Predsjednici Rusije i Kine, Vladimir Putin i Hu Đintao, potpisivanjem su više važnih sporazuma iz oblasti energetike, ove sedmice u Pekingu najavili novu fazu u zbližavanju dviju država.
“Ruska Federacija i Kina odlučile su izgraditi naftovod od istočnog Sibira do pacifičke obale. Naše nacionalne naftne kompanije zajedno će izraditi studiju tehničke i ekonomske izvodljivosti ovoga projekta i zajedno izgraditi dio tog naftovoda koji vodi kroz Kinu”, izjavio je Vladimir Putin.
Najavljena gradnja više od 4000 kilometara dugog naftovoda omogućit će znatno povećanje dotoka ruske nafte u Kinu koja je do sada prevožena isključivo željezničkim cisternama. Uz to, dvije su strane dogovorile izgradnju dvaju novih plinovoda koji će, kada budu završeni, iz Sibira u Kinu svake godine dopremati između 60 i 80 milijardi kubnih metara plina.
Energetika bi trebala biti samo polazna osnova za gradnju dugotrajnih ekonomskih odnosa među dvjema zemljama, izjavio je nakon susreta s Vladimirom Putinom, kineski predsjednik Hu Đintao:
“Kinesko-ruska suradnja se treba intenzivirati u budućnosti na obostranu korist. Trebamo je razviti i u drugim oblastima, te tako stabilizirati vlastite, ali i svjetsku ekonomiju.”
Rusija i Kina žele u idućih deset godina udvostručiti međusobnu razmjenu koja je u prošloj godini dosegla skoro 30 milijardi dolara. O ruskom interesu za kineske ekonomske potencijale svjedoči i podatak da je s Vladimirom Putinom u Peking doputovalo više od 90 ruskih biznismena i čelnika najvećih energetskih, telekomunikacijskih i avioindustrijskih kompanija. Kina je uz to tradicionalno najveći uvoznik ruske vojne opreme i naoružanja.
Dvije su zemlje krajem prošlog ljeta održale zajedničke vojne vježbe bez presedana u povijesti međusobnih odnosa, a kinesko Ministarstvo obrane objavilo je ove sedmice kako su Moskva i Peking dogovorili razvoj pet zajedničkih vojnih projekata čiji je cilj ojačati “prijateljsku suradnju”.
Činjenica da su se predsjednici Putin i Đintao sastali pet puta u posljednjih godinu dana bez sumnje svjedoči o novom zamahu u odnosima donedavnih hladnoratovskih suparnika. Kina i Rusija pokušavaju razviti strateško partnerstvo koje ima za cilj omogućiti uspostavu multipolarnog svijeta i na taj način parirati američkoj globalnoj dominaciji. Oslonac na Kinu za Rusiju je jedini moguči izbor, kaže Sergej Markov iz moskovskog Instituta za političke studije.
“Mislim da se Rusija na taj način nastoji zaštititi od Sjedinjenih Država i njihove želje da svima nameću svoju volju. Amerika još uvijek mora naučiti kako da se ponaša prema Rusiji koja postaje sve snažnija. Washingtonu je to sve teže i teže jer je u prethodnom desetljeću Rusija bila slaba i taj joj je položaj nalagao da se u gotovo svemu slaže s Amerikom.”
Ovosedmični dodatni korak u procesu zbližavanja Moskve i Pekinga, na simboličkoj je razini i odgovor na upravo objavljenu, dopunjenu verziju američke strategije za nacionalnu sigurnost u čijem se tekstu izražava zabrinutost zbog jačanja antidemoraktskih tendencija u Rusiji i Kini. Putin i Đintao željeli su relativizirati američke kritike i staviti Washingtonu do znanja da ne misle pasivno slušati lekcije o demokraciji. Na geostrateškom planu, dodatnim zbližavanjem Rusija i Kina žele blokirati jačanje američkog utjecaja u Aziji i već su oko sebe okupile više zemalja, uglavnom bivših sovjetskih republika, koje nastoje ohrabriti da otkažu gostoprimstvo amričkim vojnim bazama i ugovore s američkim tvrtkama.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija je svoj istaknuti međunarodni položaj pokušavala odrzati igrajući najviše na kartu svog preostalog nuklearnog arsenala. No, u promijenjenim međunarodnim okolnostima vremenom je postalo jasno da njegovo prilično degradirano stanje predstavlja više prijetnju samoj Rusiji nego li bilo kome drugom. Umjesto nesigurnog oslonca na dotrajale hladnoratovske potencijale, Vladimir Putin je kao sredstvo obnove ruskog globalnog utjecaja odabrao znatno konkretnije, korisnije i profitabilnije sredstvo – ogromne ruske zalihe prirodnih energenata, kaže Julia Montaro-Jankovski iz Evropskog centra za politička pitanja:
“Jasno je da Putin već koristi i želi još dodatno iskoristiti energiju kao sredstvo koje će omogućiti Rusiji da ojača svoju ulogu na međunarodnoj političkoj sceni. Putin je nametnuo pitanje energije kao jedno od središnjih kojim se trenutno bavi i skupina osam najrazvijenijih zemalja svijeta. Može se reći da je energija glavna poluga za nastojanje Moskve da kao najveći svjetski izvoznik energenata ne samo ovlada značajnim financijskim pogodnostima, nego i da učvrsti svoj utjecaj na međunarodnom planu.”
“Ruska Federacija i Kina odlučile su izgraditi naftovod od istočnog Sibira do pacifičke obale. Naše nacionalne naftne kompanije zajedno će izraditi studiju tehničke i ekonomske izvodljivosti ovoga projekta i zajedno izgraditi dio tog naftovoda koji vodi kroz Kinu”, izjavio je Vladimir Putin.
Najavljena gradnja više od 4000 kilometara dugog naftovoda omogućit će znatno povećanje dotoka ruske nafte u Kinu koja je do sada prevožena isključivo željezničkim cisternama. Uz to, dvije su strane dogovorile izgradnju dvaju novih plinovoda koji će, kada budu završeni, iz Sibira u Kinu svake godine dopremati između 60 i 80 milijardi kubnih metara plina.
Energetika bi trebala biti samo polazna osnova za gradnju dugotrajnih ekonomskih odnosa među dvjema zemljama, izjavio je nakon susreta s Vladimirom Putinom, kineski predsjednik Hu Đintao:
“Kinesko-ruska suradnja se treba intenzivirati u budućnosti na obostranu korist. Trebamo je razviti i u drugim oblastima, te tako stabilizirati vlastite, ali i svjetsku ekonomiju.”
Rusija i Kina žele u idućih deset godina udvostručiti međusobnu razmjenu koja je u prošloj godini dosegla skoro 30 milijardi dolara. O ruskom interesu za kineske ekonomske potencijale svjedoči i podatak da je s Vladimirom Putinom u Peking doputovalo više od 90 ruskih biznismena i čelnika najvećih energetskih, telekomunikacijskih i avioindustrijskih kompanija. Kina je uz to tradicionalno najveći uvoznik ruske vojne opreme i naoružanja.
Dvije su zemlje krajem prošlog ljeta održale zajedničke vojne vježbe bez presedana u povijesti međusobnih odnosa, a kinesko Ministarstvo obrane objavilo je ove sedmice kako su Moskva i Peking dogovorili razvoj pet zajedničkih vojnih projekata čiji je cilj ojačati “prijateljsku suradnju”.
Činjenica da su se predsjednici Putin i Đintao sastali pet puta u posljednjih godinu dana bez sumnje svjedoči o novom zamahu u odnosima donedavnih hladnoratovskih suparnika. Kina i Rusija pokušavaju razviti strateško partnerstvo koje ima za cilj omogućiti uspostavu multipolarnog svijeta i na taj način parirati američkoj globalnoj dominaciji. Oslonac na Kinu za Rusiju je jedini moguči izbor, kaže Sergej Markov iz moskovskog Instituta za političke studije.
“Mislim da se Rusija na taj način nastoji zaštititi od Sjedinjenih Država i njihove želje da svima nameću svoju volju. Amerika još uvijek mora naučiti kako da se ponaša prema Rusiji koja postaje sve snažnija. Washingtonu je to sve teže i teže jer je u prethodnom desetljeću Rusija bila slaba i taj joj je položaj nalagao da se u gotovo svemu slaže s Amerikom.”
Ovosedmični dodatni korak u procesu zbližavanja Moskve i Pekinga, na simboličkoj je razini i odgovor na upravo objavljenu, dopunjenu verziju američke strategije za nacionalnu sigurnost u čijem se tekstu izražava zabrinutost zbog jačanja antidemoraktskih tendencija u Rusiji i Kini. Putin i Đintao željeli su relativizirati američke kritike i staviti Washingtonu do znanja da ne misle pasivno slušati lekcije o demokraciji. Na geostrateškom planu, dodatnim zbližavanjem Rusija i Kina žele blokirati jačanje američkog utjecaja u Aziji i već su oko sebe okupile više zemalja, uglavnom bivših sovjetskih republika, koje nastoje ohrabriti da otkažu gostoprimstvo amričkim vojnim bazama i ugovore s američkim tvrtkama.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija je svoj istaknuti međunarodni položaj pokušavala odrzati igrajući najviše na kartu svog preostalog nuklearnog arsenala. No, u promijenjenim međunarodnim okolnostima vremenom je postalo jasno da njegovo prilično degradirano stanje predstavlja više prijetnju samoj Rusiji nego li bilo kome drugom. Umjesto nesigurnog oslonca na dotrajale hladnoratovske potencijale, Vladimir Putin je kao sredstvo obnove ruskog globalnog utjecaja odabrao znatno konkretnije, korisnije i profitabilnije sredstvo – ogromne ruske zalihe prirodnih energenata, kaže Julia Montaro-Jankovski iz Evropskog centra za politička pitanja:
“Jasno je da Putin već koristi i želi još dodatno iskoristiti energiju kao sredstvo koje će omogućiti Rusiji da ojača svoju ulogu na međunarodnoj političkoj sceni. Putin je nametnuo pitanje energije kao jedno od središnjih kojim se trenutno bavi i skupina osam najrazvijenijih zemalja svijeta. Može se reći da je energija glavna poluga za nastojanje Moskve da kao najveći svjetski izvoznik energenata ne samo ovlada značajnim financijskim pogodnostima, nego i da učvrsti svoj utjecaj na međunarodnom planu.”
