* * * * *
Generalni inspektorat Ministarstva odbrane BiH je utvrdio određene nepravilnosti u postupcima nadležnih organa za dodjelu stanova iz stambenog fonda bivšeg Federalnog ministarstva odbrane i Vojske Federacije BiH, saopštio je Ured za odnose s javnošću Ministarstva.
Istražni tim, predvođen glavnim inspektorom, brigadnim generalom Rizvom Plehom, proveo je jednomjesečnu istragu o čijim je rezultatima Ministarstvo obaviješteno 28. februara.
Istragom su obuhvaćeni postupci i radnje svih organa i pojedinaca bivšeg Federalnog ministarstva odbrane i Vojske Federacije BiH, uključenih u proces dodjele stanova, nadovjere postojećih ugovora i otkupa stanova, nakon čega su utvrđene određene nepravilnosti.
Ministarstvo odbrane će, u skladu sa utvrđenim procedurama, dati više detalja o provedenoj istrazi kada osobe, kojih se tiču nalazi istrage, budu zvanično obaviještene o ovom pitanju, kaže se u saopštenju.
* * * * *
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Ovaj zakonski prijedlog usvojen je u drugačijem tekstu u odnosu na varijantu prihvaćenu u Predstavničkom domu, pa će konačni tekst morati usaglašavati zajednička parlamentarna komisija.
Varijanta koja je prihvaćena u Predstavničkom domu omogućava nosiocima stanarskog prava u nacionalizovanim stanovima da otkupe takve stanove, a bivšim vlasnicima da dobiju zamjenski odgovarajući stan s pravom uknjižbe vlasništva u zemljišnim knjigama. Izuzetak su, prema toj varijanti iz Predstavničkog doma, nosioci stanarskog prava u stanovima čiji su bivši vlasnici vakufi, legati i zadužbine, jer oni ne mogu otkupiti stanove u kojima žive, bez prethodne pismene saglasnosti vlasnika stana, odnosno bez pismene saglasnosti vakufa, legata i zadužbina. Dakle, vakufi, legati i zadužbine, prema ovoj varijanti, imaju mogućnost da biraju – da insistiraju na povratu ranijeg vlasništva ili da pristanu na zamjensku imovinu.
Šta o ovakvom razvoju događaja kažu u udruženju koje zastupa interese nosilaca stanarskih prava na nacionalizovanim stanovima? Zoran Žuljević Udruženje „Dom“:
„Nažalost, u ovom trenutku ne možemo da budemo pretjerani optimisti. Možemo da kažemo da su postignuti neki značajni koraci u dovršenju rješenja, u smislu da postojeći Zakon nije otišao u redovnu proceduru. Da je otišao u redovnu proceduru, onda bi mi, možda, tek za godinu dana bili u prilici da govorimo o nečemu. Postojala je opasnost da Zakon jednostavno propadne. Stoga je ovo napredak. Međutim, mi u ,Domu‘ smo jako suzdržani i sa velikom neizvjesnošću promatramo kako će se ovo dalje razvijati. Jer, imamo, znači, jedan Zakon koji dozvoljava vakufima, zadužbinama i legatima, odnosno građanima koji u njima žive, otkup, dok im to drugi osporava. Znači, treba da se takva dva zakona usaglase. Tematika toga je da su ta dva zakona neusaglasiva. Mi mislimo da je taj Zakon jednostavno neprovodiv i bojimo se daljih procedura usaglašavanja. Već znamo kako se to kod nas rješava, koliko to traje, koliko iziskuje raznoraznih dogovora, političkih igara i svega toga. Naš problem traje devet godina. Agonija se nastavlja, jer mi kažemo da nijedan zakon u potpunosti nije pravedan, pa tako ni ovaj Zakon u potpunosti nije pravedan. Strategija u ,Domu‘ je bila da idemo korak po korak, da dobijemo ono što možemo da dobijemo u ovakvom trenutku. Sad, znači, imamo ta dva zakona koja treba usuglasiti.“
* * * * *
Zastupnički dom Parlamenta BiH zadužio je nadležnu komisiju da u roku od 15 dana, u saradnji s Vijećem ministara BiH, još jednom revidira tekst Prijedloga zakona o verifikaciji i izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje.
Komisija za finansije i budžet na ranije održanoj sjednici nije prihvatila principe ovog zakonskog prijedloga, nakon čega su zastupnici Prijedlog zakona o verifikaciji i izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje vratili na doradu, s ciljem definiranja kvalitetnijih rješenja ovog problema.
Pod računima stare devizne štednje podrazumijevaju se devizna sredstva deponovana u bankama na teritoriji BiH, što znači da ovim zakonskim prijedlogom nisu obuhvaćeni računi u filijalama Ljubljanske banke i Invest banke Beograd.
Udruženje štediša u BiH i dijaspori uputilo je protestno pismo Vladi i Parlamentu Republike Slovenije zbog odluke da sudovi obustave sve postupke koje su štediše Ljubljanske banke pokrenule protiv te banke radi isplate stare devizne štednje.
Štediše se nadaju da će vlasti Slovenije po hitnom postupku staviti van snage ovaj Zakon i omogućiti deviznim štedišama da dođu do svoje imovine putem legalnih institucija sistema.
* * * * *
Tokom ove i naredne godine, zahvaljujući pomoći švedske agencije za razvoj i saradnju SIDA, biće u povratničkim naseljima opštine Doboj popravljeno 150 kuća.
Međutim, potrebe su mnogo veće, ističe načelnica opštinskog odjeljenja za obnovu i razvoj, Ranka Ivić:
„To je negdje oko 4,5 hiljade objekata koje je još potrebno renovirati, što se tiče krovova, neke i od temelja i tako dalje. Problem je u tome što svi ovi projekti obuhvataju samo kuće i negdje eventualno obnovu infrastrukture, dakle nemamo dodatnih ekonomskih programa, pa ljudi koji se vraćaju jako teško žive. Maltene su u stanju socijalne potrebe. U školama nemamo zaposlenih ni Hrvata, ni Bošnjaka. Možda se na pola prstiju jedne ruke može nabrojati koliko je ljudi zaposleno.“
Meho Zečević, predsjednik Udruženja povratnika, takođe naglašava problem nezaposlenosti:
„Zaposleno je samo par ljudi u policiji. U drugim ustanovama takođe sasvim simbolično.“
Postoje i drugi, isto tako teški problemi. Ivan Jeleč se u dobojsko naselje Makljenovac vratio 1997. godine. Minsko polje je od njegove kuće udaljeno tek dvadesetak metara.
* * * * *
Pedeset građana Jajca, koji stanuju u alternativnom smještaju u Brčkom, ovih dana je posjetilo svoje porušene domove.
Predsjednik opštine Jajce Nisvet Hrnjić ih je dočekao ovim riječima:
„Općina Jajce će doista uraditi sve što je potrebno da bi omogućila dostojanstven i prosperitetan život na svom području, pa i kada je u pitanju obnova njihovih stambenih jedinica. Ja kao načelnik mogu samo najiskrenije, najtoplije pozvati sve Jajčane koji su trenutno u Brčkom, i ne samo Brčkom nego širom Bosne i Hercegovine i izvan, da se vrate u ovaj lijepi grad.“
Branka Žilić-Đurć, iz Službe za obnovu i povratak, kaže da se za obnovu kuća u Jajcu prijavilo jedva dvadesetak ljudi. To govori da nema iskrene želje za povratkom:
„Treba sa svim obaviti razgovor, da vidimo koje su njihove želje. Dobili su javni poziv i ako ne žele da se vrate u Jajce, ne mogu ni da budu u alternativnom smještaju u Brčkom zato što nisu iskoristili svoje pravo podnošenja zahtjeva za popravak njihove imovine u mjestu boravka 1991. godine.“
Selo Grdovo kod Jajca, odakle potiče ovaj čovjek, želio bi zamijeniti za Brčko, gdje već godinama živi:
„Počeo sam da gradim porodičnu kuću u Brčkom. Došao sam do jedne etaže i ne mogu dalje da radim. Zanima me da li se može napraviti neka kompenzacija po pitanju te donacije? Ako mi se to može dati u Brčkom? Ne treba mi mnogo. Dovoljno mi je sasvim malo da bih imao svoj krov nad glavom.“
Drugi su sigurni u povratak, makar su kuće srušene:
„Ja ću predati zahtjev jer želim da se vratim. A hoće li napraviti ili neće, to je njihov problem.“
* * * * *
Zamjenik ombudsmena Federacije BiH – kancelarija u Mostaru Amra Kazić, ovih dana je ponovo ukazala na neodgovorno ponašanje gradskih vlasti Mostara kad je u pitanju obnova i povratak:
„Poznato je javnosti da je institucija ombudsmena dugi niz godina, na različite načine, pomagala proces povratka. Međutim, u gradu Mostaru, situacija je zaista alarmantna. Mi smo svaki put ukazivali javnosti da je život građana Mostara, prijeratnih stanovnika koji još uvijek ne mogu da se vrate u prijeratne domove, nemoguć. U svakom slučaju, želimo dati doprinos da ovo stanje kakvo je danas, što je moguće prije razriješi. Mi smo prije četiri mjeseca, na sjednici Gradskog vijeća, svim vijećnicima dokazali, isključivo argumentima, da je upravo život građana Mostara nemoguć, da su masovno prekršena njihova temeljna ljudska prava, jer imaju egzistencijalne probleme. Mi smo svakodnevno u uredu suočeni sa pravim dramama porodica koje imaju veoma težak život i većina ih se nalazi u stanju socijalne potrebe. Često se radi i o starim i iznemoglim osobama.“
O broju ljudi koji još uvijek čekaju na obnovu domova:
„Radi se o preko 700 porodica. Ovo su evidencije nevladinih organizacija, dakle onih entuzijasta koji godinama pokušavaju takođe da pomognu da se život u gradu normalizira. Ali nevladine organizacije, dakle, nemaju tu moć da mogu nešto učiniti. To je u moći organa vlasti. Oni treba da ažuriraju svoje evidencije i da javno prezentiraju podatke o svim bitnim pitanjima za život u ovom gradu.“
O podstanarima koji su to postali zbog neobnovljenog stambenog fonda:
„Mi nemamo takvih informacija. Nažalost, ono što ovom gradu nedostaje, to su upravo te evidencije. Niti se zna koliko ima tih ljudi podstanara, niti onih koji su zaista ostvarili stvarni povratak, niti izbjeglica i raseljenih lica. Nema iskrenog odnosa i nema koordiniranih aktivnosti. Ne govori se javno o problemima. Mi smo na toj sjednici Gradskog vijeća kazali da projekti nisu izrađeni za 35 kolektivnih stambenih objekata, koliko je poznato da je još uvijek porušeno u gradu Mostaru. Nedopustivo je da su prošle ovolike godine nakon rata, a da se to nije učinilo. To je ozbiljna prepreka svima onima koji žele pomoći Mostaru. Jednostavno su spriječeni u tim njihovim ulaganjima. Ali bez obnove života u gradu Mostaru, bez obnove porušenih stambenih objekata, sigurno ne možemo očekivati prosperitet. Nažalost, mi moramo biti ozbiljni i odgovorni na svojim radnim mjestima. Dio grada Mostara je, dakle, postao dio svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. Država Bosna i Hercegovina je postala članica Vijeća Evrope. Što nas obavezuje, svakoga ponaosob, da maksimalno damo doprinos da se život u gradu uredi i da konačno Mostar krene sigurnim putem.“
O budžetu u kojem je za obnovu predviđeno 150.000 KM:
„Mi smo, prilikom ocjene rada gradske administracije na sjednici Gradskog vijeća, otvoreno i javno kazali da se već dugo vremena gradska administracija bavi sama sobom. Ja sad ne bih željela govoriti o brojkama, međutim učinci, konkretni efekti njihovog rada, zaista se ne mogu osjetiti kada je u pitanju kvalitet života građana.“
* * * * *
RSE: Naša slušateljka piše: „Dobila sam rješenje za povrat stana na koji sam imala stanarsko pravo u Jajcu. Iako je stan potpuno uništen, nisam znala da trebam podnijeti ponovo zahtijev za obnovu u ratu porušenog stana. Kad sam to saznala, odmah sam podnijela zahtjev – 28. aprila 2005. godine. Ni do danas nisam dobila nikakav odgovor. Iz tog razloga vas molim da mi objasnite da li trebam da podnesem ponovo zahtjev za dodjelu drugog stana u drugoj stambenoj jedinici, ili da čekam da se odgovori na moj zahtjev“. Odgovara Emir Prcanović, Udruženje „Vaša prava“, Sarajevo:
PRCANOVIĆ: Iz vašeg pisma je jasno da vam je u skladu sa Zakonom o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima vraćen u posjed devastirani stan, na kom ste bili nosilac stanarskog prava. S obzirom da je stan, koji vam je vraćen u posjed devastiran, isti se prije nego što pristupite otkupu mora obnoviti. S tim u vezi, niste vezani rokom, ali bi ste trebali, preko nadležne općinske službe, podnijeti zahtjev za dodjelu donacije radi obnove ratom devastiranog stana. Pošto ste to već uradili, pokušajte ponovo sa urgencijama za dodjelu donacije. Ujedno, ukoliko nemate riješeno stambeno pitanje, možete podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na alternativni smještaj nadležnoj općinskoj službi.
RSE: Naredno pitanje glasi: „Kakva su moja prava kao otpuštene radnice iz Banja Luke, 1993. godine? Godine 2005. sam pokušala da tužim svoju bivšu organizaciju, ali sam dobila odgovor da sam zakasnila sa tužbom i da to oko doplate za izgubljeni staž propada. Pitam da li
imam li bilo kakva prava kao otpuštena radnica? Da li je Zakon o radu predvidio bilo kakva prava otpuštenih radnika tokom ratnih godina, u Republici Srpskoj – gdje sam živjela?“. Odgovara Goran Dragišić, Udruženje „Vaša prava“, Prijedor:
DRAGIŠIĆ: Iz pitanja je nejasno da li je podnošena tužba, pa je sud istu odbio kao neblagovremenu, ili je korisnica samo dobila usmeni odgovor da je zakasnila sa tužbom. Problem radnika koji su nezakonito ostali bez posla tretira član 152 Zakona o radu RS-a, koji predviđa samo isplatu otpremnine. Rokovi za podnošenje zahtjeva su davno istekli, te ako korisnica nije prije podnijela zahtjev, sada bi njen zahtjev bio odbačen kao neblagovremen. Koliko znamo, otpremnina još nikom nije isplaćena, a i vrlo malo korisnika je uopšte primilo rješenja po donesenim zahtjevima. Iz prakse nam je poznato da prvostepeni sudovi tužbe korisnika za ostvarivanje prava po osnovu nezakonitog otkaza, koje su podnošene zadnjih godina, odbacuju kao neblagovremene, pozivajući se na rokove, kako iz Zakona o radu koji je važio u vrijeme otkaza, tako i iz važećeg Zakona o radu.
* * * * *
Kako radi Kancelarija Udruženja „Vaša prava“ u Srebrenici?
Albina Beganović, informativni službenik u Kancelariji Udruženja „Vaša prava“ u Srebrenici:
„Naš ured u Srebrenici postoji još od 1998. godine, odnosno čitav projekat datira od 1998. godine, a kao ,Vaša prava‘ smo tu od početka 2004. godine. Našoj Kancelariji se obraćaju prije svega potencijalni povratnici, raseljeni i ljudi koji se, obzirom da već duže vrijeme žive u Srebrenici, smatraju domicilnim stanovnicima, a spadaju u neku od ugroženih kategorija. Povratnici najčešće postavljaju pitanja vezana za obnovu i rekonstrukciju njihove porušene imovine. Veliki broj kuća na području opštine Srebrenica još uvijek nije adaptiran. Zatim se zanimaju o ostvarivanju svojih prava na osiguranje, prava na penziju, prava na zaposlenje, interesuju se kako da ostvare svoja prava vezana za njihove radne odnose od prije izbijanja rata. Naravno, mi nismo organizacija koja se bavi gradnjom kuća. Ali ono što je neophodna pomoć svakom građaninu, to je da se na vrijeme informiše o načinu kako može konkurisati na javne pozive od strane opštine i donatorskih organizacija, u smislu blagovremenog prikupljanja prave dokumentacije.
Povratnici i zdravstvena zaštita:
„Pravo na zdravstveno osiguranje povratnici ostvaruju po osnovu Zakona o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske. Dakle, povratnici koji nemaju posao, zdravstveno osiguranje mogu ostvariti putem biroa za nezaposlene. Penzioneri zdravstveno osiguranje ostvaruju na takav način što svoju penziju prenesu u mjesto povratka. Neki od povratnika mogu ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje i putem Ministarstva za izbjegla i raseljena lica RS-a. Dakle, može se reći da je zakonodavstvo fino regulisano, način zdravstvenog osiguranja, naročito jer nema zakonskih rokova koje bi povratnici mogli propustiti. Međutim, veliki broj povratnika nastavi ostvarivanje svog osiguranja u Federaciji BiH, odnosno u općinama u kojima su privremeno boravili. Ono što je naše iskustvo i što pokazuje praksa za sve one koji se odluče da urade svoju obavezu, dakle da imaju ličnu kartu i između ostalog zdravstvenu knjižicu u mjestima svog povratka, nema nikakvih problema prilikom njihovih odlazaka kod ljekara.“
Saradnja nevladine organizacije „Vaša prava“:
„Ja bih prije svega naglasila odličnu saradnju opština u kojima naša organizacija radi. To je, dakle, prije svega opština Srebrenica. Načelnik opštine nam je obezbijedio i besplatan kancelarijski prostor u kojem mi svakodnevno radimo. I druge opštine su se pokazale odlične u saradnji sa našom organizacijom, dakle ovo područje koje mi terenski pokrivamo – Vlasenica, Milići i Bratunac. Zbog različitih potraživanja određene dokumentacije za naše korisnike, mi smo do sad imali odličnu saradnju sa nekih dvadesetak opština na području cijele Bosne i Hercegovine. Mogla bih izdvojiti, na primjer, Donji Vakuf, Visoko, Zenicu, Brezu, Zavidoviće, Banoviće i još bezbroj opština s kojima mi do sada jako lijepo sarađujemo.“
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
Generalni inspektorat Ministarstva odbrane BiH je utvrdio određene nepravilnosti u postupcima nadležnih organa za dodjelu stanova iz stambenog fonda bivšeg Federalnog ministarstva odbrane i Vojske Federacije BiH, saopštio je Ured za odnose s javnošću Ministarstva.
Istražni tim, predvođen glavnim inspektorom, brigadnim generalom Rizvom Plehom, proveo je jednomjesečnu istragu o čijim je rezultatima Ministarstvo obaviješteno 28. februara.
Istragom su obuhvaćeni postupci i radnje svih organa i pojedinaca bivšeg Federalnog ministarstva odbrane i Vojske Federacije BiH, uključenih u proces dodjele stanova, nadovjere postojećih ugovora i otkupa stanova, nakon čega su utvrđene određene nepravilnosti.
Ministarstvo odbrane će, u skladu sa utvrđenim procedurama, dati više detalja o provedenoj istrazi kada osobe, kojih se tiču nalazi istrage, budu zvanično obaviještene o ovom pitanju, kaže se u saopštenju.
* * * * *
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Ovaj zakonski prijedlog usvojen je u drugačijem tekstu u odnosu na varijantu prihvaćenu u Predstavničkom domu, pa će konačni tekst morati usaglašavati zajednička parlamentarna komisija.
Varijanta koja je prihvaćena u Predstavničkom domu omogućava nosiocima stanarskog prava u nacionalizovanim stanovima da otkupe takve stanove, a bivšim vlasnicima da dobiju zamjenski odgovarajući stan s pravom uknjižbe vlasništva u zemljišnim knjigama. Izuzetak su, prema toj varijanti iz Predstavničkog doma, nosioci stanarskog prava u stanovima čiji su bivši vlasnici vakufi, legati i zadužbine, jer oni ne mogu otkupiti stanove u kojima žive, bez prethodne pismene saglasnosti vlasnika stana, odnosno bez pismene saglasnosti vakufa, legata i zadužbina. Dakle, vakufi, legati i zadužbine, prema ovoj varijanti, imaju mogućnost da biraju – da insistiraju na povratu ranijeg vlasništva ili da pristanu na zamjensku imovinu.
Šta o ovakvom razvoju događaja kažu u udruženju koje zastupa interese nosilaca stanarskih prava na nacionalizovanim stanovima? Zoran Žuljević Udruženje „Dom“:
„Nažalost, u ovom trenutku ne možemo da budemo pretjerani optimisti. Možemo da kažemo da su postignuti neki značajni koraci u dovršenju rješenja, u smislu da postojeći Zakon nije otišao u redovnu proceduru. Da je otišao u redovnu proceduru, onda bi mi, možda, tek za godinu dana bili u prilici da govorimo o nečemu. Postojala je opasnost da Zakon jednostavno propadne. Stoga je ovo napredak. Međutim, mi u ,Domu‘ smo jako suzdržani i sa velikom neizvjesnošću promatramo kako će se ovo dalje razvijati. Jer, imamo, znači, jedan Zakon koji dozvoljava vakufima, zadužbinama i legatima, odnosno građanima koji u njima žive, otkup, dok im to drugi osporava. Znači, treba da se takva dva zakona usaglase. Tematika toga je da su ta dva zakona neusaglasiva. Mi mislimo da je taj Zakon jednostavno neprovodiv i bojimo se daljih procedura usaglašavanja. Već znamo kako se to kod nas rješava, koliko to traje, koliko iziskuje raznoraznih dogovora, političkih igara i svega toga. Naš problem traje devet godina. Agonija se nastavlja, jer mi kažemo da nijedan zakon u potpunosti nije pravedan, pa tako ni ovaj Zakon u potpunosti nije pravedan. Strategija u ,Domu‘ je bila da idemo korak po korak, da dobijemo ono što možemo da dobijemo u ovakvom trenutku. Sad, znači, imamo ta dva zakona koja treba usuglasiti.“
* * * * *
Zastupnički dom Parlamenta BiH zadužio je nadležnu komisiju da u roku od 15 dana, u saradnji s Vijećem ministara BiH, još jednom revidira tekst Prijedloga zakona o verifikaciji i izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje.
Komisija za finansije i budžet na ranije održanoj sjednici nije prihvatila principe ovog zakonskog prijedloga, nakon čega su zastupnici Prijedlog zakona o verifikaciji i izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje vratili na doradu, s ciljem definiranja kvalitetnijih rješenja ovog problema.
Pod računima stare devizne štednje podrazumijevaju se devizna sredstva deponovana u bankama na teritoriji BiH, što znači da ovim zakonskim prijedlogom nisu obuhvaćeni računi u filijalama Ljubljanske banke i Invest banke Beograd.
Udruženje štediša u BiH i dijaspori uputilo je protestno pismo Vladi i Parlamentu Republike Slovenije zbog odluke da sudovi obustave sve postupke koje su štediše Ljubljanske banke pokrenule protiv te banke radi isplate stare devizne štednje.
Štediše se nadaju da će vlasti Slovenije po hitnom postupku staviti van snage ovaj Zakon i omogućiti deviznim štedišama da dođu do svoje imovine putem legalnih institucija sistema.
* * * * *
Tokom ove i naredne godine, zahvaljujući pomoći švedske agencije za razvoj i saradnju SIDA, biće u povratničkim naseljima opštine Doboj popravljeno 150 kuća.
Međutim, potrebe su mnogo veće, ističe načelnica opštinskog odjeljenja za obnovu i razvoj, Ranka Ivić:
„To je negdje oko 4,5 hiljade objekata koje je još potrebno renovirati, što se tiče krovova, neke i od temelja i tako dalje. Problem je u tome što svi ovi projekti obuhvataju samo kuće i negdje eventualno obnovu infrastrukture, dakle nemamo dodatnih ekonomskih programa, pa ljudi koji se vraćaju jako teško žive. Maltene su u stanju socijalne potrebe. U školama nemamo zaposlenih ni Hrvata, ni Bošnjaka. Možda se na pola prstiju jedne ruke može nabrojati koliko je ljudi zaposleno.“
Meho Zečević, predsjednik Udruženja povratnika, takođe naglašava problem nezaposlenosti:
„Zaposleno je samo par ljudi u policiji. U drugim ustanovama takođe sasvim simbolično.“
Postoje i drugi, isto tako teški problemi. Ivan Jeleč se u dobojsko naselje Makljenovac vratio 1997. godine. Minsko polje je od njegove kuće udaljeno tek dvadesetak metara.
* * * * *
Pedeset građana Jajca, koji stanuju u alternativnom smještaju u Brčkom, ovih dana je posjetilo svoje porušene domove.
Predsjednik opštine Jajce Nisvet Hrnjić ih je dočekao ovim riječima:
„Općina Jajce će doista uraditi sve što je potrebno da bi omogućila dostojanstven i prosperitetan život na svom području, pa i kada je u pitanju obnova njihovih stambenih jedinica. Ja kao načelnik mogu samo najiskrenije, najtoplije pozvati sve Jajčane koji su trenutno u Brčkom, i ne samo Brčkom nego širom Bosne i Hercegovine i izvan, da se vrate u ovaj lijepi grad.“
Branka Žilić-Đurć, iz Službe za obnovu i povratak, kaže da se za obnovu kuća u Jajcu prijavilo jedva dvadesetak ljudi. To govori da nema iskrene želje za povratkom:
„Treba sa svim obaviti razgovor, da vidimo koje su njihove želje. Dobili su javni poziv i ako ne žele da se vrate u Jajce, ne mogu ni da budu u alternativnom smještaju u Brčkom zato što nisu iskoristili svoje pravo podnošenja zahtjeva za popravak njihove imovine u mjestu boravka 1991. godine.“
Selo Grdovo kod Jajca, odakle potiče ovaj čovjek, želio bi zamijeniti za Brčko, gdje već godinama živi:
„Počeo sam da gradim porodičnu kuću u Brčkom. Došao sam do jedne etaže i ne mogu dalje da radim. Zanima me da li se može napraviti neka kompenzacija po pitanju te donacije? Ako mi se to može dati u Brčkom? Ne treba mi mnogo. Dovoljno mi je sasvim malo da bih imao svoj krov nad glavom.“
Drugi su sigurni u povratak, makar su kuće srušene:
„Ja ću predati zahtjev jer želim da se vratim. A hoće li napraviti ili neće, to je njihov problem.“
* * * * *
Zamjenik ombudsmena Federacije BiH – kancelarija u Mostaru Amra Kazić, ovih dana je ponovo ukazala na neodgovorno ponašanje gradskih vlasti Mostara kad je u pitanju obnova i povratak:
„Poznato je javnosti da je institucija ombudsmena dugi niz godina, na različite načine, pomagala proces povratka. Međutim, u gradu Mostaru, situacija je zaista alarmantna. Mi smo svaki put ukazivali javnosti da je život građana Mostara, prijeratnih stanovnika koji još uvijek ne mogu da se vrate u prijeratne domove, nemoguć. U svakom slučaju, želimo dati doprinos da ovo stanje kakvo je danas, što je moguće prije razriješi. Mi smo prije četiri mjeseca, na sjednici Gradskog vijeća, svim vijećnicima dokazali, isključivo argumentima, da je upravo život građana Mostara nemoguć, da su masovno prekršena njihova temeljna ljudska prava, jer imaju egzistencijalne probleme. Mi smo svakodnevno u uredu suočeni sa pravim dramama porodica koje imaju veoma težak život i većina ih se nalazi u stanju socijalne potrebe. Često se radi i o starim i iznemoglim osobama.“
O broju ljudi koji još uvijek čekaju na obnovu domova:
„Radi se o preko 700 porodica. Ovo su evidencije nevladinih organizacija, dakle onih entuzijasta koji godinama pokušavaju takođe da pomognu da se život u gradu normalizira. Ali nevladine organizacije, dakle, nemaju tu moć da mogu nešto učiniti. To je u moći organa vlasti. Oni treba da ažuriraju svoje evidencije i da javno prezentiraju podatke o svim bitnim pitanjima za život u ovom gradu.“
O podstanarima koji su to postali zbog neobnovljenog stambenog fonda:
„Mi nemamo takvih informacija. Nažalost, ono što ovom gradu nedostaje, to su upravo te evidencije. Niti se zna koliko ima tih ljudi podstanara, niti onih koji su zaista ostvarili stvarni povratak, niti izbjeglica i raseljenih lica. Nema iskrenog odnosa i nema koordiniranih aktivnosti. Ne govori se javno o problemima. Mi smo na toj sjednici Gradskog vijeća kazali da projekti nisu izrađeni za 35 kolektivnih stambenih objekata, koliko je poznato da je još uvijek porušeno u gradu Mostaru. Nedopustivo je da su prošle ovolike godine nakon rata, a da se to nije učinilo. To je ozbiljna prepreka svima onima koji žele pomoći Mostaru. Jednostavno su spriječeni u tim njihovim ulaganjima. Ali bez obnove života u gradu Mostaru, bez obnove porušenih stambenih objekata, sigurno ne možemo očekivati prosperitet. Nažalost, mi moramo biti ozbiljni i odgovorni na svojim radnim mjestima. Dio grada Mostara je, dakle, postao dio svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. Država Bosna i Hercegovina je postala članica Vijeća Evrope. Što nas obavezuje, svakoga ponaosob, da maksimalno damo doprinos da se život u gradu uredi i da konačno Mostar krene sigurnim putem.“
O budžetu u kojem je za obnovu predviđeno 150.000 KM:
„Mi smo, prilikom ocjene rada gradske administracije na sjednici Gradskog vijeća, otvoreno i javno kazali da se već dugo vremena gradska administracija bavi sama sobom. Ja sad ne bih željela govoriti o brojkama, međutim učinci, konkretni efekti njihovog rada, zaista se ne mogu osjetiti kada je u pitanju kvalitet života građana.“
* * * * *
RSE: Naša slušateljka piše: „Dobila sam rješenje za povrat stana na koji sam imala stanarsko pravo u Jajcu. Iako je stan potpuno uništen, nisam znala da trebam podnijeti ponovo zahtijev za obnovu u ratu porušenog stana. Kad sam to saznala, odmah sam podnijela zahtjev – 28. aprila 2005. godine. Ni do danas nisam dobila nikakav odgovor. Iz tog razloga vas molim da mi objasnite da li trebam da podnesem ponovo zahtjev za dodjelu drugog stana u drugoj stambenoj jedinici, ili da čekam da se odgovori na moj zahtjev“. Odgovara Emir Prcanović, Udruženje „Vaša prava“, Sarajevo:
PRCANOVIĆ: Iz vašeg pisma je jasno da vam je u skladu sa Zakonom o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima vraćen u posjed devastirani stan, na kom ste bili nosilac stanarskog prava. S obzirom da je stan, koji vam je vraćen u posjed devastiran, isti se prije nego što pristupite otkupu mora obnoviti. S tim u vezi, niste vezani rokom, ali bi ste trebali, preko nadležne općinske službe, podnijeti zahtjev za dodjelu donacije radi obnove ratom devastiranog stana. Pošto ste to već uradili, pokušajte ponovo sa urgencijama za dodjelu donacije. Ujedno, ukoliko nemate riješeno stambeno pitanje, možete podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na alternativni smještaj nadležnoj općinskoj službi.
RSE: Naredno pitanje glasi: „Kakva su moja prava kao otpuštene radnice iz Banja Luke, 1993. godine? Godine 2005. sam pokušala da tužim svoju bivšu organizaciju, ali sam dobila odgovor da sam zakasnila sa tužbom i da to oko doplate za izgubljeni staž propada. Pitam da li
imam li bilo kakva prava kao otpuštena radnica? Da li je Zakon o radu predvidio bilo kakva prava otpuštenih radnika tokom ratnih godina, u Republici Srpskoj – gdje sam živjela?“. Odgovara Goran Dragišić, Udruženje „Vaša prava“, Prijedor:
DRAGIŠIĆ: Iz pitanja je nejasno da li je podnošena tužba, pa je sud istu odbio kao neblagovremenu, ili je korisnica samo dobila usmeni odgovor da je zakasnila sa tužbom. Problem radnika koji su nezakonito ostali bez posla tretira član 152 Zakona o radu RS-a, koji predviđa samo isplatu otpremnine. Rokovi za podnošenje zahtjeva su davno istekli, te ako korisnica nije prije podnijela zahtjev, sada bi njen zahtjev bio odbačen kao neblagovremen. Koliko znamo, otpremnina još nikom nije isplaćena, a i vrlo malo korisnika je uopšte primilo rješenja po donesenim zahtjevima. Iz prakse nam je poznato da prvostepeni sudovi tužbe korisnika za ostvarivanje prava po osnovu nezakonitog otkaza, koje su podnošene zadnjih godina, odbacuju kao neblagovremene, pozivajući se na rokove, kako iz Zakona o radu koji je važio u vrijeme otkaza, tako i iz važećeg Zakona o radu.
* * * * *
Kako radi Kancelarija Udruženja „Vaša prava“ u Srebrenici?
Albina Beganović, informativni službenik u Kancelariji Udruženja „Vaša prava“ u Srebrenici:
„Naš ured u Srebrenici postoji još od 1998. godine, odnosno čitav projekat datira od 1998. godine, a kao ,Vaša prava‘ smo tu od početka 2004. godine. Našoj Kancelariji se obraćaju prije svega potencijalni povratnici, raseljeni i ljudi koji se, obzirom da već duže vrijeme žive u Srebrenici, smatraju domicilnim stanovnicima, a spadaju u neku od ugroženih kategorija. Povratnici najčešće postavljaju pitanja vezana za obnovu i rekonstrukciju njihove porušene imovine. Veliki broj kuća na području opštine Srebrenica još uvijek nije adaptiran. Zatim se zanimaju o ostvarivanju svojih prava na osiguranje, prava na penziju, prava na zaposlenje, interesuju se kako da ostvare svoja prava vezana za njihove radne odnose od prije izbijanja rata. Naravno, mi nismo organizacija koja se bavi gradnjom kuća. Ali ono što je neophodna pomoć svakom građaninu, to je da se na vrijeme informiše o načinu kako može konkurisati na javne pozive od strane opštine i donatorskih organizacija, u smislu blagovremenog prikupljanja prave dokumentacije.
Povratnici i zdravstvena zaštita:
„Pravo na zdravstveno osiguranje povratnici ostvaruju po osnovu Zakona o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske. Dakle, povratnici koji nemaju posao, zdravstveno osiguranje mogu ostvariti putem biroa za nezaposlene. Penzioneri zdravstveno osiguranje ostvaruju na takav način što svoju penziju prenesu u mjesto povratka. Neki od povratnika mogu ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje i putem Ministarstva za izbjegla i raseljena lica RS-a. Dakle, može se reći da je zakonodavstvo fino regulisano, način zdravstvenog osiguranja, naročito jer nema zakonskih rokova koje bi povratnici mogli propustiti. Međutim, veliki broj povratnika nastavi ostvarivanje svog osiguranja u Federaciji BiH, odnosno u općinama u kojima su privremeno boravili. Ono što je naše iskustvo i što pokazuje praksa za sve one koji se odluče da urade svoju obavezu, dakle da imaju ličnu kartu i između ostalog zdravstvenu knjižicu u mjestima svog povratka, nema nikakvih problema prilikom njihovih odlazaka kod ljekara.“
Saradnja nevladine organizacije „Vaša prava“:
„Ja bih prije svega naglasila odličnu saradnju opština u kojima naša organizacija radi. To je, dakle, prije svega opština Srebrenica. Načelnik opštine nam je obezbijedio i besplatan kancelarijski prostor u kojem mi svakodnevno radimo. I druge opštine su se pokazale odlične u saradnji sa našom organizacijom, dakle ovo područje koje mi terenski pokrivamo – Vlasenica, Milići i Bratunac. Zbog različitih potraživanja određene dokumentacije za naše korisnike, mi smo do sad imali odličnu saradnju sa nekih dvadesetak opština na području cijele Bosne i Hercegovine. Mogla bih izdvojiti, na primjer, Donji Vakuf, Visoko, Zenicu, Brezu, Zavidoviće, Banoviće i još bezbroj opština s kojima mi do sada jako lijepo sarađujemo.“
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba