Visoko sudsko i tužilačko vijeće u Sarajevu je objavilo početak tromjesečne kampanje informiranja javnosti pod nazivom „Nezavisno i efikasno pravosuđe za BiH“, s ciljem predstavljanja svih aspekata pravosudne reforme i otvaranja dijaloga sa učesnicima reforme, kako bi zajedničkim naporima, na što bolji način, bila uspostavljena vladavina prava i osiguran jednak pristup pravdi za sve građane Bosne i Hercegovine.
Kampanja će biti fokusirana na status pravosudne reforme i izazove sa kojima će se Vijeće susretati, a tokom kampanje, također će biti ukazano i na činjenicu da je uspješna pravosudna reforma preduslov za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Branko Perić:
„Standard nezavisnosti smo potpuno osigurali. Osnivanjem centara za edukaciju, osiguraćmo vrelo brzo potreban standard profesionalnosti nosilaca pravosudnih funkcija i ostaje nam da osiguramo da pravosuđe u Bosni i Hercegovini bude efikasno.“
* * * * *
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Mirsad Kebo, boravio je u radnoj posjeti Tuzli, gdje je sa predstavnicima lokalne vlasti, Ministarstva unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona, te tuzlanskim muftijom i pravoslavnim sveštenicima, razgovarao o sigurnosti i socio-ekonomskom stanju povratnika, kao i o vjerskim slobodama na ovom području. Ministar Kebo je tom prilikom izjavio:
„Nikad nije puno napora ako možete da ostvarite stvarni korak u jačanju međunacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini i nema te cijene koju ne bih platio da uspostavim međunacionalni dijalog i razgovor o bilo kojem problemu, pa čak i o tome kad neko kaže da ima osjećaj da nije dobro došao. Nikad nije puno napora u borbi za ostvarivanje univerzalnih ljudskih prava, među kojima je i pravo na posjedovanje svoje kuće, svog imanja, svog ognjišta i dakako druge slobode, kao što je sloboda da birate mjesto gdje ćete živjeti.“
* * * * *
Ombudsmeni BiH su predstavili treći Specijalni izvještaj u kojem su, u skladu sa svojim ovlaštenjima, ukazali na nedopustivo dugo trajanje sudskih postupaka pred svim sudovima u Bosni i Hercegovini.
Više od jedne četvrtine svih žalbi ombudsmenima, odnosi se na dužinu sudskog postupka, što je direktna posljedica pretrpanosti sudova naslijeđenim predmetima i nedovoljnog broja sudija, smatra ombudsmen Safet Pašić:
„Razlog takvom stanju je prije svega što su sudovi pretrpani velikim brojem predmeta naslijeđenim iz ranijeg perioda i što u sudovima ne postoji dovoljno sudija koji trebaju da rade na tim predmetima. Ako ovakvo stanje bude i dalje ostalo, ono će biti u narednom periodu još više zabrinjavajuće, osim normativne reforme gdje su sudovima date nove krivične, parnične, izvršne i tako dalje procedure, koje bi trebale da ubrzaju sudske procedure. Nažalost, to se nije desilo. Upravo iz ovih razloga koje sam naveo. Bez obzira što smo mi u normativnom smislu napravili određena poboljšanja, a kad je riječ o broju sudija nismo. Te procedure bi trebalo parnično preispitati. Sudovi su sada pretrpani tužakanjima i tako dalje oko komunalnih poslova. Mislim da bi se to tu moglo malo efikasnije regulisati.“
Na konferenciji za novinare, kojom je obilježen početak rada stalne kancelarije ove institucije u distriktu, najavljeno je i donošenje specijalnog izvještaja o potrebi neposredne primjene odredbi međunarodnog prava, koje su i prema Ustavu BiH nadređene domaćem zakonodavstvu.
Ombudsmeni BiH zatražili su od Vijeća ministara BiH da odmah preduzme sve neophodne korake na donošenju okvirnog zakona kojim bi problem stare devizne štednje bio regulisan na jedinstven način za sve građane i u skladu sa evropskim standardima.
Stiče se utisak da su zakonska rješenja u entitetima, u kojima je riješeno pitanje stare devizne štednje i izvršenja sudskih i upravnih odluka, u kojima su obavezane opštine i entiteti, išla na ruku državi, pri čemu je zanemaren interes pojedinaca, ocijenio je ombudsmen Vitomir Popović.
* * * * *
Bosanskohercegovačka udruženja za zaštitu i povrat stare devizne štednje nezadovoljna su Prijedlogom okvirnog zakona o verifikaciji i izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, koji je predložilo Vijeće ministara BiH, posebno rješenjem o isplati stare devizne štednje po obveznicima u roku dospjeća od 15 godina.
Predstavnici ovih udruženja istakli su u Sarajevu, na javnoj raspravi o ovom zakonu, kako stara devizna štednja mora biti vraćena građanima, te da je država ta koja na sebe mora preuzeti odgovornost za verifikaciju i rješavanje pitanja stare devizne štednje u najkraćem roku.
Predsjednica Udruženje za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić ocjenjuje kako je prijedlog ovog zakona neodrživ:
„Apsolutno nijedan član zakona nije u skladu sa Ustavom BiH. Ovo je kupovina vremena. Mislim da ministarstvo nije odreagovalo na vrijeme. Ono je u aprilu mjesecu prošle godine dobilo nalog da donese zakon koji bi ovo razriješio.. Evo nas u februaru 2006. godine, skoro godinu dana nisu ništa uradili i sad su u jednom velikom problemu, pa pokušavaju izbaciti bilo šta i kupovati vrijeme. Međutim, moram vam reći da mi upravo zbog ovakvih rješenja već imamo krivične prijave.“
Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH razmatrala je ovaj prijedlog 6. februara, ali zbog velikog broja pristiglih amandmana odlučila je organizirati javnu raspravu o ovom važnom zakonskom aktu. Predsjednica Komisije Ljiljana Miličević:
„Vjerujte, ovo smo uradili u najboljoj namjeri, u želji da dođemo do što boljeg zakona i što povoljnijeg po naše građane, a isto tako i realnijeg za Bosnu i Hercegovinu. Tokom sljedeće sedmice ćemo zakazati komisiju na kojoj očekujemo savjet ministara sa određenim odgovorima.“
Predstavnici Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori, Ale Lizalović i Svetozar Nišić, ističu kako su štediše dosta čekali, te zahtijevaju da deblokada stare devizne štednje počne ove godine, a da isplata traje najduže do pet godina. Na pitanje, iz kojih finansijskih izvora, Lizalović odgovara:
„Iz sukcesije. Zatim iz banaka koje su deponovale devizna sredstva u inostrane banke od 1989. godine pa do kraja 1991. godine. Zatim iz privatizacije. Onda iz profita banaka. Naročito iz profita Centralne banke. To su naša prava koja mi tražimo.“
Beriz Belkić, član skupštinske Komisije za finansije i budžet:
„Uvjeren sam da štediše razumiju situaciju u kojoj se ova država nalazi. Moja je procjena da će biti potreban ipak nešto duži period od pet godine, moguće do desetak godina, da država bude u stanju ovo da riješi.“
Štediše poručuju kako je realan rok da Bosna i Hercegovina riješi pitanje stare devizne štednje najkasnije do decembra 2011. godine.
* * * * *
Na pitanja odgovara Hamid Džandžanović, pravnik iz Udruženja „Vaša prava“, Kancelarija u Sarajevu:
PITANJE: „Postoji li mogućnost nadoknade štete od osiguravajućeg društva, za imovinu koju su privremeni korisnici mog stana uništili, tokom ratnih godina. Stan i imovina u njemu su bili osigurani. Ja imam dokaze o ispunjenim obavezama prema osiguravajućem društvu i saznanje da je osiguravajuće društvo bilo reosigurano?“
ODGOVOR: Odgovor na ovaj upit zavisi prije svega od detalja iz ugovora o osiguranju imovine (nepokretnih i pokretnih stvari). Da bi smo dali dobar odgovor na vaš upit, morali bismo izvršiti uvid u ugovor o osiguranju. No da ne biste ostali uskraćeni za odgovor, želim vam pojasniti neke zakonske propise vezane za osiguranje imovine:
- Osiguranje imovine može zaključiti svako lice koje ima interes da se ne dogodi osigurani slučaj, pošto bi inače pretrpjelo neki materijalni gubitak.
- Prava iz osiguranja mogu imati lica koja su u času nastanka štete imala materijalni interes da se osigurani slučaj ne dogodi.
- Osiguranjem imovine se obezbjeđuje naknada štete koja bi se desila na imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja.
- Ako osigurana stvar ili stvar u vezi sa čijom potrebom je zaključeno osiguranje od odgovornosti propadne za vrijeme perioda osiguranja uslijed nekog događaja koji nije predviđen u polisi, ugovor prestaje da važi dalje, a osiguravač je dužan vratiti ugovaraču osiguranja dio premije srazmjerno preostalom vremenu.
- Odredbom člana 931. stav 1. i 2. Zakona o obligacionim odnosima, osiguravač nije dužan naknaditi štetu prouzrokovanu ratnim operacijama ili pobunama, osim ako je drugačije ugovoreno. Ukoliko je ugovoreno da će osiguravač nadoknaditi štetu prouzrokovanu ratnim operacijama, osiguravač je dužan dokazati da je šteta prouzrokovana nekim od ovih događaja.
- Također prema članu 28. Opštih uslova za osiguranje imovine, Osiguravač nije obavezan isplatiti naknadu za štetu, osim ako nije drukčije ugovoreno, ako je ona prouzrokovana ratnim operacijama, pobunama i njima sličnim događajima, a naročito uslijed rata, invazije, dejstava stranog neprijatelja, strane vojne sile, neprijateljstva u ratu, i sličnih operacija, bez obzira da li je rat objavljen ili nije, građanskog rata, pobune, revolucije, ustanka kao i nemira koji nastanu iz takvih događaja.
No i sve da ste ugovorili osiguranje za slučaj propasti stvari uslijed ratnih operacija, morate voditi računa i o odredbama Zakona o obligacionim odnosima koji se odnose na zastarjelost potraživanja:
- Potraživanje ugovarača osiguranja, odnosno trećeg lica iz ugovora o osiguranju, zastarijevaju za tri godine, osim ugovora o osiguranju života koji zastarijeva za pet godina.
- Zastarijevanje ne teče za vrijeme mobilizacije, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata u pogledu potraživanja lica na vojnoj službi.
- Zastarijevanje ne teče za sve vrijeme za koje povjeriocu nije bilo moguće zbog nesavladivih prepreka da sudskim putem zahtjeva ispunjenje obaveze.
- Zastarijevanje prekida se kada dužnik prizna dug, a priznanje duga se može učiniti ne samo izjavom povjerioca, nego i na posredan način.
- Zastarijevanje se prekida i podizanjem tužbe i svakom drugom radnjom povjerioca pred sudom u cilju utvrđivanja, obezbjeđenja ili ostvarivanja potraživanja. Za prekid zastarijevanja nije dovoljno da povjerilac pozove dužnika u pisanoj formi ili usmeno da ispuni obavezu.
Kao što sam u uvodu istakao, odgovor na vaš upit zavisi prije svega od detalja iz ugovora o osiguranju.
PITANJE: „Prije rata sam bila štediša Privredne banke Sarajevo, Filijala Mostar. Tokom ratnih dejstava, morala sam napustiti stan, a samim tim je uništena i moja dokumentacija – između ostalog i štedna knjižica. Prilikom prijave potraživanja devizne štednje, od mene su tražili deviznu knjižicu i broj. Pošto isti nisam znala, pokušala sam pronaći u Mostaru od Gospodarske banke – pravni sljedbenik PBS-a i od PBS d.o.o. Sarajevo. Međutim, do podataka nisam došla. Postavljam pitanje – kako da ostvarim svoje pravo na povrat devizne štednje i kome da se obratim?“
ODGOVOR: Potrebno je da se u skladu sa odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama obratite pravnom sljedbeniku Privredne banke Sarajevo, Filijala Mostar, pisanim zahtjevom za izdavanje dokaza o postojanju deviznog štednog uloga i visini istog kod banke čiji je ona pravni sljedbenik. Ukoliko dobijete negativan odgovor, potrebno je da podnesete tužbu za utvrđenje postojanja deviznog štednog uloga i visini istog kod Privredne banke Sarajevo, Filijala Mostar. Tužba se podnosi protiv pravnog sljedbenika Privredne banke Sarajevo, Filijala Mostar. U parničnom postupku morate sudu pružiti dokaze o postojanju i visini deviznog uloga.
PITANJE: „Možete li mi odgovoriti da li postoji mogućnost da se pitanje besplatne pravne pomoći riješi na nivou Bosne i Hercegovine? Nešto sam čuo o toj inicijativi, a nedavno je formiran Zavod u Zenici. Da li će se slično raditi i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine i da li će se ova pomoć regulisati na nivou države? Mislim da je alarmantno stanje s ostvarivanjem prava, posebno siromašnih građana.“
ODGOVOR: Iako Ustav BiH i ostali relevantni međunarodni dokumenti predviđaju pravo na pošteno saslušanje i u građanskim i krivičnim slučajevima i garantuju jednak pristup pravdi bez diskriminacije, Bosna i Hercegovina nema Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći na državnom nivou. U krivičnim stvarima pravnu pomoć pružaju advokati nakon što sud odredi branioce po službenoj dužnosti, a u građanskim i upravnim slučajevima pravnu pomoć u Bosni i Hercegovini pružaju samo nevladine organizacije. Jedina nevladina organizacija koja radi na teritoriji cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i osnovna djelatnost joj je pružanje besplatne pravne pomoći u građanskim i upravnim stvarima je Udruženje „Vaša prava Bosne i Hercegovine“. U pogledu donošenja Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći vas želimo informisati da je od strane nadležnih organ BiH formirana radna grupa za izradu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, u koju su uključeni predstavnici: Ministarstva pravde BiH, Ministarstva pravde Federacije BiH, Ministarstva pravde RS-a, Advokatske komore Federacije BiH, Advokatske komore Federacije BiH, Ministarstva finansija BiH, Ministarstva pravde Zeničko-dobojskog kantona, Brčko Distrikta i nevladinih organizacija. Radna grupa je održala četiri sastanka i trenutno se priprema tekst prednacrta Okvirnog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
* * * * *
Udruženje građana povratnika u Zvornik osnovano je 2001. godine. Sekretar udruženja Hasan Grebić:
RSE: Kakvo je interesovanje za rad u vašem udruženju?
GREBIĆ: Ako samo pomenemo dva projekta od prošle godine – KARS 2003 i Projekat državnog Ministarstva za ljudska prava, bilo je oko 1.060 kandidata odnosno aplikanata. Od toga, da ne pretjeram, ali oko 50 posto je apliciralo upravo preko udruženja građana.
RSE: Podsjetite nas kako kod vas teče povratak?
GREBIĆ: Možda je najbolji u Bosni i Hercegovini, ali ako ne, onda je sigurno među najboljima. U Zvornik se vratilo negdje oko 17.500 povratnika. U odnosu na predratni broj stanovnika, to je negdje oko 30-32 posto.
RSE: Gdje se uglavnom nalaze ljudi koji se nisu vratili?
GREBIĆ: Ima ih diljem svijeta. Uglavnom su u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu, ali ima ih i na Zapadu, u Americi i svugdje negdje.
RSE: Mislite li da su se oni koji su se željeli vratiti, vratili, ili će povratak i dalje teći?
GREBIĆ: Povratak će teći i dalje. Jer, ako vam kažem, samo da je u Zvorniku devastirano negdje oko 9.000 stambenih jedinica, a do sada obnovljeno oko 3.300, tako da imamo još 5.700 devastiranih stambenih jedinica. Kako teče obnova i rekonstrukcija, neki neće doživjeti da njihove stambene jedinice budu obnovljene, iako bi željeli da se vrate. Još uvijek postoji interes za povratkom. Na području opštine Zvornik je raspisan javni poziv. Projekat finansira Švedska međunarodna agencija za razvoj i saradnju, a implementira ga Luteranski savez.
RSE: Mogu li se izdvojiti neka područja zvorničke opštine gdje je povratak ipak najbolji?
GREBIĆ: Imamo područje Kamenice gdje je povratak izuzetno dobar, ali kao najbolje se može izdvojiti područje Križevića i područje Kozluka.
RSE: Ljudi su se vratili, ali da li su u tim mjestima koja ste pomenuli uspjeli da ostvare takozvani održivi povratak?
GREBIĆ: Pokušavaju mahom. Najveći problem je pitanje zaposlenja. Ako uzmemo u obzir da je zvornička privreda, kao i sva privreda u BiH, totalno krahirala, da je preostalo još nešto malo firmi koje rade i da u tim firmama slabo odnosno nikako ne rade Bošnjaci, ljudima je preostalo još samo da se nešto malo bave poljoprivredom. Osnovane su dvije poljoprivredne zadruge – „Voćar“ Kozluk i „Prunus“ Kamenica. U obadvije zadruge je negdje oko dvije hiljade kooperanata.
RSE: Ima li ikakvih poboljšanja u zapošljavanju u onom što zovemo javni sektor?
GREBIĆ: Može se reći da ima, ali jako malo, skoro nikako. U Domu zdravlja imamo dva ljekara specijaliste koji tu povremeno dolaze i imamo negdje osam do deset medicinskih sestara. U opštini imamo negdje 10 zaposlenih, od toga četiri na određeno vrijeme, po ugovoru. U ovim ostalim javnim ustanovama nema ništa. Jedini je još pomak, ako ga tako možemo nazvati, u fabrici glinice – tamo su zaposlena četiri Bošnjaka povratnika.
RSE: A škole?
GREBIĆ: Što se tiče škola, problem je oko bošnjačkog kadra. Najveći problem se manifestovao u mjesnoj zajednici Snagovo. Međutim, i to je sad, zahvaljujući dobroj volji, riješeno – imamo jednu učiteljicu Bošnjakinju i tri učiteljice srpske nacionalnosti. I djeca sada idu u školu, inače je bila obustavljena nastava, roditelji su je obustavili, ali su u Ministarstvu u Bijeljini našli kompromis, tako da je taj problem već prevaziđen.
RSE: Ima li problema druge vrste, u odnosima s ljudima i tako dalje?
GREBIĆ: Problema te vrste nema. Ljudi rade i sarađuju onoliko koliko mogu. Što se tiče bezbjednosne situacije, ona je u potpunosti zadovoljavajuća. Postoji gorući problem gdje mi ništa ne možemo učiniti, a radi se o crkvi na Diviću koja je napravljena poslije Dejtona. Mislim da je to problem Međureligijskog vijeća Ministarstva za ljudska prava, tuzlanskog muftije i vladike Kačavende u Bijeljini.
RSE: Imali ste skupštinu Udruženja.
GREBIĆ: Imali smo skupštinu Udruženja, izabrano je novo rukovodstvo – 11 članova predsjedništva, novi predsjednik, potpredsjednik i ja sam ostao kao sekretar. Usvojeni su zaključci i biće dostavljeni svim relevantnim faktorima. Tražićemo od Ministarstva za ljudska prava, izbjeglice i raseljena lica da posveti veću pažnju povratka na područje opštine Zvornik i razlogu što još imamo 5.685 poručenih i devastiranih stambenih jedinica, a posebno u gradu Zvorniku onim građanima koji su se već vratili. Da opštinska Komisija za povratak, razvoj i integraciju traži donatore i gradi kuće isključivo onima koji su se već vratili ili žele da se vrate. Od predstavnika vlasti tražimo bržu primjenu ustavnih promjena. Od predstavnika opštinske vlasti tražimo upošljavanje većeg broja Bošnjaka u organima opštine, opštinske uprave, javnim preduzećima, školstvu, zdravstvu, sudstvu i stanici javne bezbijednosti.
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
Kampanja će biti fokusirana na status pravosudne reforme i izazove sa kojima će se Vijeće susretati, a tokom kampanje, također će biti ukazano i na činjenicu da je uspješna pravosudna reforma preduslov za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Branko Perić:
„Standard nezavisnosti smo potpuno osigurali. Osnivanjem centara za edukaciju, osiguraćmo vrelo brzo potreban standard profesionalnosti nosilaca pravosudnih funkcija i ostaje nam da osiguramo da pravosuđe u Bosni i Hercegovini bude efikasno.“
* * * * *
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Mirsad Kebo, boravio je u radnoj posjeti Tuzli, gdje je sa predstavnicima lokalne vlasti, Ministarstva unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona, te tuzlanskim muftijom i pravoslavnim sveštenicima, razgovarao o sigurnosti i socio-ekonomskom stanju povratnika, kao i o vjerskim slobodama na ovom području. Ministar Kebo je tom prilikom izjavio:
„Nikad nije puno napora ako možete da ostvarite stvarni korak u jačanju međunacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini i nema te cijene koju ne bih platio da uspostavim međunacionalni dijalog i razgovor o bilo kojem problemu, pa čak i o tome kad neko kaže da ima osjećaj da nije dobro došao. Nikad nije puno napora u borbi za ostvarivanje univerzalnih ljudskih prava, među kojima je i pravo na posjedovanje svoje kuće, svog imanja, svog ognjišta i dakako druge slobode, kao što je sloboda da birate mjesto gdje ćete živjeti.“
* * * * *
Ombudsmeni BiH su predstavili treći Specijalni izvještaj u kojem su, u skladu sa svojim ovlaštenjima, ukazali na nedopustivo dugo trajanje sudskih postupaka pred svim sudovima u Bosni i Hercegovini.
Više od jedne četvrtine svih žalbi ombudsmenima, odnosi se na dužinu sudskog postupka, što je direktna posljedica pretrpanosti sudova naslijeđenim predmetima i nedovoljnog broja sudija, smatra ombudsmen Safet Pašić:
„Razlog takvom stanju je prije svega što su sudovi pretrpani velikim brojem predmeta naslijeđenim iz ranijeg perioda i što u sudovima ne postoji dovoljno sudija koji trebaju da rade na tim predmetima. Ako ovakvo stanje bude i dalje ostalo, ono će biti u narednom periodu još više zabrinjavajuće, osim normativne reforme gdje su sudovima date nove krivične, parnične, izvršne i tako dalje procedure, koje bi trebale da ubrzaju sudske procedure. Nažalost, to se nije desilo. Upravo iz ovih razloga koje sam naveo. Bez obzira što smo mi u normativnom smislu napravili određena poboljšanja, a kad je riječ o broju sudija nismo. Te procedure bi trebalo parnično preispitati. Sudovi su sada pretrpani tužakanjima i tako dalje oko komunalnih poslova. Mislim da bi se to tu moglo malo efikasnije regulisati.“
Na konferenciji za novinare, kojom je obilježen početak rada stalne kancelarije ove institucije u distriktu, najavljeno je i donošenje specijalnog izvještaja o potrebi neposredne primjene odredbi međunarodnog prava, koje su i prema Ustavu BiH nadređene domaćem zakonodavstvu.
Ombudsmeni BiH zatražili su od Vijeća ministara BiH da odmah preduzme sve neophodne korake na donošenju okvirnog zakona kojim bi problem stare devizne štednje bio regulisan na jedinstven način za sve građane i u skladu sa evropskim standardima.
Stiče se utisak da su zakonska rješenja u entitetima, u kojima je riješeno pitanje stare devizne štednje i izvršenja sudskih i upravnih odluka, u kojima su obavezane opštine i entiteti, išla na ruku državi, pri čemu je zanemaren interes pojedinaca, ocijenio je ombudsmen Vitomir Popović.
* * * * *
Bosanskohercegovačka udruženja za zaštitu i povrat stare devizne štednje nezadovoljna su Prijedlogom okvirnog zakona o verifikaciji i izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, koji je predložilo Vijeće ministara BiH, posebno rješenjem o isplati stare devizne štednje po obveznicima u roku dospjeća od 15 godina.
Predstavnici ovih udruženja istakli su u Sarajevu, na javnoj raspravi o ovom zakonu, kako stara devizna štednja mora biti vraćena građanima, te da je država ta koja na sebe mora preuzeti odgovornost za verifikaciju i rješavanje pitanja stare devizne štednje u najkraćem roku.
Predsjednica Udruženje za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić ocjenjuje kako je prijedlog ovog zakona neodrživ:
„Apsolutno nijedan član zakona nije u skladu sa Ustavom BiH. Ovo je kupovina vremena. Mislim da ministarstvo nije odreagovalo na vrijeme. Ono je u aprilu mjesecu prošle godine dobilo nalog da donese zakon koji bi ovo razriješio.. Evo nas u februaru 2006. godine, skoro godinu dana nisu ništa uradili i sad su u jednom velikom problemu, pa pokušavaju izbaciti bilo šta i kupovati vrijeme. Međutim, moram vam reći da mi upravo zbog ovakvih rješenja već imamo krivične prijave.“
Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH razmatrala je ovaj prijedlog 6. februara, ali zbog velikog broja pristiglih amandmana odlučila je organizirati javnu raspravu o ovom važnom zakonskom aktu. Predsjednica Komisije Ljiljana Miličević:
„Vjerujte, ovo smo uradili u najboljoj namjeri, u želji da dođemo do što boljeg zakona i što povoljnijeg po naše građane, a isto tako i realnijeg za Bosnu i Hercegovinu. Tokom sljedeće sedmice ćemo zakazati komisiju na kojoj očekujemo savjet ministara sa određenim odgovorima.“
Predstavnici Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori, Ale Lizalović i Svetozar Nišić, ističu kako su štediše dosta čekali, te zahtijevaju da deblokada stare devizne štednje počne ove godine, a da isplata traje najduže do pet godina. Na pitanje, iz kojih finansijskih izvora, Lizalović odgovara:
„Iz sukcesije. Zatim iz banaka koje su deponovale devizna sredstva u inostrane banke od 1989. godine pa do kraja 1991. godine. Zatim iz privatizacije. Onda iz profita banaka. Naročito iz profita Centralne banke. To su naša prava koja mi tražimo.“
Beriz Belkić, član skupštinske Komisije za finansije i budžet:
„Uvjeren sam da štediše razumiju situaciju u kojoj se ova država nalazi. Moja je procjena da će biti potreban ipak nešto duži period od pet godine, moguće do desetak godina, da država bude u stanju ovo da riješi.“
Štediše poručuju kako je realan rok da Bosna i Hercegovina riješi pitanje stare devizne štednje najkasnije do decembra 2011. godine.
* * * * *
Na pitanja odgovara Hamid Džandžanović, pravnik iz Udruženja „Vaša prava“, Kancelarija u Sarajevu:
PITANJE: „Postoji li mogućnost nadoknade štete od osiguravajućeg društva, za imovinu koju su privremeni korisnici mog stana uništili, tokom ratnih godina. Stan i imovina u njemu su bili osigurani. Ja imam dokaze o ispunjenim obavezama prema osiguravajućem društvu i saznanje da je osiguravajuće društvo bilo reosigurano?“
ODGOVOR: Odgovor na ovaj upit zavisi prije svega od detalja iz ugovora o osiguranju imovine (nepokretnih i pokretnih stvari). Da bi smo dali dobar odgovor na vaš upit, morali bismo izvršiti uvid u ugovor o osiguranju. No da ne biste ostali uskraćeni za odgovor, želim vam pojasniti neke zakonske propise vezane za osiguranje imovine:
- Osiguranje imovine može zaključiti svako lice koje ima interes da se ne dogodi osigurani slučaj, pošto bi inače pretrpjelo neki materijalni gubitak.
- Prava iz osiguranja mogu imati lica koja su u času nastanka štete imala materijalni interes da se osigurani slučaj ne dogodi.
- Osiguranjem imovine se obezbjeđuje naknada štete koja bi se desila na imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja.
- Ako osigurana stvar ili stvar u vezi sa čijom potrebom je zaključeno osiguranje od odgovornosti propadne za vrijeme perioda osiguranja uslijed nekog događaja koji nije predviđen u polisi, ugovor prestaje da važi dalje, a osiguravač je dužan vratiti ugovaraču osiguranja dio premije srazmjerno preostalom vremenu.
- Odredbom člana 931. stav 1. i 2. Zakona o obligacionim odnosima, osiguravač nije dužan naknaditi štetu prouzrokovanu ratnim operacijama ili pobunama, osim ako je drugačije ugovoreno. Ukoliko je ugovoreno da će osiguravač nadoknaditi štetu prouzrokovanu ratnim operacijama, osiguravač je dužan dokazati da je šteta prouzrokovana nekim od ovih događaja.
- Također prema članu 28. Opštih uslova za osiguranje imovine, Osiguravač nije obavezan isplatiti naknadu za štetu, osim ako nije drukčije ugovoreno, ako je ona prouzrokovana ratnim operacijama, pobunama i njima sličnim događajima, a naročito uslijed rata, invazije, dejstava stranog neprijatelja, strane vojne sile, neprijateljstva u ratu, i sličnih operacija, bez obzira da li je rat objavljen ili nije, građanskog rata, pobune, revolucije, ustanka kao i nemira koji nastanu iz takvih događaja.
No i sve da ste ugovorili osiguranje za slučaj propasti stvari uslijed ratnih operacija, morate voditi računa i o odredbama Zakona o obligacionim odnosima koji se odnose na zastarjelost potraživanja:
- Potraživanje ugovarača osiguranja, odnosno trećeg lica iz ugovora o osiguranju, zastarijevaju za tri godine, osim ugovora o osiguranju života koji zastarijeva za pet godina.
- Zastarijevanje ne teče za vrijeme mobilizacije, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata u pogledu potraživanja lica na vojnoj službi.
- Zastarijevanje ne teče za sve vrijeme za koje povjeriocu nije bilo moguće zbog nesavladivih prepreka da sudskim putem zahtjeva ispunjenje obaveze.
- Zastarijevanje prekida se kada dužnik prizna dug, a priznanje duga se može učiniti ne samo izjavom povjerioca, nego i na posredan način.
- Zastarijevanje se prekida i podizanjem tužbe i svakom drugom radnjom povjerioca pred sudom u cilju utvrđivanja, obezbjeđenja ili ostvarivanja potraživanja. Za prekid zastarijevanja nije dovoljno da povjerilac pozove dužnika u pisanoj formi ili usmeno da ispuni obavezu.
Kao što sam u uvodu istakao, odgovor na vaš upit zavisi prije svega od detalja iz ugovora o osiguranju.
PITANJE: „Prije rata sam bila štediša Privredne banke Sarajevo, Filijala Mostar. Tokom ratnih dejstava, morala sam napustiti stan, a samim tim je uništena i moja dokumentacija – između ostalog i štedna knjižica. Prilikom prijave potraživanja devizne štednje, od mene su tražili deviznu knjižicu i broj. Pošto isti nisam znala, pokušala sam pronaći u Mostaru od Gospodarske banke – pravni sljedbenik PBS-a i od PBS d.o.o. Sarajevo. Međutim, do podataka nisam došla. Postavljam pitanje – kako da ostvarim svoje pravo na povrat devizne štednje i kome da se obratim?“
ODGOVOR: Potrebno je da se u skladu sa odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama obratite pravnom sljedbeniku Privredne banke Sarajevo, Filijala Mostar, pisanim zahtjevom za izdavanje dokaza o postojanju deviznog štednog uloga i visini istog kod banke čiji je ona pravni sljedbenik. Ukoliko dobijete negativan odgovor, potrebno je da podnesete tužbu za utvrđenje postojanja deviznog štednog uloga i visini istog kod Privredne banke Sarajevo, Filijala Mostar. Tužba se podnosi protiv pravnog sljedbenika Privredne banke Sarajevo, Filijala Mostar. U parničnom postupku morate sudu pružiti dokaze o postojanju i visini deviznog uloga.
PITANJE: „Možete li mi odgovoriti da li postoji mogućnost da se pitanje besplatne pravne pomoći riješi na nivou Bosne i Hercegovine? Nešto sam čuo o toj inicijativi, a nedavno je formiran Zavod u Zenici. Da li će se slično raditi i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine i da li će se ova pomoć regulisati na nivou države? Mislim da je alarmantno stanje s ostvarivanjem prava, posebno siromašnih građana.“
ODGOVOR: Iako Ustav BiH i ostali relevantni međunarodni dokumenti predviđaju pravo na pošteno saslušanje i u građanskim i krivičnim slučajevima i garantuju jednak pristup pravdi bez diskriminacije, Bosna i Hercegovina nema Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći na državnom nivou. U krivičnim stvarima pravnu pomoć pružaju advokati nakon što sud odredi branioce po službenoj dužnosti, a u građanskim i upravnim slučajevima pravnu pomoć u Bosni i Hercegovini pružaju samo nevladine organizacije. Jedina nevladina organizacija koja radi na teritoriji cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i osnovna djelatnost joj je pružanje besplatne pravne pomoći u građanskim i upravnim stvarima je Udruženje „Vaša prava Bosne i Hercegovine“. U pogledu donošenja Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći vas želimo informisati da je od strane nadležnih organ BiH formirana radna grupa za izradu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, u koju su uključeni predstavnici: Ministarstva pravde BiH, Ministarstva pravde Federacije BiH, Ministarstva pravde RS-a, Advokatske komore Federacije BiH, Advokatske komore Federacije BiH, Ministarstva finansija BiH, Ministarstva pravde Zeničko-dobojskog kantona, Brčko Distrikta i nevladinih organizacija. Radna grupa je održala četiri sastanka i trenutno se priprema tekst prednacrta Okvirnog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
* * * * *
Udruženje građana povratnika u Zvornik osnovano je 2001. godine. Sekretar udruženja Hasan Grebić:
RSE: Kakvo je interesovanje za rad u vašem udruženju?
GREBIĆ: Ako samo pomenemo dva projekta od prošle godine – KARS 2003 i Projekat državnog Ministarstva za ljudska prava, bilo je oko 1.060 kandidata odnosno aplikanata. Od toga, da ne pretjeram, ali oko 50 posto je apliciralo upravo preko udruženja građana.
RSE: Podsjetite nas kako kod vas teče povratak?
GREBIĆ: Možda je najbolji u Bosni i Hercegovini, ali ako ne, onda je sigurno među najboljima. U Zvornik se vratilo negdje oko 17.500 povratnika. U odnosu na predratni broj stanovnika, to je negdje oko 30-32 posto.
RSE: Gdje se uglavnom nalaze ljudi koji se nisu vratili?
GREBIĆ: Ima ih diljem svijeta. Uglavnom su u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu, ali ima ih i na Zapadu, u Americi i svugdje negdje.
RSE: Mislite li da su se oni koji su se željeli vratiti, vratili, ili će povratak i dalje teći?
GREBIĆ: Povratak će teći i dalje. Jer, ako vam kažem, samo da je u Zvorniku devastirano negdje oko 9.000 stambenih jedinica, a do sada obnovljeno oko 3.300, tako da imamo još 5.700 devastiranih stambenih jedinica. Kako teče obnova i rekonstrukcija, neki neće doživjeti da njihove stambene jedinice budu obnovljene, iako bi željeli da se vrate. Još uvijek postoji interes za povratkom. Na području opštine Zvornik je raspisan javni poziv. Projekat finansira Švedska međunarodna agencija za razvoj i saradnju, a implementira ga Luteranski savez.
RSE: Mogu li se izdvojiti neka područja zvorničke opštine gdje je povratak ipak najbolji?
GREBIĆ: Imamo područje Kamenice gdje je povratak izuzetno dobar, ali kao najbolje se može izdvojiti područje Križevića i područje Kozluka.
RSE: Ljudi su se vratili, ali da li su u tim mjestima koja ste pomenuli uspjeli da ostvare takozvani održivi povratak?
GREBIĆ: Pokušavaju mahom. Najveći problem je pitanje zaposlenja. Ako uzmemo u obzir da je zvornička privreda, kao i sva privreda u BiH, totalno krahirala, da je preostalo još nešto malo firmi koje rade i da u tim firmama slabo odnosno nikako ne rade Bošnjaci, ljudima je preostalo još samo da se nešto malo bave poljoprivredom. Osnovane su dvije poljoprivredne zadruge – „Voćar“ Kozluk i „Prunus“ Kamenica. U obadvije zadruge je negdje oko dvije hiljade kooperanata.
RSE: Ima li ikakvih poboljšanja u zapošljavanju u onom što zovemo javni sektor?
GREBIĆ: Može se reći da ima, ali jako malo, skoro nikako. U Domu zdravlja imamo dva ljekara specijaliste koji tu povremeno dolaze i imamo negdje osam do deset medicinskih sestara. U opštini imamo negdje 10 zaposlenih, od toga četiri na određeno vrijeme, po ugovoru. U ovim ostalim javnim ustanovama nema ništa. Jedini je još pomak, ako ga tako možemo nazvati, u fabrici glinice – tamo su zaposlena četiri Bošnjaka povratnika.
RSE: A škole?
GREBIĆ: Što se tiče škola, problem je oko bošnjačkog kadra. Najveći problem se manifestovao u mjesnoj zajednici Snagovo. Međutim, i to je sad, zahvaljujući dobroj volji, riješeno – imamo jednu učiteljicu Bošnjakinju i tri učiteljice srpske nacionalnosti. I djeca sada idu u školu, inače je bila obustavljena nastava, roditelji su je obustavili, ali su u Ministarstvu u Bijeljini našli kompromis, tako da je taj problem već prevaziđen.
RSE: Ima li problema druge vrste, u odnosima s ljudima i tako dalje?
GREBIĆ: Problema te vrste nema. Ljudi rade i sarađuju onoliko koliko mogu. Što se tiče bezbjednosne situacije, ona je u potpunosti zadovoljavajuća. Postoji gorući problem gdje mi ništa ne možemo učiniti, a radi se o crkvi na Diviću koja je napravljena poslije Dejtona. Mislim da je to problem Međureligijskog vijeća Ministarstva za ljudska prava, tuzlanskog muftije i vladike Kačavende u Bijeljini.
RSE: Imali ste skupštinu Udruženja.
GREBIĆ: Imali smo skupštinu Udruženja, izabrano je novo rukovodstvo – 11 članova predsjedništva, novi predsjednik, potpredsjednik i ja sam ostao kao sekretar. Usvojeni su zaključci i biće dostavljeni svim relevantnim faktorima. Tražićemo od Ministarstva za ljudska prava, izbjeglice i raseljena lica da posveti veću pažnju povratka na područje opštine Zvornik i razlogu što još imamo 5.685 poručenih i devastiranih stambenih jedinica, a posebno u gradu Zvorniku onim građanima koji su se već vratili. Da opštinska Komisija za povratak, razvoj i integraciju traži donatore i gradi kuće isključivo onima koji su se već vratili ili žele da se vrate. Od predstavnika vlasti tražimo bržu primjenu ustavnih promjena. Od predstavnika opštinske vlasti tražimo upošljavanje većeg broja Bošnjaka u organima opštine, opštinske uprave, javnim preduzećima, školstvu, zdravstvu, sudstvu i stanici javne bezbijednosti.
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba