Francuska i Britanija se nisu dogovorile o djelimičnom planu prekida vatre za Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak britanski ministar, prenosi agencija AFP, nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da su takav prijedlog dale dvije zemlje.
"Nije postignut dogovor o tome kako bi prekid vatre izgledao", rekao je britanski podsekretar u Ministarstvu odbrane Luke Pollard radiju Times.
"Ali zajedno sa Francuskom i našim evropskim saveznicima razmatramo koji je put ka stvaranju trajnog mira u Ukrajini", dodao je.
Francuska i Britanija predlažu djelimično jednomjesečno primirje između Rusije i Ukrajine koje bi pokrivalo napade na zračnu, pomorsku i energetsku infrastrukturu, ali ne i kopnene borbe, rekli su prethodno francuski predsjednik i ministar vanjskih poslova.
Komentari su došli usred naleta evropske diplomatije osmišljene da ojača zapadnu podršku Ukrajini nakon oštrog sastanka predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Ovalnom uredu 28. februara, prenosi Reuters.
"Ovakvo primirje o vazdušnoj, pomorskoj i energetskoj infrastrukturi omogućilo bi nam da utvrdimo da li ruski predsjednik Vladimir Putin djeluje u dobroj namjeri kada se obavezuje na primirje. I tada bi mogli početi pravi mirovni pregovori", rekao je 3. marta francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot.
Prema prijedlogu, evropske kopnene trupe bi bile raspoređene u Ukrajinu tek u drugoj fazi, rekao je predsjednik Francuske Emmanuel Macron u intervjuu objavljenom u Le Figarou 2. marta kasno uveče.
"Neće biti evropskih trupa na ukrajinskom tlu u narednim sedmicama", rekao je Macron za Le Figaro dok je bio na putu za London na sastanak evropskih lidera, koji je sazvao britanski premijer Keir Starmer kako bi unaprijedio napore na izradi ukrajinskog mirovnog plana.
"Pitanje je kako ćemo iskoristiti ovo vrijeme da pokušamo postići primirje, uz pregovore koji će trajati nekoliko sedmica, a zatim, kada se mir potpiše, raspoređivanje (vojske)", rekao je Macron.
Francuski predsjednik nije precizirao kako bi se mogla pratiti vazdušna, pomorska i energetska infrastruktura.
"U mojim očima to može biti moguće samo uz NATO ili barem NATO komandu, a zatim sisteme Patriot, rakete dugog dometa i avijaciju, koju Ukrajina nema", rekao je evropski diplomata. "I morate pregovarati sa Rusijom kako ne bi izvršila masovne napade."
Kremlj, koji je odbacio ideju o slanju zapadnih trupa u Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak da je sukob u Ovalnom uredu između Trumpa i Zelenskog pokazao koliko bi bilo teško postići rješenje o sukobu u Ukrajini.
Zelenski je, upitan da li je upoznat sa planom koji spominje Makron, rekao novinarima u Londonu: "Svjestan sam svega".
Međutim, 3. marta je britanski ministar oružanih snaga Luke Pollard odbio potvrditi ideje koje su iznijeli Macron i Barrot, rekavši: "To nije plan koji trenutno prepoznajemo".
"Sigurno postoji veliki broj različitih opcija o kojima se trenutno razgovara privatno između Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i naših saveznika. Vjerovatno nije u redu za mene u ovom trenutku da komentarišem svaku pojedinačnu opciju kako se pojavi", rekao je Pollard za BBC.
Starmer je 2. marta rekao da su se evropski lideri složili da sastave ukrajinski mirovni plan koji će predstaviti Sjedinjenim Državama, ne ulazeći u detalje.
U međuvremenu, strane u pregovorima o formiranju nove vlade Njemačke razmatraju brzo osnivanje dva specijalna fonda potencijalno vrijedna stotine milijardi eura, jednog za odbranu i drugog za infrastrukturu, rekle su za Reuters tri osobe upućene u to pitanje.ž
Ekonomisti, koji savjetuju stranke koje će vjerovatno formirati novu vladinu koaliciju procjenjuju, procjenuju da je za fond za odbranu potrebno oko 400 milijardi eura, kažu ljudi.
Vruća razmjena u Bijeloj kući između Zelenskog i Trumpa 28. februara povećala je osjećaj hitnosti u Berlinu da se brže djeluje na potrošnju za vlastitu odbranu Njemačke i za Ukrajinu, rekli su oni.
Lideri Evropske unije sastaće se na vanrednom samitu 6. marta kako bi razgovarali o dodatnoj podršci Ukrajini, evropskim sigurnosnim garancijama i načinu plaćanja evropskih odbrambenih potreba.
