja sovjetska vlada dugo je skrivala istinu o katastrofi, kako samu
činjenicu da se ona dogodila, tako i njene istinske razmere. Skrivanje istine za koju se u Moskvi vjerovalo da bi mogla posramiti prvu zemlju socijalizma, dovelo je do zakašnjele akcije spasavanja stanovništva ugoženog područja, ali i do izostanka upozorenja ostatku Evrope da se pripremi za dolazak radioaktivnog oblaka i da uvede mjere zaštite. uz to, stotine sovjetskih vojnika i vatrogasaca slano je u Černobilj kako bi hitno sanirali fizičku štetu od eksplozije reaktora, a da im pri tome nije rečeno gdje i zašto idu, niti su dobili zaštitnu opremu. O broju smrtnih slučajeva izazvanih tom nesrećom i dalje se vode rasprave. Međunarodna agencija za atomsku energiju navodi da je od direktnih posljedica zračenja umrlo oko 4.000 ljudi, dok nevladina organizacija "Greenpeace" tvrdi da bi ukupan broj fatalnih žrtava mogao biti i 100.000 osoba.
Betonski sarkofag, koji je na brzinu izgrađen oko razrušenog čcetvrtog bloka centrale, ispod kojega leži oko 180 tona radioaktivnog materijala izgrađen je s procjenom da će izdržati oko 30 godina. Međutim, i danas količina zračenja koja izlazi kroz napukline i propuste u betonu više je stotina puta veća od noramalne. Ukrajinske vlasti su objavile kako je prikupljen novac za gradnju novog "omotača" i da bi radovi mogli početi ovoga ljeta.
