Danas od čelnika u Upravi Željeznice Crne Gore nijesmo uspjeli dobiti odgovor na pitanje da li ostaju pri tvrdnjama da je uzrok nezapamćene željezničke nesreće pored Podgorice isključivo ljudski faktor, odnosno mašinovođa Slobodan Drobnjak i da li su njihove optužbe bile preuranjene. Podsjetimo. Izvršni direktor Željeznice Momčilo Rakočević je samo dvadeset sati nakon udesa optužio mašinovođu koji je u nesreći i sam zadobio teške tjelesne povrede:
„Prema prvim nekompletnim podacima koji su prikupljeni, može se reći da je najvjerovatnije do nesreće došlo zato što mašinovođa i vozopratno osoblje nijesu u potpunosti ispoštovali predviđene procedure koje su u ovom slučaju trebale da obezbijede voz od samopokretanja, što im nalažu naši željeznički propisi“.
Optužbe Uprave Željeznice naišle su na oštru reakciju istražnog sudije Osnovnog suda Zorana Radovića, koji je upozorio čelnike tog preduzeća da svojim saopštenjima narušavaju tok predkrivičnog postupka i krše načelo da je svako nevin dok se ne dokaže drugačije. Poznati podgorički advokat Goran Rodić za Radio Slobodna Evropa kaže da je glavni motiv zbog koga se priključio advokatskom timu mašinovođe Drobnjaka, za sada jedinog zvanično osumnjičenog za izazivanje teške željezničke nesreće: „Očigledna hajka koju protiv svog radnika vode čelnici Uprave Željeznice:
„Koji su već u nepuna 24 sata od kako se desila katastrofalna tragedija u Crnoj Gori mimo suda i nadležnih organa ekspesno utvrdili krivicu mašinovođe i svakodnevnim ponavljanjem presude koju su oni donijeli žele da utiču na crnogorsku javnost i sudske organe u Crnoj Gori. U praksi najčešče ovakvo ponašenje predstavlja pokušaj izbjegavanja odgovornosti i prebacivanaj iste na drugog. Za sada toliko, jer još nijesam upoznat sa svim do sada prikupljenim podacima u obavljenim istražnim radnjama koje je preduzeo istražni sudija Osnovnog suda u Podgorici“.
Podsjetimo. Mašinovođa Slobodan Drobnjak je, kako navodi njegov advokat, u iskazu istražnom sudiji oštro demantovao navode Uprave Željeznice da je do nesreće došlo zato što nije preduzeo sve predviđene mjere kako bi obezbijedio voz od samopokretanja. Mašinovođa Drobnjak tvrdi da je učinio sve što je bilo u njegovoj moći i da voz ne bi mogao krenuti sam od sebe da je kompletan kočioni sistem bio ispravan. Sindikat mašinovođa, koji je ranije najavio da će se solidarisati sa svojim kolegom, jer ljudski faktor, kako su tvrdili, ne može biti isključivi krivac nesreće, nenadano je odustao od javnog istupa nakon sastanka sa ljudima iz Uprave, sa obrazloženjem da bi donošenje zaključaka u ovoj fazi bilo preuranjeno.
U međuvremenu, crnogorski mediji objavili su niz internih pravilnika Željeznice kojima se dozvoljava da vozovi na spornoj relaciji saobraćaju sa određenim brojem neispravnih kočionih blokova. Ta informacija skupa sa činjenicom da je vozom koji je u smrt odveo četrdesetpet putnika upravljao sam mašinovođa bez pomoćnika pokreće pitanje da li su interni propisi Željeznice u skladu sa važećim saobraćajnim zakonima i da li su uzrok tragedije eventualno i neki sistemski propusti. Na to pitanje u ovom momentu nema odgovora, mada je istražni sudija Zoran Radović već najavio da se istraga neće okončati utvrđivanjem odgovornosti mašinovođe, već da će njome biti obuhvaćen i širi aspekt bezbijednosti željezničkog saobraćaja.
„Prema prvim nekompletnim podacima koji su prikupljeni, može se reći da je najvjerovatnije do nesreće došlo zato što mašinovođa i vozopratno osoblje nijesu u potpunosti ispoštovali predviđene procedure koje su u ovom slučaju trebale da obezbijede voz od samopokretanja, što im nalažu naši željeznički propisi“.
Optužbe Uprave Željeznice naišle su na oštru reakciju istražnog sudije Osnovnog suda Zorana Radovića, koji je upozorio čelnike tog preduzeća da svojim saopštenjima narušavaju tok predkrivičnog postupka i krše načelo da je svako nevin dok se ne dokaže drugačije. Poznati podgorički advokat Goran Rodić za Radio Slobodna Evropa kaže da je glavni motiv zbog koga se priključio advokatskom timu mašinovođe Drobnjaka, za sada jedinog zvanično osumnjičenog za izazivanje teške željezničke nesreće: „Očigledna hajka koju protiv svog radnika vode čelnici Uprave Željeznice:
„Koji su već u nepuna 24 sata od kako se desila katastrofalna tragedija u Crnoj Gori mimo suda i nadležnih organa ekspesno utvrdili krivicu mašinovođe i svakodnevnim ponavljanjem presude koju su oni donijeli žele da utiču na crnogorsku javnost i sudske organe u Crnoj Gori. U praksi najčešče ovakvo ponašenje predstavlja pokušaj izbjegavanja odgovornosti i prebacivanaj iste na drugog. Za sada toliko, jer još nijesam upoznat sa svim do sada prikupljenim podacima u obavljenim istražnim radnjama koje je preduzeo istražni sudija Osnovnog suda u Podgorici“.
Podsjetimo. Mašinovođa Slobodan Drobnjak je, kako navodi njegov advokat, u iskazu istražnom sudiji oštro demantovao navode Uprave Željeznice da je do nesreće došlo zato što nije preduzeo sve predviđene mjere kako bi obezbijedio voz od samopokretanja. Mašinovođa Drobnjak tvrdi da je učinio sve što je bilo u njegovoj moći i da voz ne bi mogao krenuti sam od sebe da je kompletan kočioni sistem bio ispravan. Sindikat mašinovođa, koji je ranije najavio da će se solidarisati sa svojim kolegom, jer ljudski faktor, kako su tvrdili, ne može biti isključivi krivac nesreće, nenadano je odustao od javnog istupa nakon sastanka sa ljudima iz Uprave, sa obrazloženjem da bi donošenje zaključaka u ovoj fazi bilo preuranjeno.
U međuvremenu, crnogorski mediji objavili su niz internih pravilnika Željeznice kojima se dozvoljava da vozovi na spornoj relaciji saobraćaju sa određenim brojem neispravnih kočionih blokova. Ta informacija skupa sa činjenicom da je vozom koji je u smrt odveo četrdesetpet putnika upravljao sam mašinovođa bez pomoćnika pokreće pitanje da li su interni propisi Željeznice u skladu sa važećim saobraćajnim zakonima i da li su uzrok tragedije eventualno i neki sistemski propusti. Na to pitanje u ovom momentu nema odgovora, mada je istražni sudija Zoran Radović već najavio da se istraga neće okončati utvrđivanjem odgovornosti mašinovođe, već da će njome biti obuhvaćen i širi aspekt bezbijednosti željezničkog saobraćaja.
