Parlamentarna većina Skupštine Crne Gore izglasala je, nakon višečasovne oštre rasprave Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Podršku rezoluciji dali su poslanici vladajuće većine - Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, stranke proruske koalicije na čijem su čelu predsjednik Skupštine Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević koji su i inicijatori, kao i prosrpske Socijalističke narodne partije.
Prije glasanja salu Skupštine je napustila kompletna opozicija i šef poslaničkog kluba Spajićeve stranke Miodrag Laković koji je i najavio da neće podržati predlog.
Naknadnim amandmanskim djelovanjem parlamentarna većina je promijenila prvobitni naziv rezolucije, pa je usvojen naslov "Rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahauu i Mauthauzenu". Usvojena je 41 glasom od ukupno 81 poslanika.
Ova rezolucija predstavlja političku reakciju na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju je u Ujedinjenim nacijama podržala i Vlada Crne Gore 23. maja.
Nezadovoljni zbog usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, stranke rasformiranog Demokratskog fronta predsjednika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića, zahtijevali su usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u crnogorskoj Skupštini.
Radi se o strankama vladajuće koalicije koje otvoreno negiraju genocid u Srebrenici, imaju bliske odnose sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, podržavaju politiku predsjednika Rusije Vladimira Putina i zalažu se za poništavanje priznanja nezavisnosti Kosova.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je poručio da je "srećan kao Srbin", kao poslanik i građanin Crne Gore jer je u prilici da može da saopšti da je inicijativa dogovorena u okviru parlamentarne većine.
"Prilika je da pošaljemo poruku poštovanja prema našim precima koji su stradali tamo, a istovremeno da oni koji se prepoznaju da ih ova rezolucija proziva da razumiju, da se ona ne odnosi ni na jednu sadašnju državu ili narod", rekao je Mandić.
Jasenovac je logor u kojem su, tokom Drugog svjetskog rata i četvorogodišnjeg postojanja Nezavisne Države Hrvatske (NDH), bili masovno likvidirani dominantno Srbi, Romi, Jevreji i Hrvati antifašisti.
"Skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma", navodi se u usvojenom tekstu rezolucije.
Donesena je i odluka da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu, koji će se obilježavati svake godine.
Opozicija: Politička šteta za Crnu Goru i gaženje po žrtvama Jasenovca
Rezoluciju o Jasenovcu oštro je kritikovala opozicija ocjenujući da ona šteti nacionalnim interesima Crne Gore jer može između ostalog zaustaviti put ka Evropskoj uniji.
"Crna Gora će nastaviti da srlja zagrljena u nacionalizmu i šovinizmu i ispunjavanju usluga Beogradu od onih koji su, ili dobro ucijenjeni, ili plaćeni", saopštio je predsjednik opozicione Demokratske partije socijalista Danijel Živković.
I poslanik Andrija Nikolić je rekao da rezolucija predstavlja smišljenu manipulaciju kojom se hrvatski narod i Hrvatska žele podvesti pod ustaški režim:
"Želi se zanemariti ogroman doprinos Hrvata i Hrvatske tokom oslobodilačkog rata '41 do '45. Svjesno se manipuliše ovim temama. To je kukavičje jaje Aleksandra Vučića (predsjednika Srbije) podmetnuto Crnoj Gori da bi se srušili dobrosusjedski odnosi sa Hrvatskom."
Šef parlamenta Andrija Mandić je ustvrdio da Vučić "nije uticao" na predlaganje rezolucije o Jasenovcu.
Iz opozicionog Pokreta URA su saopštili da je rezolucija prevara, zbog činjenice da niko ne spori da se u Jasenovcu desio genocid.
"Spremni ste zarad opstanka na funkcijama ili zarad ulaska u Vladu, da gazite po žrtvama. Ovo ne donosi pomirenje, već nove razdore i podjele", saopštio je poslanik Ure Filip Adžić.
Poslanik i predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović je ukazao da je Hrvatska na pravi način procesuirala sve što se desilo u Jasenovcu i da bi bilo dobro da takav odnos imaju i drugi.
"Biće dobro da tim putem krene i Srbija, pa da neko iz crkvenog i državnog vrha ode i do Srebrenice, Vukovara i drugih stratišta", rekao je Vuksanović.
On je naglasio da hrvatski narod dobro zna da rezoluciju ne donosi Crna Gora već "oni koji su servilni prema Aleksandru Vučiću".
Najjača stranka u vladajućoj koaliciji Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića je podržala predlog rezolucije zbog "pijeteta prema žrtvama i njihovim porodicama".
Kako će reagovati Hrvatska?
Tokom rasprave je više puta postavljeno pitanje kako će na usvajanje rezolucije reagovati Hrvatska.
Nakon što je rezolucija predložena krajem maja, zvanična Hrvatska je uputila Crnoj Gori protestnu notu, ocjenjujući rezoluciju politizacijom i manipulacijom žrtvama.
Ministar vanjskih i evropskih poslova u Vladi Hrvatske Gordan Grlić Radman ocijenio je neprihvatljivom i besmislenom rezoluciju o Jasenovcu i naglasio da Crna Gora istorijski nema nikakve veze sa Jasenovcem i da počinjene zločine niko ne spori.
I premijer Milojko Spajić je 26. juna u Briselu, na direktno pitanje da li će crnogorski parlament usvojiti rezoluciju u Jasenovcu, rekao da predstavnici različitih naroda u parlamantu "imaju potrebu da izguraju neke rezolucije koje su bitne za njihov politički korpus i narode ili religije kojima pripadaju".
"Nakon usvojene Rezolucije o Srebrenici, ušli smo u korpus rezolucija koje nas skreću sa nekih tema – i ekonomije i vladavine prava. Ali glasajući za Rezoluciju o Srebrenici negdje smo se obavezali da osudimo sve zločine počinjene na ovim prostorima", rekao je premijer Spajić na presu nakon što je Crna Gora dobila pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja vladavine prava (IBAR).
