Generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza Mark Rutte naglasio je 10. marta u Sarajevu da NATO neće dopustiti da se teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini ugrozi i da se stvori sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini.
Rutte je stigao je u ponedjeljak, 10. marta u zvanični posjet Bosni i Hercegovini gdje se sastao sa najvišim političkim rukovodstvom, u trenutku dok su vlasti Republike Srpske prijeteći secesijom pokušale zabraniti rad državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji ovog entiteta.
Rutte je nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH naglasio da NATO-a u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, da se Daytonski mirovni sporazum - kojim je 1995. zaustavljen rat - kamen temeljac koji se mora poštovati, ali i da podržava aktivnosti Ureda visokog predstavnika (OHR) zaduženog za njegovo provođenje.
"Naravno, zabrinut sam za sigurnosnu situaciju, ali ovo nije 1992. godina i nećemo dopustiti stvaranje sigurnosnog vakuuma. Znam da je EUFOR u potpunosti spreman održati stabilno sigurnosno okruženje u BiH. Nećemo dopustiti da se teško stečeni mir u BiH ugrozi", kazao je Rutte.
Tri člana Predsjedništva BiH, dva različita stava
Predsjedavajuća Željka Cvijanović koja dolazi iz Republike Srpske, kazala je kako za nju i političke predstavnike iz ovog entiteta nije sporan teritorijalni integritet i očuvanje multietničnosti BiH i suradnja s NATO-om, ali da im je sporno članstvo u ovoj vojno-političkoj alijansi.
"Moje kolege smatraju da je normalno da stranac nameće zakone, ja ne smatram da je normalno da neko na osnovu Bonske konferencije pravi ovoliki cirkus. U RS-u vlada uvjerenje da je ova zemlja raznim špekulacijama privatizovana u korist jednog, a na štetu druga dva naroda", kazala je Cvijanović.
Cvijanović je pozdravila pojačano prisustvo EUFOR-a i NATO-a u BiH i kazala da misli da je to dobro za cijelu državu "zbog raznih verbalnih prijetnji koje smo imali priliku da slušamo".
"[Visoki predstavnik u BiH Christian] Schmidt ne može spasiti BiH, ali Republika Srpska i Federacija BiH to mogu i mislim da na tome moramo raditi, da se dogovaramo i da živimo normalan i demokratski život", kazala je Cvijanović.
Član Predsjedništva Denis Bećirović je kazao da je važno jer je Rutte poručio da NATO neće dozvoliti sigurnosni vakuum i jer je iskazao punu podršku mandatu visokog predstavnika u BiH.
"Ovo su najteži momenti od 1995. godine do danas. Imali smo brutalan ustavni udar na BiH. Opasna destabilizacija mora biti zaustavljena. Od destabilizacije bi jedinu korist imala Moskva", kazao je Bećirović.
Treći član Predsjedništva BiH Željko Komšić je kazao da je sve ono što su čuli na sastanku s generalnim sekretarom NATO-a "spreman odmah da potpiše".
Komšić je kazao da će se odgovornost za BiH "svesti na nas ovdje" i da je njihova dužnost da "većinom dobre vijesti isporučimo građanima BiH".
"Stvar koju niko ne spominje je potreba da BiH izdvaja veći iznos novca za sektor odbrane, kad već govorimo da BiH želi da postane članica NATO-a. Iznos koji je predviđen u budžetu koji danas usvajamo nije ni blizu dva posto bruto društvenog proizvoda (BDP)", kazao je Komšić.
Krišto tvrdi da ne postoje sigurnosne prijetnje u BiH
Rutte je, također, razgovarao predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto o političkoj i sigurnosnoj situaciji u BiH i Evropi.
Krišto je istaknula da ne postoje sigurnosne prijetnje u BiH te da sve institucije nastavljaju nesmetano raditi i profesionalno obavljati dužnosti.
"Geopolitička zbivanja na svjetskoj i evropskoj razini posljedično se uvijek prelijevaju na BiH. Unatoč svim izazovima, stabilnost BiH i njenih institucija zajednički je interes svih političkih aktera", saopćeno je iz Vijeća ministara BiH nakon sastanka.
U kakvom momentu je Rutte došao u BiH?
Generalni sekretar NATO-a stigao je u Bosnu i Hercegovinu nakon donošenja neustavnih zakona u bh. entitetu Republika Srpska.
Skupština RS je prethodno donijela zakon o zabrani djelovanja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, Suda i Tužiteljstva BiH, te Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća nadležnog za imenovanje svih sudaca i tužitelja u BiH.
Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru i zaustavio primjenu zakona kojeg je Narodna skupština RS-a usvojila 27. februara, dan nakon što je predsjednik RS-a Milorad Dodik nepravosnažno osuđen pred Sudom BiH na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Proglašen je krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio, a kojima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Iz NATO-a su u više navrata poručili da ova vojno-politička organizacija podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i da neće dopustiti sigurnosni vakuum ili ugrožavanje teško stečenog mira.
Snage Evropske unije (EUFOR) u Bosni Hercegovini saopćile su 7. marta da će privremeno povećati brojnost svojih snaga kao preventivnu mjeru, nakon povećanja tenzija u zemlji.
