Kiša ili komšijske letjelice. Ovako izgledaju rješenja domaćih vlasti na koje se mogu osloniti u ljetnom periodu kada se bilježi najviše požara, jer BiH nema letjelica za gašenje požara.
A moglo ih je biti – da je bilo političke volje.
U budžetu za 2022. godinu, bivša Vlada Federacije Bosne i Hercegovine planirala je i odobrila 30 miliona maraka za nabavku letjelica.
Danas dvije godine kasnije, ni letjelica, ni novca.
Taj novac, ta ista Vlada na čelu sa bivšim premijerom Fadilom Novalićem koji je zbog korupcije u zatvoru, preraspodijelila je u druge svrhe.
Svoju saglasnost za preraspodjelu tih sredstava dala je i Federalna uprava civilne zaštite, koja je bila i nadležna za nabavku letjelica.
U odgovoru za Radio Slobodna Evropa to su potvrdili, ne navodeći zbog čega su tu saglasnost i dali.
"Iste godine (2022) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine putem Federalnog ministarstva finansija, uz saglasnost Federalne uprave civilne zaštite, 28. 07. 2022. godine donosi Odluku o preraspodjeli sredstava iz Budžeta za 2022.godinu ostalim budžetskim korisnicima", navode iz Civilne zaštite.
U toj odluci koju je potpisao Novalić, taj novac preraspoređen je Federalnom ministarstvu za pitanja boraca i Zavodu za penzijsko osiguranje Federacije BiH.
U ranijoj izjavi za RSE nenabavku letjelica Novalić je pravdao komplikovanim javnim nabavkama.
'Sve na teret vatrogasaca i lokalne zajednice'
A koliko je pomoć iz zraka neophodna, najbolje znaju prvi na liniji odbrane stanovništva ali i javnog dobra – vatrogasci.
Mario iz Posušja vatrogasac je deset godina i za Radio Slobodna Evropa kaže kako je borba s požarima najčešće prepuštena lokalnoj zajednici te da izostaje uvezanosti i koordinacije.
"Sve je na teret lokalne uprave općina i gradova, ništa ne pomažu ni entiteti ni kantoni. Požar se gasi u startu, a da bi se ugasio mora biti dovoljno vatrogasaca, a mi ih nemamo", kaže Mario te dodaje kako nedostaje i određene logistike.
"Evo neki dan je bio požar u Posušju, 540 hektara, bilo je na terenu 50 vatrogasaca ali iza njih mora biti logistika, ako toga nema, džaba su ljudi na terenu. Šta znači logistika, gorivo, gume pucaju, hrana, piće sve to nama nedostaje, slabo uvezano", dodaje on.
Najviše požara u entitetu Federacija BiH se dešava tokom ljeta uglavnom na jugu zemlje.
Šire područje grada Mostara i Konjica bili su najpogođeniji požarima u 2022. godini.
Prema podacima Evropskog informacionog sistema za praćenje požara, od 2006. do danas vatra je u Bosni i Hercegovini opustošila 6.204,4 kvadratnih kilometara zemljišta, odnosno 12,1 posto teritorije BiH, objavila je Eko akcija.
Šta je trebalo biti nabavljeno za 30 miliona maraka?
Na nabavku letjelica entitet Federacija čeka više od 11 godina.
Za potrebe nabavke letjelica, u 2022. godini bio je izrađen i usvojen elaborat o nabavci letjelica za gašenje požara u kojem su navedeni svi koraci za implementaciju tog milionskog projekta, od infrastrukture, razmještaja, obuke pilota i same nabavke.
U okviru ovog elaborata u koji je uvid imao i RSE planirana je nabavka dva air tractora i dva helikoptera Bell 429.
U elaboratu je bilo navedeno da je za Federaciju optimalna nabavka Air traktor AT-802F Fire Boss, jer je, kako je navedeno, avion višenamjenski i ima dobre sposobnosti leta na malim brzinama i visinama.
Isto tako u tom elaboratu je navedeno i da je nabavna cijena, cijena održavanja aviona AT-802F Fire Boss , u poređenju sa cijenom Canadera, predstavlja jednu od najvećih komparativnih prednosti ove letjelice.
Cijena ovog aviona za 2022. godini kretala se oko 3,8 miliona dolara.
U tom elaboratu je planirana je i cijena za obuku šest pilota, jednog inženjera i četiri mehaničara plus isporuka početnog paketa avionske opreme, rezervnih dijelova i potrošnog materijal.
Na teritoriji Bosne i Hercegovine ne postoji centar za osnovnu obuku pilota helikoptera, već isti stiču dozvole i obuke van Bosne i Hercegovine i to u većini za potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina za gašenje požara ima obučenih 20 pilota Oružanih snaga. Entitet Federacija nema niti jednog pilota obučenog za gašenje požara.
Federalna policija ima dva helikoptera, jedan koriste za poslove iz svoje nadležnosti, a drugi je dat na raspolaganje Federalnoj upravi civilne zaštite, koja je između ostalog nadležna za zaštitu i spašavanje osoba i materijalnih dobara na području FBiH, uključujući i gašenje požara, naveli su iz FUP-a za RSE.
Elaborat koji je ta radna grupa pripremila završen je malo prije Općih izbora u BiH koji su održani u oktobru 2022. godine.
Tim elaboratom bilo je predviđeno i formiranje zračne protivpožarne jedinice koja bi se zvala Agencija za spašavanje Federacije, čije sjedište je trebalo biti u Mostaru, u okviru aerodroma.
I sjedište letjelica, opreme i sredstava potrebnih za gašenje požara također je bilo panirano u Mostaru, a helikoptera u Sarajevu.
Aerodrom Mostar ima dva pristaništa tako da se punjenje aviona vodom može odvijati bez "miješanja" sa civilnim prometom.
Ta pristaništa su u funkciji i i zadnji put su avioni punjeni vodom na ovom aerodromu prije četiri godine, kažu za RSE iz mostarskog aerodroma.
Požare u Federaciji gasile letjelice iz Rusije, Turske...
Elaboratom o nabavci letjelica bile su definisane i požarišne zone u Federaciji.
Pa je tako u zonu vrlo visokog rizika spada Hercegovačko-neretvanski kanton sa više od 50 posto učešća od ukupnog broja požara.
U zone visokog rizika spadaju još i zapadno-hercegovački, unsko sanski i kanton10. I upravo iz ovih kantona je bio I najveći broj zahtjeva za pomoć u gašenju požara iz zraka.
"Na tim područjima su djelovale letjelice za gašenje požara Oružanih snaga BIH, Ruske Federacije, Turske, Hrvatske, Crne Gore I helikopterskog servisa bh. entiteta RS", navedeno je između ostalog u tom elaboratu.
Umanjena sredstva i za 2023. i 2024. godinu
I u budžetu za 2023 godinu, bilo je izdvojeno tri i po miliona maraka za iznajmljivanje letjelica i četiri miliona za rekonstrukciju hangara.
Ponovo ista situacija, ni iznajmljenih letjelica ni hangara.
Sav taj novac Vlada je kroz rebalans budžeta povukla i na računu civilne zaštite ostavila 110.000 maraka, od čega 100.000 za nabavku kerozina, tvrde u civilnoj zaštiti.
"Vlada Federacije BiH rebalansom Budžeta za 2023. godinu umanjila je pozicije letjelica a u koje namjene su sredstva preusmjerena nije nam poznato te o tome ne možemo ni davati mišljenje", navode u odgovoru za RSE iz civilne zaštite Federacije.
Na budžet za 2023. godinu pojedine stranke koje su sada dio aktualne većine ili su bile reagirale amandmanima, na način da su se iznosi za nabavku letjelica umanjivali i prebacivali drugim budžetskim korisnicima.
U ovoj godini izdvojeno je svega 700.000 maraka za nabavku letjelica od čega 100.000 za nabavku kerozina za potrebe letjelica koje djeluju na gašenju požara, ističu u Federalnoj uprava civilne zaštite te dodaju kako je u 2024. nabavljen kerozin u vrijednosti od preko 40.000 KM koji će se, po potrebi, koristiti isključivo za letjelice za gašenje požara.
BiH nije iskoristila Mehanizam pomoći EU, čiji je član
Bosna i Hercegovina je u septembru 2022. godine pristupila Mehanizmu EU za civilnu zaštitu što znači da je i na ovaj način omogućena pomoć svih članica Mehanizma koje imaju obavezu za pružanje uzajamne pomoći u slučaju bilo koje nesreće, uključujući i požare.
Kako na svojoj Facebook stranici navodi Udruženje Eko akcija, BiH nikada nije ni pokušala koristiti Mehanizam pomoći, dok je npr. Albanija to uradila i prošle i ove godine.
"Albanija je zatražila pomoć kroz Mehanizam 13. augusta ove godine. Dan poslije stigao im je protivpožarni avion iz Rumunije nosivosti šest tona vode, uz dodatnu pomoć u pričuvi ukoliko se za to ukaže potreba”, navode iz Eko akcije te dodaju kako su žrtve dnevno političke prepirke - šume, te da "požari vlastima u BiH najčešće služe za samopromociju, umjesto da budu poziv u pomoć".
"Kod naših političara pojam čuvanja javnog dobra ne postoji, njima je naša svojina nešto što se treba rasprodati a nipošto što bi se trebalo čuvati na svaki mogući način", dodaje Anes Podić iz Eko akcije.
Neadekvatna organizacija civilnih zaštita u FBiH
Na neadekvatnu organizaciju civilnih zaštita u Federaciji BiH, upozoravaju iz Centra za sigurnosne studije BiH.
U svom saopćenju su naveli kako budžet Federalne uprave civilne zaštite, sa 213 uposlenih, iznosi skoro 25 miliona KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 8 miliona.
Dobar dio sredstava, osim troškova uposlenih (8,2 miliona KM), odnosi se na transfere ostalim nivoima vlasti i fondacijama (preko sedam miliona KM).
No ono što posebno zabrinjava kako navode u centru za sigurnosne studije je da se manje od 10 posto sredstava (2,37 milion KM) odnosi na nabavku toliko potrebne opreme.
Sličan primjer navode i u slučaju Civilne zaštite Kantona Sarajevo čiji budžet za 2024. iznosi 14 i po miliona maraka. Iz tog budžeta za nabavku opreme izdvojeno je oko 1, 7 miliona maraka.
U civilnoj zaštiti KS-a, kako navodi Centa za sigurnosne studije uposleno je 314 osoba.
Zaključuju da porezni obveznici izdvajaju solidna sredstva za institucionalne prihode "za koje s pravom očekuju da su znatno bolje zaštićeni i njihova sigurnost i teško stečena imovina, ali i prirodni resursi neophodni za biodiverzitet i buduća pokoljenja".
U suprotnom, bez kvalitetne strukture i ulaganja, rizikuju se nepopravljive posljedice po okoliš i društvo.
