Nakon što je Stari most u Mostaru stavljen na listu svjetske baštine, isti postupak je pokrenut i za Most Mehmed paše Sokolovića u Višegradu, koji je poznatiji kao "Na Drini ćuprija". Član komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Dubravko Lovrenović ističe da je u sjedištu UNESCO-a, u Parizu, već primljen kompletan nominacioni fajl za most izgrađen 1571. godine:
„Očekujemo da će u narednih godinu do godinu i po dana tokom odlučivanja o daljnoj sudbini tog nominacionog fajla ovaj izuzetno vrijedni kulturno - historijski spomenik biti uvršten na listu svjetske baštine UNESCO-a“
Trenutno je u postupku stvaranje dokumentacije koja bi opravdala inicijativu za uvrštavanje historijske jezgre grada Jajca također na listu spomenika pod zaštitom UNESCO-a:
„Proces je u toku i mi očekujemo da ćemo do konca ove godine imati, zapravo, pred sobom kompletiran nominacioni fajl i menadžment plan za historijsko jezgro Jajca radi njezina uvrštenja na listu svjetske baštine.“
Nasuprot onom što radi komisija želeći zaštiti arheološka i historijska područja, crkve i džamije, nekropole i stećke, stoji nebriga ljudi. U Srednjebosanskom kantonu građani sve više uništavaju stećke koji svjedoče o srednjovjekovnoj Bosni. Ne samo da ih koriste kao građevinski materijal nego ih ruše dinamitom, ističe Sekula Dugandžić:
„Ne znam kome je smetao da ga devastira. On je ovdje, lijepo se vidi, profesionalno dinamitom zabušen i oštećen. Namjerno i profesionalno. To je vjerovatno onome kome, današnjim piscima povijesti ili historije, kako hoćete, nešto nije odgovaralo.“
Redžiba Mmujić svjedoči kako je svojim očima vidjela kamiondžiju koji je želio stećak odvesti iz sela Opar u blizini Travnika:
„Došle dizalice i nijesu ga mogle natovariti, nije se dalo. Nejma, vidiš kako su ga nageli, ali nejma sile da ga dignu. Onda je, kažu, i grmilo, i kiša padala i svašta.“
Dubravko Lovrenović upozorava da situacija na terenu ne čudi jer, jer u institucijama kulture stećci nisu zaštićeni:
„Ja sam prije tri, četiri dana bio u Zemaljskom muzeju i ja sam, između ostalih, gledao i onaj prekrasni monolit, stećak iz Zgošće, koji se pripisuje banu Stjepanu II Kotromaniću, koji na očigled sviju nas propada. Jasno je, naime, da su atmosferilije vrlo negativno djelovale na taj stećak, koji je, vi znate, umjetnički jako lijepo obrađen, na kojem su prikazane scene lova, turnira, koji je pun lijepih rozeta, koji teži više desetina tona, na koncu konca. Evo, dakle, stećak koji se nalazi u jednoj instituciji kakva je Zemaljski muzej, u centru Sarajeva. A šta da kažemo sada za stotine i za hiljade stećaka koji danas, sklonjeni od javnosti i naših očiju, rapidno propadaju?“
Na prostoru bivše Jugolavije nalazi se skoro 80 000 stećaka - srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Najveći broj od njih je upravo u BiH, gdje su upisani na listu ugroženih spomenika kulture. Uskoro će i za njih biti pokrenuta inicijativa da se nađu na listi spomenika koje će štiti agencija UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu.
„Očekujemo da će u narednih godinu do godinu i po dana tokom odlučivanja o daljnoj sudbini tog nominacionog fajla ovaj izuzetno vrijedni kulturno - historijski spomenik biti uvršten na listu svjetske baštine UNESCO-a“
Trenutno je u postupku stvaranje dokumentacije koja bi opravdala inicijativu za uvrštavanje historijske jezgre grada Jajca također na listu spomenika pod zaštitom UNESCO-a:
„Proces je u toku i mi očekujemo da ćemo do konca ove godine imati, zapravo, pred sobom kompletiran nominacioni fajl i menadžment plan za historijsko jezgro Jajca radi njezina uvrštenja na listu svjetske baštine.“
Nasuprot onom što radi komisija želeći zaštiti arheološka i historijska područja, crkve i džamije, nekropole i stećke, stoji nebriga ljudi. U Srednjebosanskom kantonu građani sve više uništavaju stećke koji svjedoče o srednjovjekovnoj Bosni. Ne samo da ih koriste kao građevinski materijal nego ih ruše dinamitom, ističe Sekula Dugandžić:
„Ne znam kome je smetao da ga devastira. On je ovdje, lijepo se vidi, profesionalno dinamitom zabušen i oštećen. Namjerno i profesionalno. To je vjerovatno onome kome, današnjim piscima povijesti ili historije, kako hoćete, nešto nije odgovaralo.“
Redžiba Mmujić svjedoči kako je svojim očima vidjela kamiondžiju koji je želio stećak odvesti iz sela Opar u blizini Travnika:
„Došle dizalice i nijesu ga mogle natovariti, nije se dalo. Nejma, vidiš kako su ga nageli, ali nejma sile da ga dignu. Onda je, kažu, i grmilo, i kiša padala i svašta.“
Dubravko Lovrenović upozorava da situacija na terenu ne čudi jer, jer u institucijama kulture stećci nisu zaštićeni:
„Ja sam prije tri, četiri dana bio u Zemaljskom muzeju i ja sam, između ostalih, gledao i onaj prekrasni monolit, stećak iz Zgošće, koji se pripisuje banu Stjepanu II Kotromaniću, koji na očigled sviju nas propada. Jasno je, naime, da su atmosferilije vrlo negativno djelovale na taj stećak, koji je, vi znate, umjetnički jako lijepo obrađen, na kojem su prikazane scene lova, turnira, koji je pun lijepih rozeta, koji teži više desetina tona, na koncu konca. Evo, dakle, stećak koji se nalazi u jednoj instituciji kakva je Zemaljski muzej, u centru Sarajeva. A šta da kažemo sada za stotine i za hiljade stećaka koji danas, sklonjeni od javnosti i naših očiju, rapidno propadaju?“
Na prostoru bivše Jugolavije nalazi se skoro 80 000 stećaka - srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Najveći broj od njih je upravo u BiH, gdje su upisani na listu ugroženih spomenika kulture. Uskoro će i za njih biti pokrenuta inicijativa da se nađu na listi spomenika koje će štiti agencija UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu.
