Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin lično odobrio sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu politički azil u Rusiji nakon što je dugogodišnji brutalni režim pao tokom vikenda u ruke pobunjenika predvođenih islamistima.
Savjet bezbjednosti UN-a treba se sastati na hitnoj sjednici o situaciji u Siriji 9. decembra nakon svrgavanja Assada i pada Damaska.
Vanredno zasjedanje, koje je sazvala Rusija prema Dmitriju Poljanskom, prvom zamjeniku stalnog predstavnika zemlje u Ujedinjenim narodima, održat će se iza zatvorenih vrata dok svjetske i regionalne sile pozivaju na stabilnost u toj bliskoistočnoj zemlji zahvaćenoj građanskim ratom.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u Moskvi 9. decembra da, iako je Putin lično donio odluku o davanju azila Assadu i njegovoj porodici, nije imao obavezu davati bilo kakve daljnje detalje.
"Takve odluke se sigurno ne mogu donositi bez šefa države. To je bila njegova (Putinova) odluka", rekao je Peskov.
"Nemam vam ništa reći o tome gdje se Assad nalazi", dodao je Peskov.
Novinska agencija TASS citirala je zvaničnika u sirijskoj ambasadi u Moskvi 9. decembra koji je rekao da je Assad bio u ruskoj prijestolnici. Izvještaj nije potvrđen.
Vazdušni napadi mogli su se čuti u Damasku rano ujutro 9. decembra, navode mediji, iako nije odmah jasno tko je izveo napade. Ranije je Reuters izvijestio da je Izrael izveo tri zračna napada na glavni grad Sirije 8. decembra.
Rusija je dugogodišnji saveznik Sirije, pružajući značajnu vojnu i političku podršku Assadovom režimu, posebno tokom sirijskog građanskog rata, koji je započeo 2011. godine.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je Assad "odlučio podnijeti ostavku" nakon "pregovora" s "brojnim sudionicima u oružanom sukobu" i napustio dužnost "dajući upute za miran prijenos vlasti".
"Rusija nije sudjelovala u ovim pregovorima", saopštilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
U Damasku i drugim sirijskim gradovima ljudi su izašli na ulice da proslave Assadovo svrgavanje, rušeći statue i pljačkajući vladine zgrade i predsjedničku rezidenciju.
Slavlje u Siriji, na Bliskom istoku i u evropskim gradovima posle pada Asada
Pobunjenici, predvođeni islamističkom militantnom grupom Hajat Tahrir al-Šam (HTS), rekli su u izjavi emitovanoj na državnoj televiziji da je Damask "sada oslobođen od Assada", čija porodica vlada zemljom željeznom rukom od 1971. godine.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Sjedinjene Države, Britanija, Kanada i Evropska unija HTS smatraju terorističkom grupom.
Posljednjih godina, grupa je prekinula veze sa Al-Kaidom i pokušala da se preobrazi kao pragmatična alternativa sirijskoj vladi. Ali ostaje zabrinutost zbog navodnih zloupotreba prava i veza sa terorističkim grupama. Abu Mohammad al-Jolani, lider HTS-a, pokušao je da uvjeri šiitske alavite i druge sirijske manjine, uključujući hrišćane, da neće diskriminisati manjine.
U Washingtonu je predsjednik Joe Biden rekao da će Sjedinjene Države "sarađivati sa svim sirijskim grupama" dok zemlja prelazi na novu vladu.
On je upozorio da neke od pobunjeničkih grupa koje su pomogle u svrgavanju Assada "imaju mračnu istoriju" kršenja ljudskih prava iako su posljednjih dana "govorile prave stvari".
"Kako budu preuzimali veću odgovornost, mi ćemo procijeniti ne samo njihove riječi nego i djela", rekao je Biden u televizijskom obraćanju iz Bijele kuće.
On je rekao je da će SAD pozorno pratiti aktivnosti ekstremističke grupe takozvane "Islamske države", koja bi mogla pokušati iskoristiti vakuum moći u Siriji kako bi ponovno uspostavila vlast.
Biden je rekao da su Sjedinjene Države ranije u nedjelju izvele desetak preciznih napada na položaje "Islamske države" u Siriji.
Sirijski građanski rat počeo je 2011. godine nakon što je Assadov režim u martu 2011. pokrenuo brutalnu akciju protiv mirnih demonstranata inspiriranih valom protesta poznatih kao Arapsko proljeće koji su u to vrijeme zahvatili Bliski istok.
Počevši od 2015. godine, Rusija se umiješala u građanski rat na Assadovoj strani, pokrenuvši masivnu kampanju bombardovanja pobunjeničkih grupa, uključujući islamističke militante, uzrokujući brojne civilne žrtve i potaknuvši desetine hiljada na bijeg.
Pad Assadovog režima označava veliki geopolitički nazadak za Kremlj, koji je, zajedno s Iranom, podržao njegovu vladu, smatraju stručnjaci.
Osim Rusije, Assad se oslanjao na Iran i njegove zastupnike Hezbolaha da ostane na vlasti od izbijanja sukoba 2011. Iransko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da očekuje nastavak "prijateljskih" odnosa sa Sirijom i da će zauzeti "odgovarajuće pristupe" prema Damasku.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nazvao je Assadov pad "direktnim rezultatom udaraca koje smo nanijeli Iranu i Hezbolahu".
On je pozdravio Assadovo svrgavanje kao pad "centralne karike u iranskoj osovini zla".
Izrael je pokrenuo višemjesečnu kampanju vazdušnih napada u Libanu protiv Hezbolaha, kojeg su Sjedinjene Države proglasile terorističkom organizacijom.
Evropska unija je pozvala na mirnu političku tranziciju u Siriji nakon pada Assadovog režima, rekavši da je "imperativ da se svi akteri angažuju u inkluzivnom dijalogu pod vođstvom Sirije i u vlasništvu Sirije o svim ključnim pitanjima".
Procjenjuje se da Rusija ima oko 7.500 vojnika i više vojnih lokacija u Siriji, uključujući zračnu bazu u Hmeimimu i strateške pomorske objekte u Tartusu, koji se također koriste za podršku akcijama Kremlja u sjevernoj i podsaharskoj Africi.
Ruslan Sulejmanov, ruski stručnjak za Bliski istok, rekao je za RSE da će Moskva "sarađivati s pobunjenicima" ako preuzmu vlast u Damasku i da je i HTS "ranije tvrdio da je spreman da pregovara" sa Kremljom.
"Putin želi da sačuva svoje vojno prisustvo u regionu. U svakom slučaju, da bi to uradio, mora da napravi ustupke- i džihadistima i (turskom predsjedniku Redžepu Tajipu) Erdoganu koji podržava (pobunjenike)", rekao je Sulejmanov.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova je 9. decembra saopštilo da Peking "pažljivo prati razvoj situacije u Siriji i da se nada da će se Sirija vratiti stabilnosti što je prije moguće".
Sjedinjene Države su saopštile da će zadržati svoje prisustvo u istočnoj Siriji i da će preduzeti neophodne mjere da spriječe ponovno oživljavanje Islamske države (ID) u regionu. Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u Siriji.
Tom Fletcher, čelnik UN-ove agencije za humanitarnu pomoć, upozorio je na težak položaj miliona Sirijaca raseljenih nakon skoro 14 godina građanskog rata u zemlji. Sada je mnogo više njih u opasnosti, rekao je Fletcher.
"Reagovaćemo gdje god, kad god budemo mogli, da podržimo ljude kojima je potrebno, uključujući prihvatne centre – hranu, vodu, gorivo, šatore, ćebad", rekao je on.
Human Rights Watch (HRW) je u međuvremenu upozorio da bi oružane grupe koje su svrgnule Assada trebalo da osiguraju human tretman za sve Sirijce.
"Pad vlade Bashara al-Assada nudi Sirijcima priliku bez presedana da zacrtaju novu budućnost izgrađenu na pravdi, odgovornosti i poštovanju ljudskih prava", navodi HRW u saopštenju.
Amnesty International je također nazvao kraj Assadovog režima "istorijskom prilikom za okončanje i ispravljanje decenija teških kršenja ljudskih prava" u Siriji.
Uz izvještaje AP-a, Reutersa, AFP-a i dpa
