Prvog aprila ove godine svjetski i evropski nogometni savez suspendirao je Bosnu i Hercgovinu, ubijajući time svaku nadu da se reprezentacija te zemlje može eventualno kvalificirati za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.godine. FIFA i UEFA tražile su od Nogometnog saveza BiH da troglavo (Bošnjak, Hrvat, Srbin) predsjedništvo zamijeni jednim čovjekom. Srbi su to međutim odbili.
FIFA je snove o Evropskom prvenstvu “oživjela” protekle sedmice nametanjem “normalnog predsjedništva” Nogometnom savezu. No, pospremanje cijele zemlje mnogo je teži zadatak. Lokalni političari kažu kako prolaze kroz najgoru krizu od završetka rata, 1995.godine. Svaki napredak u toliko potrebnim ekonomskim reformama, na putu ka evropskim integracijama, temeljno je zaustavljen.
Temelji za crkvu nedaleko memorijalnog centra u Potočarima, januar 2011Državom Bosnom skoro da se ne može upravljati otkad su 2006. propale ustavne promjene. Milorad Dodik, predsjednik dominantno srpskog entiteta, otvoreno poziva na podjelu Bosne.
Srpska pravoslavna crkva nelegalno podiže bogomolju u blizini spomenika za 8000 ubijenih Bošnjaka u Srebrenici. Strahuje se da bi ovog jula, prilikom obilježavanja godišnjice genocida kojeg su počinile snage bosanskih Srba, moglo doći i do izljeva bijesa zbog gradnje te crkve.
Bošnjačko-hrvatska federacija u velikim je problemima. Multietnička, iako većinom bošnjačka partija, Socijaldemokrati pobjednici su oktobarskih izbora. No dvije glavne hrvatske stranke odbile su im se pridružiti u formiranju vlasti. Različitim manevrima, predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija sklopio je Vladu, koja je prošla i sudsku procjenu. Neke hrvatske partije međutim i dalje ne priznaju vlast.
Martin Raguž, jedan od lidera bosanskih Hrvata, kaže da je daytonski Ustav iz 1995 došao do zida. On želi nove izbore. No Lagumdžija odgovara - Nema šanse. “Ja sam formirao vlast”, kaže prvi bh socijaldemokrata, “a političari poput Raguža ne mogu svariti činjenicu da želim zaustaviti dalju etničku segregaciju u BiH”.
Mirsad Kebo, jedan od dva potpredsjednika Federacije, se nada da će mudrost prevladati. On je želio da se Hrvati, kao što je Raguž pridruže Vladi Federacije, ali napominje kako su tražili previše. Raguž odgovora da se zadnjih 16 godina hrvatski utjecaj u Bosni stalno umanjuje. I to od strane Bošnjaka.
Paralelno, Dodik je napravio neku vrstu saveza s glavnim hrvatskim političkim liderima. Čak su potpisali i sporazum o formiranju vlasti na nivou države. Ne mogu to, međutim, realizirati bez Bošnjaka.
Kriza traje, pa se valja pripremiti i na najgore, ocjenjuje jedan diplomat. Može li to značiti ponovni rat? Vjerojatno ne, kaže Srećko Latal. Analitičar Međunarodne krizne grupe tvrdi kako nema ni raspoloženja ni spremnosti za nasilje. Ni Mirsad Kebo ne strahuje od rata. Jedan od razloga za to je, kaže vrlo odlučno, što niko, pa ni Srbi, ni Hrvati, ne mogu uništiti državu Bosnu.
Pa ipak, pomoć izvana mogla bi zatrebati. EU je teoretski spremna uvesti zabranu putovanja za sve koji prijeti Bosni. No to nije dovoljno. U tektu za Times, bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown, pozvao je Zapad da se iznova pozabavi BiH. U suprotnom, upozorava on, Bosni prijeti rasulo, pa možda čak i obnavljanje sukoba.
FIFA je snove o Evropskom prvenstvu “oživjela” protekle sedmice nametanjem “normalnog predsjedništva” Nogometnom savezu. No, pospremanje cijele zemlje mnogo je teži zadatak. Lokalni političari kažu kako prolaze kroz najgoru krizu od završetka rata, 1995.godine. Svaki napredak u toliko potrebnim ekonomskim reformama, na putu ka evropskim integracijama, temeljno je zaustavljen.
Srpska pravoslavna crkva nelegalno podiže bogomolju u blizini spomenika za 8000 ubijenih Bošnjaka u Srebrenici. Strahuje se da bi ovog jula, prilikom obilježavanja godišnjice genocida kojeg su počinile snage bosanskih Srba, moglo doći i do izljeva bijesa zbog gradnje te crkve.
Bošnjačko-hrvatska federacija u velikim je problemima. Multietnička, iako većinom bošnjačka partija, Socijaldemokrati pobjednici su oktobarskih izbora. No dvije glavne hrvatske stranke odbile su im se pridružiti u formiranju vlasti. Različitim manevrima, predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija sklopio je Vladu, koja je prošla i sudsku procjenu. Neke hrvatske partije međutim i dalje ne priznaju vlast.
Martin Raguž, jedan od lidera bosanskih Hrvata, kaže da je daytonski Ustav iz 1995 došao do zida. On želi nove izbore. No Lagumdžija odgovara - Nema šanse. “Ja sam formirao vlast”, kaže prvi bh socijaldemokrata, “a političari poput Raguža ne mogu svariti činjenicu da želim zaustaviti dalju etničku segregaciju u BiH”.
Kriza traje, pa se valja pripremiti i na najgore, ocjenjuje jedan diplomat. Može li to značiti ponovni rat? Vjerojatno ne, ocjenjuje analitičar Srećko Latal.
Mirsad Kebo, jedan od dva potpredsjednika Federacije, se nada da će mudrost prevladati. On je želio da se Hrvati, kao što je Raguž pridruže Vladi Federacije, ali napominje kako su tražili previše. Raguž odgovora da se zadnjih 16 godina hrvatski utjecaj u Bosni stalno umanjuje. I to od strane Bošnjaka.
Paralelno, Dodik je napravio neku vrstu saveza s glavnim hrvatskim političkim liderima. Čak su potpisali i sporazum o formiranju vlasti na nivou države. Ne mogu to, međutim, realizirati bez Bošnjaka.
Kriza traje, pa se valja pripremiti i na najgore, ocjenjuje jedan diplomat. Može li to značiti ponovni rat? Vjerojatno ne, kaže Srećko Latal. Analitičar Međunarodne krizne grupe tvrdi kako nema ni raspoloženja ni spremnosti za nasilje. Ni Mirsad Kebo ne strahuje od rata. Jedan od razloga za to je, kaže vrlo odlučno, što niko, pa ni Srbi, ni Hrvati, ne mogu uništiti državu Bosnu.
Pa ipak, pomoć izvana mogla bi zatrebati. EU je teoretski spremna uvesti zabranu putovanja za sve koji prijeti Bosni. No to nije dovoljno. U tektu za Times, bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown, pozvao je Zapad da se iznova pozabavi BiH. U suprotnom, upozorava on, Bosni prijeti rasulo, pa možda čak i obnavljanje sukoba.
