RSE: Zanimljivo je da nam je od slušalaca i od posjetilaca sajta „Slobodne Evrope“ pristiglo dosta pitanja koja tretiraju vjerske teme. Kako to da se vjera, u komunizmu prilično potisnuta, sada nameće kao veoma važno pitanje za koje se interesuju ljudi?
REIS FEJZIĆ: Vjera je sastavni dio čovjeka. Ako se vratimo na događaje, protekli vijek je bio vijek borbe protiv vjere. Naravno, u tom vremenu dok se to radilo kod nas, u naprednom svijetu kome mi sad težimo je bilo sasvim drugačije i vjera je bila poštovana i imala jedno veliko mjesto u društvu.
RSE: Ono što je najgore bilo minulih godina bio je rat. Da li se taj rat može nazvati vjerskim?
REIS FEJZIĆ: Ima ljudi koji ga tako definišu i ja se ne bih mogao usuditi da kažem da je bio vjerski. Međutim, velika odgovornost je i tada, a i sada, i ubuduće će biti, na vjerskim zajednicama, odnosno na ljudima koji predstavljaju vjerske zajednice. Ako smo imali ljude koje smo gledali na snimcima kako su ubijali ljude, da prije nego što su to uradili su bili prisutni u bogomoljama i da im je prije toga dao blagoslov jedan vjerski činovnik. To donekle daje za pravo da tako razmišljaju i da tako govore. Međutim, ja ipak kažem, ne bih se mogao usuditi da kažem da je bio vjerski rat. Jednostavno, neću da vjerujem da je to bio vjerski rat.
RSE: Sa kojim crkvama Islamska zajednica Crne Gore sarađuje? Da li se može govoriti da sa nekim sarađuje više, a sa nekim manje?
REIS FEJZIĆ: Saradnja Islamske zajednice Crne Gore sa crkvama u Crnoj Gori ne zavisi samo od Islamske zajednice. Da biste sarađivali sa nekim nije dovoljno da samo vi hoćete da sarađujete, već je potrebno da i druga strana iskaže svoju potrebu u želju za saradnjom.
RSE: Već ranije ste istakli stav da se vjera mora odvojiti od politike u društvima kao što je naše. Ipak, upravo u našem društvu, čini se, prilično je izraženo ta diferencijacija baš na vjerskoj osnovi. Kako onda premostiti te podjele i da li na tu temu razgovarate sa čelnicima crkava?
REIS FEJZIĆ: Na žalost, u Crnoj Gori nema nekog intenzivnog razgovora među vjerskim zajednicama na tu temu. Ja lično znam da u zemljama u našem okruženju i šire postoje međureligijski dijalozi i to znam da imaju jakog efekta na društvo u kome žive. Kod nas toga još uvijek nema, što ne znači da ubuduće neće biti. Ja sam i ranije govorio i sad ponavljam da vjera u društvu u kome živimo, naravno, treba da bude odvojena od države. Međutim, ne može se tačno povući olovkom đe je granica tog razdvajanja vjere i države.
RSE: Pošto je u Kuranu, ako ne griješim, zapisano da muslimani moraju biti odani državi u kojoj žive, koju državu podržati, saveznu državu, zajednicu Srbije i Crne Gore ili suverenu Crnu Goru?
REIS FEJZIĆ: Da. Treba biti lojalan državi u kojoj živite, naravno, ako ta država vas priznaje i ako vas uvažava i ako vi u njoj apsolutno imate sva prava. Naravno, islam je tolerantan, islam je vjera mira. Mislim da se pravi velika greška od pojedinih centara da se islam prikaže kao nešto drugačije. Apsolutno, islam je vjekovima pokazao svoju tolerantnost. On će tako i ubuduće biti i nastaviti. Ljudi koji su originalni predstavnici islama i muslimana na ovim prostorima to i dalje uporno rade i, naravno, nastaviće to da rade. Kada je riječ o direktnom pitanju u kome ste me pitali koju državu podržati ja sam o tome i ranije govorio. Islamska zajednica se neće miješati u politiku. Ljudi, muslimani u Crnoj Gori su se već veliki broj njih se odlučio koju će državu podržati. Političke partije koje u svom članstvu imaju veliki broj muslimana, političke partije koje okupljaju muslimane, članovi tih partija i simpatizeri tih partija među muslimanskim narodom u Crnoj Gori, bilo da se tu radi o Bošnjacima, Albancima i drugim, su rekli svoj stav po tom pitanju, tako da i lično ne osjećamo potrebu da bi tu dodatno trebali da se uključujemo.
RSE: Nećete mi zamjeriti, lično kako ćete se izjasniti na referendumu?
REIS FEJZIĆ: Izbori, mislim da je i referendum jedna vrsta izbora, odnosno glasanje, glasanje se u demokratskim državama vrši tajnim glasanjem, čak u mnogo država ako ljudi javno glasaju taj se listić ne smatra važećim, on je nevažeći, tako da je i to pravo svakog pojedinca kako će se on odlučiti. Mislim da moj glas i glas Islamske zajednice će, prije svega, biti od, sigurno, interesa države Crne Gore i građana Crne Gore.
RSE: Kako posmatrate regiju Sandžak? Na Sandžak svakako utiču signali iz političkih krugova u okruženju. Misim na poruke koje se upućuju Bošnjacima. Čini se da su signali iz Srbije glasniji, nego li oni iz Bosne i Hercegovine. Da li se radi o tome da je Bosna i Hercegovina manje zainteresovana za sudbinu svojih sunarodnika u Crnoj Gori ili o nečemu drugom?
REIS FEJZIĆ: Ne, apsolutno ne. Ja lično često boravim u Sarajevu i imao sam prilike da razgovaram sa najuglednijim ljudima iz Bosne i Hercegovine iz javnog, političkog, vjerskog i drugog života Bosne i Hercegovine, tako da svakako su zainteresovani i za bošnjački dio naroda koji živi u Crnoj Gori. Kada je riječ o onome što dolazi iz Srbije ja se neću tu puno miješati, ali je fakat da ljudi koji su do juče proganjali ljude koji su spominjali Sandžak danas na sva vrata, u svim novinama, medijima, elektronskim, pisanim, štampanim, govore o Sandžaku i puna su im usta Sandžaka. To je malo pod znakom pitanja.
REIS FEJZIĆ: Vjera je sastavni dio čovjeka. Ako se vratimo na događaje, protekli vijek je bio vijek borbe protiv vjere. Naravno, u tom vremenu dok se to radilo kod nas, u naprednom svijetu kome mi sad težimo je bilo sasvim drugačije i vjera je bila poštovana i imala jedno veliko mjesto u društvu.
RSE: Ono što je najgore bilo minulih godina bio je rat. Da li se taj rat može nazvati vjerskim?
REIS FEJZIĆ: Ima ljudi koji ga tako definišu i ja se ne bih mogao usuditi da kažem da je bio vjerski. Međutim, velika odgovornost je i tada, a i sada, i ubuduće će biti, na vjerskim zajednicama, odnosno na ljudima koji predstavljaju vjerske zajednice. Ako smo imali ljude koje smo gledali na snimcima kako su ubijali ljude, da prije nego što su to uradili su bili prisutni u bogomoljama i da im je prije toga dao blagoslov jedan vjerski činovnik. To donekle daje za pravo da tako razmišljaju i da tako govore. Međutim, ja ipak kažem, ne bih se mogao usuditi da kažem da je bio vjerski rat. Jednostavno, neću da vjerujem da je to bio vjerski rat.
RSE: Sa kojim crkvama Islamska zajednica Crne Gore sarađuje? Da li se može govoriti da sa nekim sarađuje više, a sa nekim manje?
REIS FEJZIĆ: Saradnja Islamske zajednice Crne Gore sa crkvama u Crnoj Gori ne zavisi samo od Islamske zajednice. Da biste sarađivali sa nekim nije dovoljno da samo vi hoćete da sarađujete, već je potrebno da i druga strana iskaže svoju potrebu u želju za saradnjom.
RSE: Već ranije ste istakli stav da se vjera mora odvojiti od politike u društvima kao što je naše. Ipak, upravo u našem društvu, čini se, prilično je izraženo ta diferencijacija baš na vjerskoj osnovi. Kako onda premostiti te podjele i da li na tu temu razgovarate sa čelnicima crkava?
REIS FEJZIĆ: Na žalost, u Crnoj Gori nema nekog intenzivnog razgovora među vjerskim zajednicama na tu temu. Ja lično znam da u zemljama u našem okruženju i šire postoje međureligijski dijalozi i to znam da imaju jakog efekta na društvo u kome žive. Kod nas toga još uvijek nema, što ne znači da ubuduće neće biti. Ja sam i ranije govorio i sad ponavljam da vjera u društvu u kome živimo, naravno, treba da bude odvojena od države. Međutim, ne može se tačno povući olovkom đe je granica tog razdvajanja vjere i države.
RSE: Pošto je u Kuranu, ako ne griješim, zapisano da muslimani moraju biti odani državi u kojoj žive, koju državu podržati, saveznu državu, zajednicu Srbije i Crne Gore ili suverenu Crnu Goru?
REIS FEJZIĆ: Da. Treba biti lojalan državi u kojoj živite, naravno, ako ta država vas priznaje i ako vas uvažava i ako vi u njoj apsolutno imate sva prava. Naravno, islam je tolerantan, islam je vjera mira. Mislim da se pravi velika greška od pojedinih centara da se islam prikaže kao nešto drugačije. Apsolutno, islam je vjekovima pokazao svoju tolerantnost. On će tako i ubuduće biti i nastaviti. Ljudi koji su originalni predstavnici islama i muslimana na ovim prostorima to i dalje uporno rade i, naravno, nastaviće to da rade. Kada je riječ o direktnom pitanju u kome ste me pitali koju državu podržati ja sam o tome i ranije govorio. Islamska zajednica se neće miješati u politiku. Ljudi, muslimani u Crnoj Gori su se već veliki broj njih se odlučio koju će državu podržati. Političke partije koje u svom članstvu imaju veliki broj muslimana, političke partije koje okupljaju muslimane, članovi tih partija i simpatizeri tih partija među muslimanskim narodom u Crnoj Gori, bilo da se tu radi o Bošnjacima, Albancima i drugim, su rekli svoj stav po tom pitanju, tako da i lično ne osjećamo potrebu da bi tu dodatno trebali da se uključujemo.
RSE: Nećete mi zamjeriti, lično kako ćete se izjasniti na referendumu?
REIS FEJZIĆ: Izbori, mislim da je i referendum jedna vrsta izbora, odnosno glasanje, glasanje se u demokratskim državama vrši tajnim glasanjem, čak u mnogo država ako ljudi javno glasaju taj se listić ne smatra važećim, on je nevažeći, tako da je i to pravo svakog pojedinca kako će se on odlučiti. Mislim da moj glas i glas Islamske zajednice će, prije svega, biti od, sigurno, interesa države Crne Gore i građana Crne Gore.
RSE: Kako posmatrate regiju Sandžak? Na Sandžak svakako utiču signali iz političkih krugova u okruženju. Misim na poruke koje se upućuju Bošnjacima. Čini se da su signali iz Srbije glasniji, nego li oni iz Bosne i Hercegovine. Da li se radi o tome da je Bosna i Hercegovina manje zainteresovana za sudbinu svojih sunarodnika u Crnoj Gori ili o nečemu drugom?
REIS FEJZIĆ: Ne, apsolutno ne. Ja lično često boravim u Sarajevu i imao sam prilike da razgovaram sa najuglednijim ljudima iz Bosne i Hercegovine iz javnog, političkog, vjerskog i drugog života Bosne i Hercegovine, tako da svakako su zainteresovani i za bošnjački dio naroda koji živi u Crnoj Gori. Kada je riječ o onome što dolazi iz Srbije ja se neću tu puno miješati, ali je fakat da ljudi koji su do juče proganjali ljude koji su spominjali Sandžak danas na sva vrata, u svim novinama, medijima, elektronskim, pisanim, štampanim, govore o Sandžaku i puna su im usta Sandžaka. To je malo pod znakom pitanja.
