Izrael će nastaviti da razgovara o predlozima o prekidu vatre u Libanu u narednim danima, rekao je 27. septembra premijer Izraela Benjamin Netanjahu.
"Naši timovi su se sastali (26. septembra) da razgovaraju o američkoj inicijativi i o tome kako možemo da unapredimo zajednički cilj bezbednog vraćanja ljudi u njihove domove. Nastavićemo te razgovore u narednim danima", naveo je on u saopštenju Netanjahu.
U četvrtak (26. septembra), nakon što je Netanjahu otišao u Njujork gde prisustvuje Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, njegova kancelarija je izdala saopštenje u kojem se navodi da je premijer naredio izraelskim trupama da nastave da se bore punom snagom u Libanu.
U govoru na Generalnoj skupštini UN premijer Benjamin Netanjahu je rekao "moja zemlja je u ratu, bori se za život".
"Moramo se odbraniti od ovih divljih ubica. Naši neprijatelji ne samo da žele da nas unište, oni žele da unište našu zajedničku civilizaciju i sve nas vrate u mračno doba tiranije i terora", rekao je on.
Sjedinjene Države, Francuska i drugi saveznici objavili su 25. septembra poziv na primirje od 21. dan, nakon što su se predsjednik Joe Biden i njegov francuski kolega Emmanuel Macron sastali na marginama Generalne skupštine UN-a u New Yorku.
Međutim, izraelski lider Netanjahu je 26. septembra glatko odbio prijedlog o prekidu vatre naloživši vojsci da nastavi "borbu punom snagom".
Bijela kuća je izrazila frustraciju zbog odbijanja, rekavši da je prijedlog primirja uložio "puno pažnje i truda".
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je kasnije rekao da je bila "greška" što je Netanjahu odbio prekid vatre i da će morati preuzeti "odgovornost" za regionalnu eskalaciju.
Govoreći u Kanadi gdje se sastao s premijerom Justinom Trudeauom -- koji je takođe podržao primirje -- Macron je istakao da je plan o prekidu vatre pripremljen sa samim Netanjahuom.
U zajedničkoj izjavi o prekidu vatre navodi se da je situacija u Libanu postala "nepodnošljiva" i "nije u ničijem interesu, ni naroda Izraela ni naroda Libana".
Libanska Nacionalna novinska agencija izvijestila je da je Izrael izveo zračne napade 27. septembra rano ujutro na nekoliko gradova u južnom Libanu, pri čemu je bilo ranjenih.
Ministarstvo zdravlja Libana objavilo je 26. septembra kasno uveče da su u izraelskim napadima u posljednja 24 sata poginule 92 osobe, a 153 su povrijeđene.
Više od 1.500 ljudi ubijeno je od izbijanja neprijateljstava između Izraela i Hezbolaha prošle godine u oktobru, a u napadima Izraela na Liban od 23. do 26. septembra poginulo je više od 700 osoba, prema podacima libanskih vlasti.
Hezbolah je militantna grupa i politička partija koja kontroliše veći deo južnog Libana. Proglašena je terorističkom organizacijom od strane Sjedinjenih Država, dok je Evropska unija stavila na crnu listu njeno naoružano krilo, ali ne i političku stranku.
Hezbolahova politička partija ima poslanička mesta u libanskom parlamentu.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, oko 118.000 ljudi raseljeno je u borbama u Libanu tokom protekle sedmice.
Izraelsko ministarstvo odbrane je u međuvremenu objavilo da je osiguralo novi paket pomoći od Sjedinjenih Država od 8,7 milijardi dolara za podršku tekućim vojnim naporima zemlje.
Izraelska bombardovanja u Libanu koja su u toku izazvala su strah od sveopšteg regionalnog rata na Bliskom istoku.
Izrael je ranije ovog mjeseca rekao da prebacuje fokus sa pojasa Gaze, gdje od oktobra prošle godine vodi rat s Hamasom, palestinskim pokretom koji SAD i Evropska unija smatraju terorističkim - na svoju granicu s Libanom.
Izraelski vojni načelnik, general-pukovnik Herzi Halevi, rekao je vojnicima da se pripreme za moguću kopnenu ofanzivu, navodi se u vojnom saopštenju.
Vođa jemenskih Huti pobunjenika Abdul Malik al-Huthi rekao je u televizijskom obraćanju ranije 26. septembra da grupa koju podržava Iran "neće oklijevati da podrži Liban i Hezbolah".
Huti su od novembra gađali brodove na Crvenom moru dronovima i projektilima, rekavši da su akcije u znak solidarnosti s Palestincima u ratu u Gazi, koji je potaknut Hamasovim napadom na Izrael 7. oktobra.
Diplomate su rekli da su napori da se okonča rat u Gazi ključni za zaustavljanje borbi u Libanu. Ali uprkos višemjesečnim naporima posredovanja u kojima su uključene Sjedinjene Države, prekid vatre u Gazi je za sada nedostižan.
Na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku, saudijski ministar vanjskih poslova Faisal bin Farhan Al Saud najavio je novu međunarodnu koaliciju koja će tražiti rješenje o dvije države u Pojasu Gaze.
U napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra prošče godine ubijeno je 1.205 ljudi, većinom civila, prema podacima AFP-a zasnovanim na izraelskim zvaničnim podacima koji uključuju taoce ubijene u zatočeništvu.
Od 251 taoca koje je Hamas tada odveo iz Izraela u Gazu, smatra se da je njih 97 još uvijek zarobljeno tamo, uključujući 33 taoca za koje izraelska vojska kaže da su mrtvi.
Izraelska vojna ofanziva odmazde ubila je najmanje 41.534 ljudi u Gazi, većinom civila, prema podacima koje je dalo ministarstvo zdravlja pod kontrolom Hamasa. UN su te brojke ocijenile kao pouzdane.
