Vlasti Bosne i Hercegovine propustile su rok da usaglase nacrt "Reformske agende", i pošalju ga Evropskoj komisiji, saopštila je 24. jula predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.
Reformska agenda je lista društveno-ekonomskih reformi, koje vlasti BiH planiraju provesti u naredne tri godine.
Istovremeno je i preduslov da BiH dobije prvu tranšu finansijske pomoći iz fonda Evropske unije (EU) za reformu i rast Zapadnog Balkana.
Tim fondom, vrijednim šest milijardi eura, EU nastoji podržati reforme u zemljama Zapadnog Balkana u periodu od 2024. do 2027. godine, i ubrzati njihov put ka članstvu u EU. Od te sume, jedna milijarda eura namjenjena je za podršku Bosni i Hercegovini.
Međutim, ako zemlja ne ispuni preduslove za podršku, EU može odlučiti da obustavi isplatu ili da preusmjeri sredstava ka drugim zemljama.
"Radni tim za izradu Plana reformi u BiH nije usvojio nacrt Reformske agende, jer predstavnici četiri kantona nisu dali svoju suglasnost na predloženi nacrt dokumenta, unatoč dodatnom roku od dva dana, koji je odobrila Europska komisija", navela je predsjedavajuća Krišto.
Dodala je da saglasnost na Nacrt reformske agende nisu dali Srednjobosanski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, te Unsko-sanski kanton, zbog čega je Bosna i Hercegovina jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije dostavila Evropskoj komisiji nacrt Reformske agende.
"Nažalost, unatoč svim naporima i potpori koju smo dobili od europskih institucija, nije bilo dovoljno da svi u Bosni i Hercegovini pokažemo minimalnu dozu političke odgovornosti i usmjerimo naše aktivnosti prema zajedničkom europskom putu", rekla je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.
Krišto, koja ujedno predsjedava i radnim timom za donošenje nacrta Reformske agende, nije detaljnije objasnila zašto su vlasti ova četiri kantona odbile podržati nart ovog dokumenta.
Članovi Radnog tima za izradu plana reformi su četiri državna ministra, dva entitetska premijera i dva ministra financija, deset kantonalnih premijera, uz direktore Direkcije za ekonomsko planiranje i Direkcije za evropske integracije BiH.
Oni su trebali iznijeti svoje prijedloge i usuglasiti plan koji bi Vijeće ministara BiH poslalo u Brisel.
Ministar saobraćaja Edin Forto je za propuštanje velike šanse okrivio Stranku demokratske akcije (SDA), navodeći da je posredstvom svoja četiri kantonalna premijera odbila podržati plan reformi.
"Odlučili su u SDA da zakoče evropski put i uskrate novac građanima i firmama u cijeloj BiH", naveo je Forto u objavi na mreži Facebook.
Koje uslove EU postavlja zemljama Zapadnog Balkana?
Da bi zemlje Zapadnog Balkana imale korist od Fonda EU za reformu i rast, trebaju ispuniti nekoliko kriterija, koji podjednako važe i za sve zemlje članice EU.
Odnose se na poštovanje principa vladavine prava, demokratije, institucionalne reforme, i sprječavanja korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena.
Isplate novca EU za "Plan rasta" biće uslovljene strogim kriterijumima, a Evropska komisija mora utvrditi da su uslovi ispunjeni prije isplate, dok će odluku morati odobriti i Vijeće EU.
