Nakon 12 godina prikupljanja podataka Demografska služba Haškog tužilaštva prezentirala je podatke o demografskim kretanjima i procjeni ljudskih žrtava u BiH od 1992. do1995. godine.
Prema ovoj procjeni, kao posljedica ratnih dešavanja život je izgubilo skoro 105.000 osoba. Po nacionalnoj strukturi najviše je stradalih muslimana, više od 68.000, potom Srba skoro 23.000, Hrvata oko 9.000 i gotovo 5.000 ostalih.
Glasnogovornica Haškog suda (ICTY) Nerma Jelačić naglašava kako podacima treba pristupiti trezveno i suzdržati se političkih ocjena.
„Bilo bi neumjesno i neodgovorno s bilo koje strane da tvrdi da ima tačan broj žrtava rata, što civilnih, što vojnih. Međutim, važno je da su ovi podaci dostupni javnosti zato što je ovo od historijske važnosti ne samo za region bivše Jugoslavije nego i za međunarodnu pravdu, jer je ovo prvi sud koji je koristio demografske podatke u sudskim postupcima kako bi dokazao određene akcije, tj. aktivnosti i zločine počinjene u toku rata, kao i sam efekt tog rata na demografsku situaciju u zemlji“, navodi Jelačić.
Podaci se u velikom mjeri poklapaju sa onima do kojih je u svom istraživanju o ljudskim gubicima iznio Istraživačko dokumentacioni centar iz Sarajeva, prema kojem je više od 97.000 osoba stradalo od posljedica ratnih djelovanja.
Direktor Centra Mirsad Tokača ne krije zadovoljstvo što je i Tribunal dao svoju riječ, s obzirom na pritiske kojima su on, ali i Centar bili izloženi zbog svog rada.
Mirsad Tokača„Bio sam izložen toj jednoj vrsti linča, što je bilo neprijatno u jednom trenutku, prijetnji, lijepljene su različite etikete onome što smo mi uradili. Na neki način meni nije kamen pao sa srca jer sam znao šta sam radio, ali mi je drago da se na nivou struke i nauke nešto potvrđuje.Vrlo sam zadovoljan što je Tribunal to uradio, što je i on svoje rezultate učinio javnim“, navodi Tokača.
Organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske već je izrazila nezadovoljstvo podacima Tribunala ,smatrajući kako su srpske žrtve umanjene, te tvrde da ih je i do 10.000 više.
Podaci blizu realnih
U BiH se manipulisalo brojem žrtava konstantno povećavajući i do broja od 200.000. Iako podaci nisu konačni, blizu su realnih, te ih treba uzeti kao osnov, kaže direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina RS Janko Velimirović.
„Neki naši istraživači tvrde da je bilo i više gubitaka na srpskoj strani. Te se procjene kreću i do 35.000, ali uzmimo da su eksperti Haškog tribunala uložili dosta truda i da je ovo dobra podloga i osnova za nastavak istraživanja. Ali ne očekujem neka veća odstupanja u odnosu na ovaj sadašnji broj, dakle, taj procenat može biti 10 posto možda gore, ali ne više i daleko je niži od onoga što je bio stereotip koliko je bilo gubitaka“, kaže Velimirović.
Jedino što bi moglo biti disikutabilno, prema Velimiroviću, jeste omjer civilnih i vojnih žrtava, i to na štetu civila, jer su, prije nego što su usvojeni zakoni o statusu civilnih žrtava rata, često u vojne evidencije upisivani poginuli civili kako bi porodice ostvarile veća prava.
Demografski eksperti utvdili su i broj žrtava u pojedinim regijama, a za to su korišteni podaci zavoda za statistiku, zdravstvenih ustanova, pogrebnih zavoda, međunarodnih institucija, te samog Tribunala. U opsadi Sarajeva je prema haškim podacima stradalo stradalo oko 9.500 osoba, dok je oko 7.500 stradalih u Srebrenici.
Procentualni odnos minimalnog broja smrtnih slučajeva i nestalih osoba prema nacionalnosti - BiH, 1992-1995., podaci Demografske službe ICTYStručnjaci su se bavili i pitanjem promjena nacionalne strukture poredeći onu prije i nakon rata.
Izvještaj pokazuje da, ukoliko se ima u vidu da je najveća promjena nacionalnog sastava stanovništva u Srebrenici i Bratuncu vezana za jedan događaj - pad enklave, najdramatičnije promjene u ovoj regiji doživio je Višegrad ostavši bez 99 posto nesrpskih žitelja.
Predsjednica udruženja Žene žrtve rata Bakira Hasečić, koja je tokom rata zlostavljana, a potom i protjerana iz Višegrada, kaže:
„U jezgru grada vratila su se samo tri povratnika - jedan bračni par i jedna starija djevojka. Imamo dva uposlenika u Općini, i imamo hodžu i medžlis Islamske zajednice. Višegrad je etnički očišćen od bošnjačkog stanovništva. Teško je živjeti u jednonacionalnom gradu gdje nemaš pravo glasa, gdje svaki dan srećeš ratne zločince, a posebno čuvare javnog reda i mira koji su radno mjesto policajca dobili ratnom zaslugom.“
Broj Srba se, prema analizi demografa Tribunala, u Federaciji BiH smanjio u velikom obimu. Tako su, naprimjer, pojedine sarajevske opštine ostale bez srpskog stanovništva u omjerima između 50 i 99 posto .
Inače, podaci objavljeni na internet stranici Tribunala bi trebali pomoći da se realno sagleda stradanje stanovništva, te su, kako navode u Tribunalu, izuzetno važno za dalji tok tranzicijske pravde i suočavanja ss prošlošću.
Prema ovoj procjeni, kao posljedica ratnih dešavanja život je izgubilo skoro 105.000 osoba. Po nacionalnoj strukturi najviše je stradalih muslimana, više od 68.000, potom Srba skoro 23.000, Hrvata oko 9.000 i gotovo 5.000 ostalih.
Glasnogovornica Haškog suda (ICTY) Nerma Jelačić naglašava kako podacima treba pristupiti trezveno i suzdržati se političkih ocjena.
„Bilo bi neumjesno i neodgovorno s bilo koje strane da tvrdi da ima tačan broj žrtava rata, što civilnih, što vojnih. Međutim, važno je da s
"Ovo je prvi sud koji je koristio demografske podatke u sudskim postupcima kako bi dokazao zločine“, navodi glasnogovornicaJelačić.
Podaci se u velikom mjeri poklapaju sa onima do kojih je u svom istraživanju o ljudskim gubicima iznio Istraživačko dokumentacioni centar iz Sarajeva, prema kojem je više od 97.000 osoba stradalo od posljedica ratnih djelovanja.
Direktor Centra Mirsad Tokača ne krije zadovoljstvo što je i Tribunal dao svoju riječ, s obzirom na pritiske kojima su on, ali i Centar bili izloženi zbog svog rada.
Organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske već je izrazila nezadovoljstvo podacima Tribunala ,smatrajući kako su srpske žrtve umanjene, te tvrde da ih je i do 10.000 više.
Podaci blizu realnih
U BiH se manipulisalo brojem žrtava konstantno povećavajući i do broja od 200.000. Iako podaci nisu konačni, blizu su realnih, te ih treba uzeti kao osnov, kaže direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina RS Janko Velimirović.
„Neki naši istraživači tvrde da je bilo i više gubitaka na srps
Iako podaci nisu konačni, blizu su realnih, te ih treba uzeti kao osnov, kaže direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina RS Janko Velimirović.
Jedino što bi moglo biti disikutabilno, prema Velimiroviću, jeste omjer civilnih i vojnih žrtava, i to na štetu civila, jer su, prije nego što su usvojeni zakoni o statusu civilnih žrtava rata, često u vojne evidencije upisivani poginuli civili kako bi porodice ostvarile veća prava.
Demografski eksperti utvdili su i broj žrtava u pojedinim regijama, a za to su korišteni podaci zavoda za statistiku, zdravstvenih ustanova, pogrebnih zavoda, međunarodnih institucija, te samog Tribunala. U opsadi Sarajeva je prema haškim podacima stradalo stradalo oko 9.500 osoba, dok je oko 7.500 stradalih u Srebrenici.
Izvještaj pokazuje da, ukoliko se ima u vidu da je najveća promjena nacionalnog sastava stanovništva u Srebrenici i Bratuncu vezana za jedan događaj - pad enklave, najdramatičnije promjene u ovoj regiji doživio je Višegrad ostavši bez 99 posto nesrpskih žitelja.
Predsjednica udruženja Žene žrtve rata Bakira Hasečić, koja je tokom rata zlostavljana, a potom i protjerana iz Višegrada, kaže:
„U jezgru grada vratila su se samo tri povratnika - jedan bračni par i jedna starija djevojka. Imamo dva uposlenika u Općini, i imamo hodžu i medžlis Islamske zajednice. Višegrad je etnički očišćen od bošnjačkog stanovništva. Teško je živjeti u jednonacionalnom gradu gdje nemaš pravo glasa, gdje svaki dan srećeš ratne zločince, a posebno čuvare javnog reda i mira koji su radno mjesto policajca dobili ratnom zaslugom.“
Broj Srba se, prema analizi demografa Tribunala, u Federaciji BiH smanjio u velikom obimu. Tako su, naprimjer, pojedine sarajevske opštine ostale bez srpskog stanovništva u omjerima između 50 i 99 posto .
Inače, podaci objavljeni na internet stranici Tribunala bi trebali pomoći da se realno sagleda stradanje stanovništva, te su, kako navode u Tribunalu, izuzetno važno za dalji tok tranzicijske pravde i suočavanja ss prošlošću.