Skupština Republike Srpske (RS) razmatraće u utorak, 24. decembra, na posebnoj sjednici "Informaciju o urušavanju pravnog sistema u Bosni i Hercegovini kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma".
U informaciji koja je pred poslanicima suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku RS, pominje se kao politički montirani proces.
"Informacija se odnosi i na zakon po kome se sudi predsjedniku RS, koji je nametnuo visoki predstavnik. Odluke koje nameće Šmit prijete da se BiH uvede u fazu po funkcionisanju po zakonima visokog predsavnika, a ne po odlukama institucija u BiH", kazao je Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS 23. decembra.
On je dodao da će uoči skupštinskog zasijedanja biti sačinjeni prijedlozi zaključaka, ne navodeći da li će se neki od njih odnositi na suđenje Dodiku.
Za šta se tereti Dodik?
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 11. avgusta prošle godine podiglo optužnicu protiv Dodika, jer je potpisao predsjedničke ukaze i time proglasio važećim dva entitetska zakona, koja je ranije poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt).
Pored njega, Tužilaštvo tereti i Miloša Lukića da je, kao v.d. direktora Službenog glasnika RS-a, omogućio objavu Dodikovih ukaza u ovoj publikaciji.
Riječ je o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je poništio oba zakona 1. jula 2023. dok je zakonodavna procedura zvanično još trajala.
Istog dana je Schmidt, koristeći svoje Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je dodano krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika" za šta je Dodik i optužen.
Milorad Dodik se nalazi na listi sankcija SAD od jula 2017. godine za ometanje ili prijetnju ometanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Početkom januara 2022., ponovo je sankcionisan, jer je direktno ili indirektno učestvovao u kršenju ili činu koji je ometao ili prijetio provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i za koruptivne aktivnosti.
