Ruski predsjednik Vladimir Putin izbjegao je jasno odgovoriti hoće li pristati na prijedlog Sjedinjenih Država o 30-dnevnom prekidu vatre u Ukrajini.
Na pitanje tokom zajedničke pres-konferencije 13. marta s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom kako gleda na spremnost Ukrajine da učestvuje u prekidu vatre, lider Kremlja je dao odgovor sa mnogim ograničenjima.
"Slažemo se s prijedlozima da se obustave vojne akcije, ali polazimo od činjenice da bi ovaj prekid trebao biti takav da dovede do dugoročnog mira i eliminira izvorne uzroke ove krize", rekao je.
Putin je zatim započeo opširno izlaganje o vojnoj situaciji u ruskoj oblasti Kursk, gdje su ukrajinske snage u posljednjim danima izgubile značajnu teritoriju.
Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da kontroliše grad Sudžu, a Putin je novinarima pohvalio ruske snage, rekavši da imaju "potpunu izolaciju i potpuni vatreni nadzor" nad ukrajinskim snagama u toj oblasti.
Ta situacija i dalje ostaje nejasna, ali je Putin 12. marta iskoristio priliku da posjeti tu oblast – neobično odjeven u vojnu uniformu – kako bi zauzeo poziciju ratnog lidera.
Ova posjeta poslala je ratobornu poruku Washingtonu. Međutim, u svojim izjavama 13. marta, Putin je bio pomalo pomirljiviji.
"Ideja [prekida vatre] je ispravna, i svakako je podržavamo, ali postoje pitanja o kojima moramo razgovarati", rekao je.
"Mislim da treba da razgovaramo sa našim američkim kolegama i partnerima o tome, možda pozovemo predsjednika [Donalda] Trumpa i da to zajedno razmotrimo. Ali sama ideja okončanja ovog konflikta mirnim putem je nešto što podržavamo", riječi su Putina.
Đavo je, naravno, u detaljima.
I ostaje da se vidi koja konkretna pitanja Putin želi iznijeti s Trumpom, rekao je, nadajući se da će Rusija "učiniti pravu stvar" i pristati na dogovor, dok je Putinove komentare opisao kao "obećavajuće", ali nepotpune.
"Putinov stav danas odbija bezuslovni prekid vatre – neprijatan stav koji rizikuje da naljuti Trumpa i ometa inače obećavajuće izglede za normalizaciju bilateralnih odnosa", napisala je analitičarka i osnivačica/izvršna direktorica R. Politika, Tatjana Stanovaja.
"Međutim, ovo odbijanje nije apsolutno; on izlaže svoje zahtjeve. Njegov ključni uslov je da prekid vatre mora poslužiti kao korak ka suštinskim pregovorima o korijenskim uzrocima konflikta – Ukrajina mora pristati na razgovore o okviru 'Istanbul Plusa', koji Rusija vidi kao put ka kapitulaciji Kijeva", ističe ona.
"Putin takođe traži obaveze od SAD-a da zaustavi vojnu pomoć, dok Kijev mora obećati da neće jačati svoje odbrambene položaje niti koristiti pauzu za ponovno naoružavanje. Takođe, mora se pozabaviti legitimitetom Zelenskog", navodi Stanovaja.
Poznati ruski opozicioni lider Vladimir Kara-Murza bio je direktniji.
On je u objavi na mreži X sugerisao da je Putin nenamjerno izgovorio temeljnu istinu.
"Glavni 'korijenski uzrok' je stari, poludjeli oficir KGB-a u Kremlju koji raspad Sovjetskog carstva vidi kao 'najveću geopolitičku katastrofu 20. vijeka', svoje protivnike naziva 'nacionalnim izdajnicima' i Ukrajinu 'vještačkom državom', te idolizuje Staljina i Andropova", napisao je Kara-Murza.
"Bez 'eliminacije' ovog 'korijenskog uzroka' neće biti mira ne samo u Ukrajini, već ni u Evropi u cjelini", dodao je opozicionar.
Sljedeći korak u procesu, dakle, mogao bi da se desi na nivou kada Trump i Putin, oči u oči, započnu razgovor.
