Bošnjačka stranka (BS) ući će u rekonstruisanu Vladu Crne Gore premijera Milojka Spajića, odlučio je Glavni odbor te stranke 22. jula.
Istovremeno u Vladu će ući stranke proruskog Demokratskog fronta (DF) predsjednika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića.
Spajićeva Vlada je formirana krajem oktobra prošle godine i treća je od smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) avgusta 2020. godine.
Bošnjačka stranka, koja je bila dugogodišnji partner DPS-a, odbila je da bude dio prve Vlade nakon njene smjene. U drugoj Dritana Abazovića imali su tri pozicije.
Aktuelna parlamentarna većina uslovila je Bošnjačku stranku da prekine lokalne saveze sa DPS-om zbog ulaska u SpajićevuVladu.
Stranka Ervina Ibrahimovića trebalo bi da dobije pet ministarskh i jedno potpredsjedničko mjesto u Vladi.
Sam Ibrahimović trebalo bi da bude novi potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova.
Njegove partijske kolege preuzeće mjesta ministra za dijasporu, ministra za socijalnu brigu, brigu o porodici i demografiji, zatim ministra rudarstva, nafte i gasa, kao i ministra za regionalni investicioni razvoj i saradnju sa nevladinim organizacijama.
Ovi resori nastaće uglavnom razdvajanjem postojećih ministarstava.
Očekuje se da stranke Manića i Kneževiċa, prema ranijim najavama, dobiju jedno potpredsjedničko mjesto i četiri ministarstva – prosvjete, turizma, prostornog planiranja i saobraćaja.
Aktuelna Vlada je do sada imala pet potpredsjedničkih i 19 ministarskih mjesta. Čine je Pokret Evropa sad (PES) Milojka Spajića, Demokrate Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) i albanske nacionalne stranke.
Bošnjačka stranka i stranke DF-a koje ulaze u Vladu do sada su imale dijametralno suprotne političke stavove po pitanju ratnih zločina i odnosa prema Bosni i Hercegovini.
Stranke bivšeg Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića negiraju genocid u Srebrenici iz 1995. godine, podržavaoci su bivših lidera Republike Srpske Radovana Karadžića i Ratka Mladića koji su osuđeni u Haškom tribunalu za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Oštro su se protivili odluci Crne Gore da u Ujedinjenim nacijama podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koja je usvojena 23. maja.
Bošnjačka stranka je oštro kritikovala posjetu predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću u februaru ove godine.
"Secesionistička politika u BiH, protagonisti te politike i promoteri i proksiji ruske politike ne smiju imati podršku zvanične Crne Gore", naveli su iz Bošnjačke stranke.
Prisustvo lidera DF-a proslavi Dana Republike Srpske koji je u Bosni Hercegovini proglašen neustavnim za Bošnjačku stranku je bila poruka da se time "podržava genocid, etnička čišćenja i drugi ratni zločini na kojima je stvarana tzv. republika srpska".
Među prvima je na odluku Bošnjačke stranke da uđe u Vladu sa DF reagovao Damir Šehović lider Socijaldemokrata
"Odluka Bošnjačke stranke da uđe u vladu sa najekstremnijim retrogradnim političkim strukturama, prepoznatim nerijetko i po šovinističkom, anticivilizacijskom, tj. antibošnjačkom narativu, nije odluka bošnjačkog naroda, koji je, uvjeren sam, u ogromnom procentu prilično zatečen i neprijatno iznenađen ovakvim pristupom", naveo je Šehović
Sjednica Skupštine na kojoj će biti izglasana rekonstrukcija Vlade biće održana 23. jula.
