"Ono što se dogodilo ovdje, sad se dešava nama u Ukrajini", kaže studentica Julija Misko iz Ukrajine, koja boravi u Srebrenici gdje sudjeluje u međunarodnoj omladinskoj školi "Studij genocida".
Zajedno s dvadesetak studenata iz 18 zemalja svijeta, Julija pohađa školu organiziranu u povodu 29. godišnjice srebreničkog genocida, koja će biti obilježena 11. jula.
Polaznici škole imali su priliku razgovarati sa Srebreničanima koji su preživjeli genocid, te izučavati građu koju čuva Memorijalni centar u Potočarima. Također, prisustvuju časovima istorije i panel diskusijama.
I prije dolaska u Bosnu i Hercegovinu, Julija je imala saznanja o ratu iz 90-ih prošlog stoljeća, kao i genocidu u kome je Vojska Republike Srpske u julu 1995. ubila više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Svjedočanstva o ratu u BiH podsjećaju je na stradanja u njenoj zemlji, koja se više od dvije godine bori protiv ruske invazije i traga za oko 38.000 nestalih civila i vojnika.
Julija za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je u srebreničkom Memorijalnom centru imala priliku vidjeti izložene lične stvari žrtava genocida.
Ona ne vjeruje da će nakon agresije Rusije, u Ukrajini biti moguće formirati sličan memorijalni centar.
"Znam da su ljudi bježali, ali su uspjeli ponijeti svoje slike i lične predmete. Nakon rata, to su porodice preživjelih predali u Memorijalni centar. Bojim se da mi ovako nešto nećemo moći uraditi u Ukrajini, jer su ljudi masovno bježali, ubijani su, a gradovi poput Bahmuta su totalno razrušeni", kaže ona.
Prvu ljetnu školu posvećenu genocidu u Srebrenici organizirao je Memorijalni centar u Potočarima, a trajat će do 13. jula. Organizatori su najavili da će to postati tradicionalni sadržaj programa obilježavanja godišnjica.
Almasa Salihović, glasnogovornica Memorijalnog centra, kaže da se na poziv za sudjelovanje u školi prijavilo 70 mladih iz cijelog svijeta, a potom je izabrano njih 25.
"Nažalost, nismo bili u mogućnosti primiti sve. Cilj nam je da mladi steknu kompletnu sliku o srebreničkom genocidu i kasnije svoje znanje šire u svojim zemljama", kazala je.
Educiranje mladih o genocidu u Srebrenici predviđeno je i Rezolucijom koju je u maju usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija.
Tim dokumentom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a, pored ostalog, osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Rezolucija, također, poziva države da činjenice o srebreničkom genocidu uvrste u obrazovne sisteme i različite programa, a cilj je sprječavanje negiranja i ponavljanja zločina u budućnosti.
'U Argentini se malo zna o Srebrenici'
Međunarodna škola za mlade u Srebrenici pomogla je i Julieti iz Argentine da sazna šta se dogodilo u ljeto 1995. u Srebrenici.
Prije dolaska u BiH, ova Argentinka nije imala mnogo prilika da uči o srebreničkom genocidu, jer kaže da se o njemu u Argentini malo zna.
"Uspjela sam pronaći neke knjige, ali opet nisam mogla razumjeti mnogo toga. Dolaskom sam stekla nova saznanja, saznala istinu i mnogo će mi koristiti ovo iskustvo", rekla je Julieta.
Među polaznicima škole u Srebrenici je i i Salahu Kosovari iz Luksemburga, koja će stečeno znanje prenijeti aktivistima nevladine organizacije čija je članica.
"Djelimično sam znala činjenice o genocidu u Srebrenici i svemu što se dešavalo za vrijeme rata u BiH, a sada sam shvatila istinu koja je zasnovana na činjenicama i presudama Haškog tribunala", istaknula je.
Francuz Nathan Michaud drugi put boravi u Srebrenici. Za RSE kaže da je prvi put dolazio kao turist i nije mnogo saznao o ratnim stradanjima.
Zahvaljujući ljetnoj školi, obogatio je znanje o genocidu i razmijenio iskustva sa kolegama iz različitih zemalja.
"Također, čuli smo stručna mišljenja mentora i istoričara, ali mnogo nam je koristilo što smo imali priliku da posjetimo mjesta stradanja Bošnjaka i razgovaramo sa preživjelim. To je jedno veliko iskustvo koje će mi koristiti u životu", ispričao je Nathan.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu kojom je potvrđeno da je u julu 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona Ujedinjenih naroda, Vojska RS počinila genocid.
Taj sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida, ocjenjujući da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.
Do danas je za genocid i ratne zločine u Srebrenici, pred različitim sudovima, osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.
Među njima su i bivši predsjednik RS-a Radovan Karadžić i komandant bivše VRS Ratko Mladić, koji su u Hagu pravosnažno osuđeni na kaznu doživotnog zatvora.
Ni 29 godina nakon genocida, još nisu pronađene sve srebreničke žrtve i još se traga za oko hiljadu njih.
