Evropska komisija oglasila se danas s namjerom da ukaže na ovisnost Unije od uvoznih energenata i na neophodnost što skorijeg formuliranja zajedničke energetske politike evropske 25-orice.
Ovaj je potez motiviran nedavnim energetskim udarom, nastalim zbog smanjenih isporuka ruskog plina evropskom tržištu, a zbog sukoba vlasti u Moskvi i Kijevu oko cijene ovog energenta. Smanjene isporuke dodatno su ukazale na ovisnost Zapadne Evrope od uvoza plina iz Rusije. Današnja objava ima za cilj potaći sklapanje strateškog partnerstva s Rusijom u oblasti energije, ali i navesti zemlje članice Unije da udare temelje još uvijek nepostojećoj zajedničkoj politici u toj oblasti. Uvažavanje značaja uloge Rusije glavno je polazište tog napora, izjavio je danas u Bruxellesu, predsjednik Evropske komisije, Jose Manuel Barroso:
“Želimo potaći pozitivne razgovore s Rusijom. Vjerujemo da smo u međusobnoj ovisnosti jer, ako želimo nesmetani protok energenata, prije svega plina, iz Rusije, vjerujem da je i u interesu Rusije da ima stabilno trzište i stabilne odnose s tako važnim kupcem kao što je Evropska unija."
Barroso je potvrdio da je prihvatio poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina da krajem ovoga mjeseca posjeti Moskvu i s njime razmotri ovo pitanje.
Prema službenoj statistici, Evropska unija uvozom iz Rusije zadovoljava 22 posto svojih potreba za naftom i 32 posto za plinom. Gotovo polovicu svih svojih energetskih potreba Unija podmiruje uvozom, a nastavi li se ovaj trend, taj bi udio mogao porasti i na 70 posto. Nakon povratka iz Moskve, Jose Manuel Barroso čelnicima će Evropske unije podnijeti izvještaj na samitu 23 i 24. marta, čija će jedna od glavnih tema biti upravo snabdijevanje Evrope strateškim energentima. Evropska unija trenutno nema zajedničku energetsku politiku, pa razjedinjenost na ovome planu Barroso naziva politikom 25 energetskih mini-tržišta i zalaže se za što skorije definiranje zajedničkih interesa u ovoj oblasti:
“Strategija koju predlažemo ima za cilj uspostaviti trajno snabijevanje, konkurenciju i sigurnost na tržištu energenata. Pojednostavljeno, mogu reći da se radi o trostrukom pristupu koji za svoja polazišta ima Kjota, Lisabon i Moskvu. ”
U tom trokutu Moskva simbolizira evropsku ovisnost od vanjskih snabdjevača energenata, Kjoto – dio sporazuma o zastiti klime i čuvanju prirodnih izvora energije, dok Lisabon simbolizira zajedničku ekonomsku politiku Unije, dogovorenu na samitu održanom u tom gradu 2000. godine.
Ovaj je potez motiviran nedavnim energetskim udarom, nastalim zbog smanjenih isporuka ruskog plina evropskom tržištu, a zbog sukoba vlasti u Moskvi i Kijevu oko cijene ovog energenta. Smanjene isporuke dodatno su ukazale na ovisnost Zapadne Evrope od uvoza plina iz Rusije. Današnja objava ima za cilj potaći sklapanje strateškog partnerstva s Rusijom u oblasti energije, ali i navesti zemlje članice Unije da udare temelje još uvijek nepostojećoj zajedničkoj politici u toj oblasti. Uvažavanje značaja uloge Rusije glavno je polazište tog napora, izjavio je danas u Bruxellesu, predsjednik Evropske komisije, Jose Manuel Barroso:
“Želimo potaći pozitivne razgovore s Rusijom. Vjerujemo da smo u međusobnoj ovisnosti jer, ako želimo nesmetani protok energenata, prije svega plina, iz Rusije, vjerujem da je i u interesu Rusije da ima stabilno trzište i stabilne odnose s tako važnim kupcem kao što je Evropska unija."
Barroso je potvrdio da je prihvatio poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina da krajem ovoga mjeseca posjeti Moskvu i s njime razmotri ovo pitanje.
Prema službenoj statistici, Evropska unija uvozom iz Rusije zadovoljava 22 posto svojih potreba za naftom i 32 posto za plinom. Gotovo polovicu svih svojih energetskih potreba Unija podmiruje uvozom, a nastavi li se ovaj trend, taj bi udio mogao porasti i na 70 posto. Nakon povratka iz Moskve, Jose Manuel Barroso čelnicima će Evropske unije podnijeti izvještaj na samitu 23 i 24. marta, čija će jedna od glavnih tema biti upravo snabdijevanje Evrope strateškim energentima. Evropska unija trenutno nema zajedničku energetsku politiku, pa razjedinjenost na ovome planu Barroso naziva politikom 25 energetskih mini-tržišta i zalaže se za što skorije definiranje zajedničkih interesa u ovoj oblasti:
“Strategija koju predlažemo ima za cilj uspostaviti trajno snabijevanje, konkurenciju i sigurnost na tržištu energenata. Pojednostavljeno, mogu reći da se radi o trostrukom pristupu koji za svoja polazišta ima Kjota, Lisabon i Moskvu. ”
U tom trokutu Moskva simbolizira evropsku ovisnost od vanjskih snabdjevača energenata, Kjoto – dio sporazuma o zastiti klime i čuvanju prirodnih izvora energije, dok Lisabon simbolizira zajedničku ekonomsku politiku Unije, dogovorenu na samitu održanom u tom gradu 2000. godine.
