Cijene sirove nafte skočile su nakon što je Iran 1. oktobra lansirao oko 200 balističkih projektila na Izrael, što je označilo značajnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku. Napad je bio odmazda za ubistvo vođe Hezbolaha i iranskog komandanta, poslije kojeg je uslijedilo raspoređivanje kopnenih snaga Izraela u južni Liban.
Analitičari i trgovci strahuju da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla dovesti do dodatnog rasta cijena nafte, velikog prekida proizvodnje nafte u kritičnoj energetskoj regiji ili do poremećaja u njenom protoku na globalnom tržištu, pišu svjetski mediji.
Mogući poremećaji u izvozu
Trgovci i analitičari upozoravaju na potencijalne poremećaje u izvozu energenata ako se nasilje na Bliskom istoku proširi, naglašavajući da bi energetska infrastruktura u regiji koja čini oko trećinu svjetske proizvodnje nafte mogla biti ugrožena, prenosi The Financial Times.
"Iran se nalazi uz strateški najznačajniju regiju na svijetu kada je u pitanju energija, postrojenja za proizvodnju nafte i plina i tranzitne tačke", rekao je Bob McNally, osnivač Rapidan Energy Group i bivši savjetnik predsjednika Georgea W Busha.
"Dakle, kada je Iran umiješan u žestoki rat sa svojim susjedima, morate uzeti u obzir rizik geopolitičkog poremećaja, posebno kada je u pitanju Izrael", dodao je.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je, dodaje londonski list, obećao da će uzvratiti Iranu nakon što je Islamska republika 1. oktobra ispalila desetine balističkih projektila na Izrael. Nakon toga, Iran je upozorio Izrael na još "razornije" napade ako odgovori na raketni baraž.
- Izrael računa štetu nakon iranskog raketnog baraža
- Strepnje i upozorenja zbog širenja rata na Bliskom istoku
Helima Croft, analitičarka u RBC Capital Markets i bivša analitičarka CIA-e, rekla je da trgovci naftom moraju procijeniti hoće li Izrael uzvratiti direktnim gađanjem kritične iranske vojne i ekonomske imovine, uključujući energetsku infrastrukturu.
Nafta tipa Brent, međunarodno mjerilo, porasla je 2. oktobra za 2,2 posto na 75,14 dolara po barelu nakon što je na početku trgovanja u Londonu porasla čak 75,55 dolara. Američka referentna vrijednost West Texas Intermediate je porasla za 2,4 posto na 71,52 dolara po barelu nakon što je u utorak dostigla čak 71,94 dolara.
Osim što ima značaj kao globalni izvoznik nafte, Iran također graniči s Hormuškim moreuzom, uskom graničnom tačkom kroz koju zaljevski proizvođači nafte i plina, uključujući Saudijsku Arabiju, Katar, Kuvajt i Ujedinjene Arapske Emirate, izvoze energente.
Strah od eskalacije
Clay Seigle, nezavisni strateg političkog rizika, rekao je za Reuters da Izrael "neće oklijevati da proširi svoju vojnu ofanzivu kako bi direktno pogodio Iran. A iranska naftna sredstva su vrlo vjerovatno na listi meta".
Izraelski napad na objekte za proizvodnju ili izvoz iranske nafte mogao bi uzrokovati materijalni poremećaj, potencijalno više od milion barela dnevno, rekao je Seigle.
U međuvremenu, javio je Reuters u srijedu, druga grupa koju podržava Iran, Huti u Jemenu, preuzela je odgovornost za napad na najmanje jedno od dva plovila oštećena u luci Hodeidah u Crvenom moru.
Huti su započeli napade na međunarodne brodove u blizini Jemena od prošlog novembra u znak solidarnosti s Palestincima u ratu između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze.
"U slučaju eskalacije, iranski opunomoćenici, pobunjenici Huti i iračke paravojske, mogli bi pokrenuti napade na proizvođače nafte na Bliskom istoku, odnosno na Saudijsku Arabiju", rekao je Tamas Varga, analitičar PVM-a, brokerske i konsultantske firme koja je dio TP-a ICAP.
"Sada postoji istinski strah da će snabdijevanje naftom biti pogođeno, a očekuje se nervozno i nestabilno trgovanje (dionicama) dok slika ne postane jasna", dodao je Varga.
Prije vijesti da Iran planira raketni napad, tržište nafte palo je blizu najniže vrijednosti u dvije sedmice jer su izgledi za povećane ponude i blagi rast globalne potražnje nadmašili strahove od eskalacije bliskoistočnog sukoba i njegovog uticaja na izvoz sirove nafte iz regije.
Panel ministara iz OPEC+ (Organizacijia zemalja izvoznica nafte), koji uključuje Rusiju, sastao se u srijedu kako bi pregledao tržište, javio je Reuters naglasivši da je grupacija ranije najavila da bi trebala povećati proizvodnju od decembra za 180.000 BDP mjesečno.
"Svaka sugestija da će se povećati proizvodnja mogla bi ublažiti zabrinutost zbog poremećaja u snabdijevanju na Bliskom istoku", kažu analitičari ANZ-a.
Osim toga, dodaje Reuters, na tržištu se ove sedmice raspravljalo i o mogućem oporavku proizvodnje libijske nafte. Libijski parlament sa sjedištem na istoku Libije složio se 30. septembra da odobri imenovanje novog guvernera centralne banke, što bi moglo pomoći da se okonča kriza koja je smanjila proizvodnju nafte u toj zemlji.
I Iran i Libija su članice OPEC-a. Iran, koji radi pod američkim sankcijama, proizveo je oko 4,0 miliona bpd nafte u 2023. godini, dok je Libija proizvela oko 1,3 miliona bpd prošle godine, prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA).
Iranski uticaj na tržište
Ipak, primarna briga za tržišta nafte je mogućnost uzvratnih udara Izraela na iranska naftna postrojenja, što bi moglo znatno povećati cijene sirove nafte, naglasio je Euronews, uz ocjenu da trenutni rast cijena naglašava veoma značajnu ulogu Irana u uticaju na trendove na tržištu nafte.
Analitičari upozoravaju da bi eskalirajući vojni sukob između Irana i Izraela mogao dovesti do ponovnog uvođenja američkih sankcija na izvoz iranske nafte, što bi dodatno povećalo cijene nafte.
Iran je među 10 najvećih svjetskih proizvođača nafte, s proizvodnjom koja je dostigla preko 3,3 miliona barela dnevno u avgustu, najviše u posljednjih pet godina, prema podacima OPEC-a .
Iran izvozi polovinu svoje proizvodnje, što predstavlja približno dva posto globalne ponude.
Euronews podsjeća da su cijene nafte bile u padu u posljednja tri mjeseca zbog oslabljenog izgleda potražnje, što je potaknutu pozitivnijim ekonomskim podacima, posebno iz SAD-a i Kine.
U međuvremenu, rekordna proizvodnja nafte u SAD-u i globalni pomak ka zelenoj energiji doprinijeli su padu cijena.
S druge strane, dodaje evropski televizijski kanal, nedavne mjere kineske politike mogu također poboljšati izglede za potražnjom za najvećim svjetskim uvoznikom nafte. Prošle sedmice, Narodna banka Kine (PBOC) najavila je smanjenje omjera obavezne rezerve (RRR) za 0,5 posto, praćeno ključnim vodećim smanjenjem kamatnih stopa.
Josh Gilbert, tržišni analitičar u eToro-u ističe da je i "kineski stimulativni paket također značajan faktor. Ako postoji stav da je druga najveća svjetska ekonomija spremna da poveća potražnju u vrijeme kada bi ponuda mogla biti ograničena, to predstavlja vjetar u leđa cijenama sirove nafte."
Nestabilno tržište
S druge strane, ministar nafte Saudijske Arabije izrazio je zabrinutost zbog potencijalnog pada cijena nafte. Prema ekskluzivnom izvještaju The Wall Street Journala, ministar je upozorio da bi cijene mogle pasti na čak 50 dolara po barelu ako se članice OPEC+ ne budu pridržavale dogovorenih ograničenja proizvodnje, što dodaje još jedan sloj neizvjesnosti ionako nestabilnom energetskom tržištu.
Poizvođači nafte, predvođeni Saudijskom Arabijom, fokusirani su na održavanje cijena nafte, istakao je Newsweek.
S obzirom na to da je kraljevstvo najveći proizvođač u OPEC+, ono ima vlastiti interes da spriječi preveliki pad cijena, budući da su veći prihodi od nafte i dalje ključni za održavanje ekonomije i ambicioznih razvojnih projekata.
Uprkos fluktuacijama cijena nafte tokom 2023. godine, najnoviji skok naglašava koliko brzo geopolitički sukobi mogu uticati na globalna tržišta, ukazuje američki časopis naglašavajući da bi svaka eskalacija u iransko-izraelskom sukobu mogla dovesti do dugotrajnih skokova cijena, a posljedice će osjetiti potrošači i kompanije.
Kako se situacija razvija, trgovci i vlade pomno prate Bliski istok, uviđajući da tekući sukob ima potencijal da preoblikuje globalni energetski krajolik, zaključio je Newsweek.
Facebook Forum