Afgtanistanski državni tuzitelj tvrdi da odluka o životu i smrti Abdula Rahmana sada još jedino ovisi o nalazima dodatno zatraženog psihijatrijskog vještačenja kojim se treba utvrditi stanje njegovog mentalnog zdravlja. Vrhovni sud Afganistana zatražio je privremeni prekid suđenja optuženom za otpadništvo od vjere dok ne bude dostavljen izvještaj psihijatara. Na temelju njihovih nalaza sud će odlučiti da li će proces biti nastavljen ili prekinut. Ako ga proglase mentalno bolesnim, Abdul Rahman će biti pušten na slobodu. No, bude li proglašen uračunljivim, suđenje za otpadništvo od vjere, koje se po šerijatskom pravu kažnjava smrću, bit će nastavljeno.
Glasnogovornik Vrhovnog suda, Abdul Wakil Omari, kaže za naš program da je na temelju Rahmanovog iskaza moguće zaključiti da on nije mentalno sposoban pratiti suđenje:
"Optuženi Abdul Rahman, sam je izjavio u sudnici kako čuje glasove i kako se ne osjeća mentalno normalnim. Uz to, ni pitanje njegovog dvojnog državljanstva nije razriješeno. Zbog tih propusta, njegov je slučaj vraćen uredu tužitelja."
Vlada u Kabulu pritiješnjena je, s jedne strane pritiskom međunarodne javnosti da spriječi pogubljenje konvertita, a s druge, zahtjevima domaće javnosti da on bude pogubljen. Više hiljada ljudi u Mazari Šarifu, gradu na sjeveru zemlje, prosvjedovalo je danas protiv mogućeg oslobađanja Abdula Rahmana i tražilo njegovo pogubljenje. Jedan od prosvjednika Ahmad Soib kaže:
"Po našem šerijatskom zakonu osoba koja odbaci islam i pristupi drugoj vjeri treba biti kažnjena smrću. Prihvatili smo taj zakon i on je postao dijelom našeg ustava i zato ga moramo primijeniti i suočiti optuženoga sa smrću. Predlažem drugim zemljama da se prestanu miješati u pitanja naše vjere i zakona."
No, u dijelu afganistanskog društva dozrijeva uvjerenje da se ljudi ne bi trebali ubijati zbog promjene vjere. Smaknuće Abdula Rahmana predstavljalo bi kršenje Povelje Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima i u potpunoj je suprotnosti s praksom u drugim zemljama gdje ljudi mogu slobodno mijenjati vjerska i druga uvjerenja, kaže za naš program Abdul Hadi, stanovnik Kabula:
"Istina je da naša vjera propisuje da se ovaj čovjek kazni smrću. No, moramo poštovati i druge vjere. Zar bi u slučaju kad neki Amerikanac prelazi s krćanstva na islam tamošnji sud treba takvom čovjeku izreći smrtnu kaznu? Ne! Niti se to ikada dogodilo jer oni poštuju ljudska prava."
Dio islamskih vjerskih autoriteta također upozorava da su afganistanske vjerske vođe u ovom slučaju u krivu jer prelazak s jedne vjere na drugu tretiraju kao odbacivanje vjere uopće. Emadudin Ahmad, čelnik američkog instituta Minaret slobode, kaže da je otpadništvo od vjere u ranoj fazi islama tretirano kao izdaja jer se događalo da pokolebani vjernici u trenutku sumnje odbacaju islam i vraćaju se ranijem mnogoboštvu. Ahmad tvrdi da iza poziva za Rahamnovim pogubljenjem stoji nerazumjevanje otpadništva od vjere kako ga vidi Kur'an:
"Nažalost, vjerski učitelji na koje se poziva u ovom slučaju pomiješali su običan slučaj prelaska na drugu vjeru s izdajom. To su dvije potpuno različite stvari."
Glasnogovornik Vrhovnog suda, Abdul Wakil Omari, kaže za naš program da je na temelju Rahmanovog iskaza moguće zaključiti da on nije mentalno sposoban pratiti suđenje:
"Optuženi Abdul Rahman, sam je izjavio u sudnici kako čuje glasove i kako se ne osjeća mentalno normalnim. Uz to, ni pitanje njegovog dvojnog državljanstva nije razriješeno. Zbog tih propusta, njegov je slučaj vraćen uredu tužitelja."
Vlada u Kabulu pritiješnjena je, s jedne strane pritiskom međunarodne javnosti da spriječi pogubljenje konvertita, a s druge, zahtjevima domaće javnosti da on bude pogubljen. Više hiljada ljudi u Mazari Šarifu, gradu na sjeveru zemlje, prosvjedovalo je danas protiv mogućeg oslobađanja Abdula Rahmana i tražilo njegovo pogubljenje. Jedan od prosvjednika Ahmad Soib kaže:
"Po našem šerijatskom zakonu osoba koja odbaci islam i pristupi drugoj vjeri treba biti kažnjena smrću. Prihvatili smo taj zakon i on je postao dijelom našeg ustava i zato ga moramo primijeniti i suočiti optuženoga sa smrću. Predlažem drugim zemljama da se prestanu miješati u pitanja naše vjere i zakona."
No, u dijelu afganistanskog društva dozrijeva uvjerenje da se ljudi ne bi trebali ubijati zbog promjene vjere. Smaknuće Abdula Rahmana predstavljalo bi kršenje Povelje Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima i u potpunoj je suprotnosti s praksom u drugim zemljama gdje ljudi mogu slobodno mijenjati vjerska i druga uvjerenja, kaže za naš program Abdul Hadi, stanovnik Kabula:
"Istina je da naša vjera propisuje da se ovaj čovjek kazni smrću. No, moramo poštovati i druge vjere. Zar bi u slučaju kad neki Amerikanac prelazi s krćanstva na islam tamošnji sud treba takvom čovjeku izreći smrtnu kaznu? Ne! Niti se to ikada dogodilo jer oni poštuju ljudska prava."
Dio islamskih vjerskih autoriteta također upozorava da su afganistanske vjerske vođe u ovom slučaju u krivu jer prelazak s jedne vjere na drugu tretiraju kao odbacivanje vjere uopće. Emadudin Ahmad, čelnik američkog instituta Minaret slobode, kaže da je otpadništvo od vjere u ranoj fazi islama tretirano kao izdaja jer se događalo da pokolebani vjernici u trenutku sumnje odbacaju islam i vraćaju se ranijem mnogoboštvu. Ahmad tvrdi da iza poziva za Rahamnovim pogubljenjem stoji nerazumjevanje otpadništva od vjere kako ga vidi Kur'an:
"Nažalost, vjerski učitelji na koje se poziva u ovom slučaju pomiješali su običan slučaj prelaska na drugu vjeru s izdajom. To su dvije potpuno različite stvari."
