MARAŠ: Te autohtone sorte u kategoriji crvenih, odnosno crnih, vinskih sorti su Vranac i Kratošija, a u kategoriji bijelih vinskih sorti su Krstač, Žižak i Muškačer. Ako se pođe od činjenice da je za jedno vino - sorta vinove loze majka, zemljište otac, a klima sudbina, onda je jasno šta je specifično za crnogorska vina. Naravno, ovdje mislim na autohtone sorte vina, takođe na plitka skeletna zemljišta na kojima se vinova loza gaji i činjenicu da su vinogradi na području Crne Gore obasjani suncem gotovo 2500 sati godišnje. Vranac je zaista jedno pravo, tipično, južnjačko, moćno vino Mediterana, boje tamnog rubina, koje je na ukus izuzetno puno, bogato alkoholom i ekstraktom, što ga čini vrlo prepoznatljivim i visoko cijenjenim.
RSE: Koja su vina danas trend na svjetskom tržištu? U posljednje vrijeme dosta su popularna, na primjer, argentinska i čileanska vina.
MARAŠ: Sve mode prolaze, samo vina ostaju. Sve je to stvar ukusa, ali u trendu su autohtona vina. Vrlo su moderna i barikirana vina. Barik je tradicionalno hrastovo bure iz Bordoa koje se koristi za odležavanje ili za sazrijevanje vina, a ponekada i za fermentaciju. Vina koja su ležala u tim hrastovim buradima nose naziv barik vina i proizvodnja ovih vina je izuzetno skupa. Kada vina sazrijevaju u hrastovim buradima dešavaju se određeni procesi koji utiču na omekšavanje oporosti vina čemu doprinose ekstrakti određenih komponenti drveta koji utiču na jedan mekši i prefinjeniji ukus vina.
RSE: Na stotine familija u Crnoj Gori proizvode vino, ali ono uglavnom završava na porodičnim trpezama i u krugu prijatelja. Imaju li ozbiljniju šansu na tržištima vina proizvedena u malim, porodičnim vinarijama?
MARAŠ: Perspektiva crnogorskog vinogradarstva i vinarstava je u privatnom sektoru. Naravno da vina proizvedena u porodičnim vinarijama imaju značajnu ulogu i u turističkoj ponudi Crne Gore, bilo kroz razvoj vinogradarskog i vinarskog turizma, kroz ulaganje i razvoj u vinogradarska sela i razvoj vinskog puta, što je itekako praksa u zemljama sa značajnom vinogradarsko-vinarskom tradicijom i kulturom.
RSE: Koliko je vino važan sastojak naše kulture i kuhinje? Kakav je istorijat vinarstva u Crnoj Gori?
MARAŠ: Kultura gajenja vinove loze i proizvodnje vina u Crnoj Gori datira još iz predromanskog perioda. Kasnije vinogradarstvo i vinarstvo Crne Gore unapređuju antički majstori i Rimljani koji su ostavili brojne zapise o sortama i načinu gajenja vinove loze. Jedan veliki rimski imperator, Marko Aurelije, govorio je da vino iz okoline Skadarskog jezera ne da stariti, da produžava život. Vinarstvo, naravno, nastavlja da se razvija i u srednjem vijeku, posebno na obalama Skadarskog jezera i u crničkom kraju. U tom periodu pominju se vinogradi na području današnjeg Tivta i okoline Kotora. Prema podacima kotorskog arhiva, Crmnica je tada bila glavni proizvođač grožđa vina. Organizovaniji rad u vinogradarstvu počeo je u vrijeme vladavine kralja Nikole. Knjaz Nikola je imao zakon prema kome je svaki mladoženja morao dokazati da je prije stupanja u brak, a ako je bio iz nekog od vinogradarskog područja Crne Gore, u zavisnosti od svog imetka, zasadio od 100 do 1000 čokota vinove loze. Iako nije bilo zakona koji bi u potpunosti regulisali proizvodnju vina u tom periodu, toj proizvodnji su bile date i određene regulative koje su se kasnije usavršavale. Recimo, crnička vina su čuvana u specijalnim hrastovim buradima koja su duboko zakopavana u zemlju i tu čuvana dvije godine. U tom periodu vino se mnogo poštovalo i nije se čak smjelo prodavati pijanicama. Kotorski statut je u tom periodu dozvoljavao prodaju samo vlastitog vina.
RSE: Oni koji se razumiju u vino, često naručuju crnogorska vina berbe iz 2003. godine. Kažu da je to bila najbolja berba u posljednjih desetak godina. Koje vino vi obično naručite?
MARAŠ: U svakoj prilici se opredjeljujem za crno vino. Pijem Vranac. Berba u našim uslovima i nije toliko presudna. Mislim da je tu bitno samo malo duže odležavanje vina u flaši i na taj način izvjesno poboljšavanje njegovih senzornih, orgonoleptičkih svojstava. To je ono što stvara utisak posebnosti vina i pojedinih berbi.
RSE: Načula sam da će Crna Gora uskoro dobiti i prvi šampanjac?
MARAŠ: Osim standardnog proizvodnog asortimana i plantaža, ove godine naša kuća je bogatija za još četiri člana: dva nova crvena vina - Perla Nera i Sasso Negro, i po prvi put u Crnoj Gori imamo i naš crnogorski šampanjac, pjenušavo vino, koje smo nazvali Crnogorski val. To je jedno izbalansirano vino, harmoničnog ukusa i diskretno zaokruženog mirisa, koje potiče od bijelog grožđa naših autohtonih sorti.
RSE: Koja su vina danas trend na svjetskom tržištu? U posljednje vrijeme dosta su popularna, na primjer, argentinska i čileanska vina.
MARAŠ: Sve mode prolaze, samo vina ostaju. Sve je to stvar ukusa, ali u trendu su autohtona vina. Vrlo su moderna i barikirana vina. Barik je tradicionalno hrastovo bure iz Bordoa koje se koristi za odležavanje ili za sazrijevanje vina, a ponekada i za fermentaciju. Vina koja su ležala u tim hrastovim buradima nose naziv barik vina i proizvodnja ovih vina je izuzetno skupa. Kada vina sazrijevaju u hrastovim buradima dešavaju se određeni procesi koji utiču na omekšavanje oporosti vina čemu doprinose ekstrakti određenih komponenti drveta koji utiču na jedan mekši i prefinjeniji ukus vina.
RSE: Na stotine familija u Crnoj Gori proizvode vino, ali ono uglavnom završava na porodičnim trpezama i u krugu prijatelja. Imaju li ozbiljniju šansu na tržištima vina proizvedena u malim, porodičnim vinarijama?
MARAŠ: Perspektiva crnogorskog vinogradarstva i vinarstava je u privatnom sektoru. Naravno da vina proizvedena u porodičnim vinarijama imaju značajnu ulogu i u turističkoj ponudi Crne Gore, bilo kroz razvoj vinogradarskog i vinarskog turizma, kroz ulaganje i razvoj u vinogradarska sela i razvoj vinskog puta, što je itekako praksa u zemljama sa značajnom vinogradarsko-vinarskom tradicijom i kulturom.
RSE: Koliko je vino važan sastojak naše kulture i kuhinje? Kakav je istorijat vinarstva u Crnoj Gori?
MARAŠ: Kultura gajenja vinove loze i proizvodnje vina u Crnoj Gori datira još iz predromanskog perioda. Kasnije vinogradarstvo i vinarstvo Crne Gore unapređuju antički majstori i Rimljani koji su ostavili brojne zapise o sortama i načinu gajenja vinove loze. Jedan veliki rimski imperator, Marko Aurelije, govorio je da vino iz okoline Skadarskog jezera ne da stariti, da produžava život. Vinarstvo, naravno, nastavlja da se razvija i u srednjem vijeku, posebno na obalama Skadarskog jezera i u crničkom kraju. U tom periodu pominju se vinogradi na području današnjeg Tivta i okoline Kotora. Prema podacima kotorskog arhiva, Crmnica je tada bila glavni proizvođač grožđa vina. Organizovaniji rad u vinogradarstvu počeo je u vrijeme vladavine kralja Nikole. Knjaz Nikola je imao zakon prema kome je svaki mladoženja morao dokazati da je prije stupanja u brak, a ako je bio iz nekog od vinogradarskog područja Crne Gore, u zavisnosti od svog imetka, zasadio od 100 do 1000 čokota vinove loze. Iako nije bilo zakona koji bi u potpunosti regulisali proizvodnju vina u tom periodu, toj proizvodnji su bile date i određene regulative koje su se kasnije usavršavale. Recimo, crnička vina su čuvana u specijalnim hrastovim buradima koja su duboko zakopavana u zemlju i tu čuvana dvije godine. U tom periodu vino se mnogo poštovalo i nije se čak smjelo prodavati pijanicama. Kotorski statut je u tom periodu dozvoljavao prodaju samo vlastitog vina.
RSE: Oni koji se razumiju u vino, često naručuju crnogorska vina berbe iz 2003. godine. Kažu da je to bila najbolja berba u posljednjih desetak godina. Koje vino vi obično naručite?
MARAŠ: U svakoj prilici se opredjeljujem za crno vino. Pijem Vranac. Berba u našim uslovima i nije toliko presudna. Mislim da je tu bitno samo malo duže odležavanje vina u flaši i na taj način izvjesno poboljšavanje njegovih senzornih, orgonoleptičkih svojstava. To je ono što stvara utisak posebnosti vina i pojedinih berbi.
RSE: Načula sam da će Crna Gora uskoro dobiti i prvi šampanjac?
MARAŠ: Osim standardnog proizvodnog asortimana i plantaža, ove godine naša kuća je bogatija za još četiri člana: dva nova crvena vina - Perla Nera i Sasso Negro, i po prvi put u Crnoj Gori imamo i naš crnogorski šampanjac, pjenušavo vino, koje smo nazvali Crnogorski val. To je jedno izbalansirano vino, harmoničnog ukusa i diskretno zaokruženog mirisa, koje potiče od bijelog grožđa naših autohtonih sorti.
