Dostupni linkovi

Putin ponovno prijeti nuklearnom sabljom, stručnjaci tvrde - prazna hvalisavost


Rusija je pod vlašću Vladimira Putina uložila velika sredstva u nadogradnju svog nuklearnog arsenala.
Rusija je pod vlašću Vladimira Putina uložila velika sredstva u nadogradnju svog nuklearnog arsenala.

Pet dana prije nego što će predsjednik Vladimir Putin objaviti da će olabaviti uvjete pod kojima Rusija može upotrijebiti nuklearnu oružje protiv protivnika, jedan od tih istih nuklearnih projektila je eksplodirao.

Sarmat, najnovija ruska interkontinentalna balistička raketa, projektil nove generacije kojeg je Putin osobno hvalio, neobjašnjivo je eksplodirao 20. septembra, srušivši drveće, zgrade i spalivši zemlju oko probnog silosa u lansirnom objektu Plesetsk, na osnovu komercijalnih satelitskih snimaka.

Putin u izjavi 25. septembra pred ruskim Vijećem za nacionalnu sigurnost, koje je bilo televizijski prenošeno kako bi se maksimalno privukla pažnja i izvan zidova Kremlja, ovu nesreću nije spomenuo.

No, pobrinuo se da svijet – NATO i Sjedinjene Američke Države, prije svega – čuju ono što je želio: ažurirao je rusku nuklearnu doktrinu.

"Ažurirana verzija dokumenta predlaže da se agresija protiv Rusije od bilo koje države koja nema nuklearno oružje, ali uz sudjelovanje ili podršku nuklearne države, treba smatrati zajedničkim napadom na Rusku Federaciju", rekao je Putin.

Od februara 2022., kada je poslao desetke hiljada vojnika preko granice na invaziju na Ukrajinu, Putin neprekidno naglašava, signalizira, hvali se i prijeti da je Rusija spremna iskoristiti svoj nuklearni arsenal – najveći na svijetu – kako bi se odbranila. Još to nije učinio.

No, on i drugi dužnosnici održavaju stalnu prijetnju, neke prikrivene, a neke direktne. To stručnjake za kontrolu naoružanja, vojne analitičare i donosioca odluka drži konstantno budnima.

Sve dok Moskva i zaista ne objavi specifikacije koje pokazuju da je doktrina – inače posljednji put ažurirana 2020. godina – promijenjena, teško je shvatiti šta se tu, zaista i promijenilo, ističe bivši ruski diplomat i pregovarač za kontrolu naoružanja sada u Bečkom centru za razoružanje i neproliferaciju, Nikolaj Sokov.

Ali to svakako predstavlja signal, istakao je.

"Nisam vidio ništa suštinski novo, sve što je Putin rekao bilo je tu već duže vrijeme", kaže Sokov za Radio Slobodna Europa. "Postao je mnogo konkretniji o postojećoj politici, ali je dodao nove detalje prilagođene trenutnoj situaciji."

"To predstavlja signal, upozorenje NATO-u, dok NATO nastavlja razmatrati treba li se zapadno oružje koristiti za napade dugog dometa", ističe Sokov, misleći na aktualni pritisak Ukrajine da joj se dopusti vršenje napada dublje unutar Rusije.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je u komentarima novinarima sljedećeg dana rekao da je to upravo ono što je trebalo biti.

Peskov: U pitanju je specifični signal
Peskov: U pitanju je specifični signal

"To se mora smatrati specifičnim signalom, signalom koji upozorava te zemlje na posljedice ako sudjeluju u napadu na našu zemlju raznim sredstvima, ne nužno nuklearnim", rekao je Peskov.

'Ova doktrina je živi instrument'

Generacijama su se sovjetski, a sada i ruski kreatori politika oslanjali na alat strateškog odvraćanja u svojoj vojnoj i vanjskoj politici – pokušavajući natjerati drugu zemlju da učini ono što Moskva želi signaliziranjem ili prijeteći mogućom upotrebom atomskog oružja.

Putin je proteklog desetljeća značajno povećao financiranje oružanih snaga zemlje, uključujući njen nuklearni arsenal. To uključuje nove modele poput Sarmat ICBM-a, koji je stavljen u upotrebu unatoč tome što je imao najmanje tri incidenta, kao i hipersonične oružje i nuklearne krstareće rakete.

Ruski arsenal – kako strateško oružje, poput dugometnih raketa, tako i manje snažno taktičko oružje, poput artiljerijskih granata s nuklearnim punjenjem – sada je najveći na svijetu, dok su Sjedinjene Američke Države na drugom mjestu.

Zapadni planeri – posebno oni koji noću bdiju razmišljajući o tome kada bi Moskva mogla ispaliti rakete – pomno prate izjave ne samo iz Kremlja, već i iz Ministarstva odbrane i dužnosnika vanjske politike.

Osnovni principi državne politike o nuklearnom odvraćanju su formalna doktrina koja objašnjava kada će se oružje koristiti i pod kojim uvjetima.

Godine 2020. službenici su objavili ažuriranu verziju doktrine, iako nije bilo većih promjena.

Moskva bi mogla iskoristiti svoj nuklearni arsenal "kao odgovor na upotrebu nuklearnog i drugih vrsta oružja za masovno uništenje protiv nje i/ili njenih saveznika, kao i u slučaju agresije na Rusku Federaciju upotrebom konvencionalnog oružja kada je sama egzistencija države u opasnosti", navodi se u dokumentu.

Mnogi stručnjaci usredotočili su se na ono što bi moglo predstavljati egzistencijalnu prijetnju. Jedno je tumačenje spekuliralo da bi se narodni ustanak protiv Putina i njegove vlade mogao smatrati dovoljnim za nuklearni odgovor.

Na poslovnom forumu u Sankt Peterburgu u junu, jedan istaknuti ruski komentator je pozvao Putina da smanji prag za upotrebu nuklearnog oružja. Putin se suzdržao, ali je rekao da je otvoren za reviziju politike.

Putin: Doktrina je živi instrument
Putin: Doktrina je živi instrument

"Ova doktrina je živi instrument, pažljivo promatramo što se događa u svijetu oko nas i ne isključujemo mogućnost izmjena u doktrini", rekao je.

Ruske prijetnje potencijalnom upotrebom taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini bile su itekako ozbiljne u mjesecima nakon invazije u februaru 2022., riječi su direktora CIA-e, Williama Burnsa. Kazao je kako je o tome upozorio svog ruskog kolegu.

No čini se da je nekoliko događaja tokom sukoba zamaglilo ili čak izbrisalo neke od tih crvenih linija, dodajući više nejasnoća u percepciju Zapada o planovima Moskve.

Ukrajinska upotreba dronova za napad na posebne radare, koji se koriste za otkrivanje lansiranja projektila iz daljine, zabrinula je donosioce odluka na Zapadu, jer bi se to moglo smatrati prijetnjom ruskim strateškim odbranama, kako je navedeno u doktrini.

Putin tvrdi da bi ukrajinske teritorije za koje Kremlj tvrdi da su anektirane – iako ih nijedna druga zemlja nije priznala kao ruske – potpale pod nuklearnu doktrinu.

Ukrajina nastavlja s napadima na ruske snage, koristeći i oružje koje joj je isporučio Zapad, u mnogim od tih okupiranih teritorija, a deklarirani cilj Kijeva je vratiti svu zemlju koju je Rusija okupirala.

Ukrajinske snage u augustu su izvele odvažnu prekograničnu invaziju na rusku oblast Kursk. Bila je to najveća invazija stranih sila na ruski teritorij od Drugog svjetskog rata i možda je ispunila uvjete koji su izneseni u doktrini.

NATO i Sjedinjene Države sada razmatraju molbu Ukrajine da joj se dozvoli napad na ciljeve duboko unutar Rusije koristeći zapadne rakete dugog dometa – nešto na što je Moskva već upozoravala.

Odluka Kremlja da televizijski prenese Putinove komentare sa sjednice ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost ukazuje da su željeli poslati poruku. To se dogodilo dan prije posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući – na kojem je, kako se očekivalo, zatražiti i dopuštenje za dugometne napade.

Međutim, Putin zapravo nije precizirao je li doktrina službeno ažurirana, niti bi li prijedlog – da konvencionalni napad na Rusiju od jedne zemlje koju podupire druga, nuklearno naoružana zemlja – uistinu zaslužio nuklearni odgovor.

Putinove primjedbe ne znače da se doktrina značajno promijenila, ističe znanstveni suradnik pri Institutu UN-a za istraživanje razoružanja u Ženevi, Pavel Podvig.

Podvig: Treba biti na oprezu
Podvig: Treba biti na oprezu

"Zapravo, ako se pažljivo pogleda i prouči historija tog pitanja, stvarno nema mnogo promjena", rekao je Podvig za Current Time.

"Za sada, sve ostaje na razini izjava, a nismo ni vidjeli nikakve stvarne korake ka eskalaciji", kazao je. "Za sada mislim da trebamo biti na oprezu, ali s druge strane, ne bismo trebali ni previše snažno reagirati."

"Definitivno postoji više specifičnosti", ocjenjuje viši analitičar politike Udruge za kontrolu naoružanja, Xiaodon Liang.

"Trebamo razmišljati o ovome odvojeno od opuštenijih nuklearnih prijetnji koje Rusija upućuje", ističe on.

Luke Coffey, bivši savjetnik u britanskom Ministarstvu odbrane, a sada viši suradnik pri Hudson Institutu u Washingtonu, smatra da su Putinovi komentari djelomično usmjereni na Amerikance, s obzirom na to da se američki predsjednički izbori održavaju za samo nekoliko sedmica.

Coffey: Putin je majstor u ovoj propagandi
Coffey: Putin je majstor u ovoj propagandi

"On je vrlo pronicljiv političar i razumije kako se pitanje nuklearnog oružja odvija na raspravama unutar Sjedinjenih Država", navodi Coffey. "On je majstor u ovoj propagandi i informacijskom ratovanju."

"Ono što je Putin danas najavio nije zapravo veliko odstupanje od onoga što je ruska doktrina bila. Možda je samo preciznije istaknuo pitanje nuklearne države koja podržava nenuklearnu državu u napadu na Rusiju", rekao je.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG