Dostupni linkovi

Crna Gora napredovala, Srbija, Kosovo i BiH stagniraju u izveštaju Stejt departmenta o trgovini ljudima


Stejt department, arhivska fotografija iz 2017. godine
Stejt department, arhivska fotografija iz 2017. godine

Srbija je treću godinu zaredom zadržala isti status u godišnjem izveštaju Stejt departmenta o trgovini ljudima, kako prenosi Glas Amerike, dok je Crna Gora napredovala - ostavši u kategoriji dva - ali u toj zemlji više nije potrebno dodatno pratiti situaciju, navedeno je u dokumentu koji je objavljen 24. juna. Kosovo je zadržalo kategoriju dva koju je imalo i u prošlogodišnjem izveštaju.

Sadržaj ovogodišnjeg izveštaja, u kojem se procenjuje borba protiv trgovine ljudima tokom 2023. godine, prezentovao je američki državni sekretar Entoni Blinken.

Srbija je ostala u kategoriji dva, ali je potrebno dodatno pratiti situaciju, navedeno je u izveštaju. Ističe se da je izbegla nazadovanje u kategoriju tri jer su vlasti Srbije "izdvojila značajne resurse za plan koji će - ako bude sproveden - predstavljati značajan napor da se ispune minimalni standardi u borbi protiv trgovine ljudima.

U izveštaju je navedeno da Vlada Srbije ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za suzbijanje trgovine ljudima ali, kako je ukazano, ulaže značajne napore da to učini.

Ti napori, navodi Stejt department, podrazumevaju krivično gonjenje osumnjičenih za trgovinu ljudima, donošenje osuđujućih presuda za više njih, kao i obeštećenje za tri žrtve.

"Međutim, Vlada nije pokazala veće napore u poređenju sa prethodnim izveštajnim periodom. Istraga je vođena protiv manje osumnjičenih, koji su kažnjavani blažim kaznama u procesu krivičnog gonjenja trgovaca ljudima. Vlasti nisu obezbedile sredstva nevladinom sektoru – iako se u velikoj meri oslanjala, ponekad i isključivo, na podršku koju su žrtve dobijale. Centru za pomoć žrtvama trgovine ljudima nedostajalo je osoblje, stručnost i resursi neophodni za identifikovanje žrtava, obezbeđivanje nege i upravljanje skloništem koje vodi taj centar - koji je privremeno obustavio rad zbog neispunjavanja sanitarnih standarda", navedeno je u izveštaju Stejt departmenta.

U dokumentu je navedeno da žrtvama, iako im je dodeljivan poseban status, nije obezbeđen adekvatan pristup pravdi.

Nisu istraženi verodostojni navodi o tome da je oko 500 vijetnamskih i 14 indijskih radnika bilo podvrgnuto prinudnom radu u fabrici u vlasništvu Narodne Republike Kine.

"Mere kojima bi se zaštitila poverljivost podataka o žrtvama bile su nedovoljne, kao i njihova pravna zaštita. Deci žrtvama trgovine ljudima nije pružena adekvatna pravna zaštita. Nastavljena je praksa kažnjavanja žrtava zatvorskim, uslovnim i novčanim kaznama za kršenje zakona čiji je direktna posledica trgovina ljudima", ukazano je u tekstu.

Primećeno je da kancelarija Nacionalnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima nije adekvatno sarađivala sa civilnim društvom u naporima čija je svrha borba protiv trgovine ljudima.

"Nisu istraženi verodostojni navodi o tome da je oko 500 vijetnamskih i 14 indijskih radnika bilo podvrgnuto prinudnom radu u fabrici u vlasništvu Narodne Republike Kine. Umesto toga nastavljeno je sa tvrdnjama da radnici nisu žrtve trgovine ljudima", navodi u izveštaju Stejt department.

Ukazano je i da je razvijena aplikacija koju osoblje Centra za pomoć žrtvama trgovine ljudima koristi u radu, angažovano je četvoro dodatnih socijalnih radnika i neznatno povećana sredstva za borbu protiv trgovine ljudima. Državni Savet za borbu protiv trgovine ljudima sastao posle tri godine pauze, a Vlada Srbije usvojila je petogodišnji Nacionalni program i akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima i dodelila sredstva za njegovu primenu.

Takođe, Stejt department navodi i da su vlasti Srbije umanjile napore u primeni zakona.

"Policija je podnela krivične prijave protiv 16 novoosumnjičenih u poređenju sa 21 osumnjičenim u 2022. Javno tužilaštvo pokrenulo je istragu protiv 28 osumnjičenih dok je 2022 ta brojka iznosila 31. Tužilaštvo je nastavilo istragu protiv 58 osumnjičenih iz prethodnih godina", piše u dokumentu.

U izveštaju Stejt departmenta notirano je da u poslednjih pet godina trgovci ljudima eksploatišu domaće i strane državljane u Srbiji, kao i građane Srbije u inostranstvu.

"Iskorišćavaju žene i devojke za prostituciju u Srbiji, susednim zemljama, ali i širom Evrope. Žrtve su i muškarci koji se prisiljavaju na rad u građevinskoj industriji evropskih zemalja Austrije, Belgije, Hrvatske, Francuske, Nemačke, Italije, Luksemburga, Crne Gore, Rusije, Švajcarske i Ujedinjenih Arapskih Emirata", ukazano je u tekstu.

Uz to, navedeno je da se eksploatišu deca, posebno romska, u oblasti seks industrije, i da su prisiljena i na rad i prosjačenje.

"U 2023. su kao žrtve trgovine ljudima u Srbiji identifikovani strani državljani iz Burundija, Indije, Irana, Crne Gore, Pakistana, Ukrajine i Uzbekistana. Takođe, prethodnih godina bilo ih je i iz Avganistana, Kameruna, Demokratske Republike Kongo, Nemačke, Malija, Nigerije, Filipina, Tunisa, Turske, Ugande, Vijetnama i susednih zemalja Balkana", navedeno je u dokumentu Stejt departmenta.

Barake radnika kineske fabrike Linglong u Zrenjaninu, novembar 2021.
Barake radnika kineske fabrike Linglong u Zrenjaninu, novembar 2021.

Istaknuto je da trgovci ljudima često koriste lažne oglase za posao, posredstvom društvenih mreža, da regrutuju žrtve.

Takođe, notirano je da su hiljade migranata i izbeglica sa Bliskog istoka, Afrike i Azije koje prolaze kroz Srbiju, prepušteni sami sebi ili su žrtve trgovine ljudima u Srbiji.

"Trgovci ljudima iskorišćavaju žene iz Narodne Republike Kine za seks trafiking, primarno za potrebe radnike koji su angažovani na projektima koje finansira Kina - uključujući rudnike bakra", navedeno je u godišnjem izveštaju Stejt departmenta o trgovini ljudima.

Napredak Crne Gore

U tekstu se navodi da Vlada Crne Gore ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da to učini. Vlada je pokazala sve veće napore u poređenju sa prethodnim izveštajnim periodom; stoga je Crna Gora unapređena na nivo 2. Ovi napori su uključivali istragu, krivično gonjenje i osudu više trgovaca ljudima i identifikovanje više žrtava, ističe se u izveštaju.

Vlasti su procesuirale moguće slučajeve seksualne trgovine kao zločine sa znatno nižim kaznama od trgovine ljudima, a vlada je žrtvama dodelila advokate sa malo ili bez iskustva

"Međutim, Vlada nije ispunila minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti. Odsjeku za suzbijanje krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima i ilegalnih imigracija ozbiljno su nedostajali resursi i kapaciteti sa samo pet službenika koji su pokrivali sve slučajeve trgovine ljudima. Pored toga, odsjek nije mogao da odredi specijalizovane službenike u lokalnim kancelarijama, što je umanjilo njegovu sposobnost da proaktivno identifikuje žrtve. Vlasti su procesuirale moguće slučajeve seksualne trgovine kao zločine sa znatno nižim kaznama od trgovine ljudima, a vlada je žrtvama dodelila advokate sa malo ili bez iskustva", navodi Stejt department.

Među preporukama su da se energično istraže i krivično gone dela trgovine ljudima i da se osude trgovce ljudima, kao i da se odredi dovoljno resursa i osoblja Jedinici za borbu protiv trgovine ljudima.

"Povećati proaktivnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima skriningom među osobama o oblasti komercijalnog seksa, migrantima, azilantima i izbeglicama, sezonskim radnicima i drugim rizičnim populacijama. Obezbediti naprednu obuku za sudije, tužioce i organe za sprovođenje zakona o istragama i krivičnom gonjenju trgovine ljudima, uključujući prikupljanje dokaza o suptilnim oblicima prinude ili korišćenje specijalizovanih istražnih tehnika. Povećati pristup pravdi i pomoć žrtvama i svjedocima za žrtve koje učestvuju u krivičnom postupku, uključujući pristup iskusnim advokatima i prevodiocima na romskom jeziku", navodi se u preporukama.

U izveštaju se navodi da je policija istražila devet novih slučajeva sa 19 osumnjičenih, u poređenju sa tri nova slučaja sa osam osumnjičenih u 2022. Vlasti su krivično gonile 16 optuženih (3 trgovine ljudima u vezi sa seksualnim radom i 13 zbog trgovine ljudima), u poređenju sa šest okrivljenih u 2022. Sudovi su osudili tri trgovca (jedan za trgovinu ljudima u vezi sa seksualnim radom i dva za trgovinu ljudima), u poređenju sa 2022. godine bez osude. Sudije su osudile jednog trgovca ljudima na godinu dana zatvora, jednog trgovca ljudima na dve godine zatvora, a drugog trgovca ljudima na 10 godina zatvora.

Ističe se da je Vlada tokom prošle godine identifikovala 15 žrtava, u poređenju sa sedam žrtava 2022. Od 15 žrtava, počinioci su eksploatisali pet žrtava u seksualnoj trgovini, sedam u radnoj trgovini i tri u prisilnom kriminalu; pet su bile žene, šest su bile devojčice, a četiri su bili dečaci.

Kako je navođeno i u izveštajima u proteklih pet godina, trgovci ljudima eksploatišu domaće i strane žrtve u Crnoj Gori, dok su osobe iz Crne Gore žrtve trafikinga u inostranstvu. Trgovci ljudima su pretežno muškarci i članovi organizovanih kriminalnih grupa koje deluju na Zapadnom Balkanu. Kaže se da su identifikovane žrtve seksualne trgovine u Crnoj Gori prvenstveno žene i devojke iz te države, kao i iz susednih balkanskih zemalja i, u manjoj meri, iz drugih zemalja istočne Evrope.

Trgovci ljudima iskorišćavaju žrtve u ugostiteljskoj industriji, uključujući barove, restorane, noćne klubove i kafiće. Trgovci ljudima iskorišćavaju decu, posebno Rome, Aškalije i balkanske Egipćane, u prisilnom prosjačenju. Romske devojke iz Crne Gore su navodno prodavane u brak i prisiljavane na ropstvo u romskim zajednicama u Crnoj Gori i, u manjoj meri, u Albaniji, Nemačkoj i na Kosovu. Trgovci ljudima eksploatišu radnike migrante iz Turske u građevinarstvu, a radnici migranti iz susednih zemalja su podložni prinudnom radu, posebno tokom letnje turističke sezone.

Transnacionalne organizovane kriminalne grupe eksploatišu neke crnogorske žene i devojke u seksualnoj trgovini u drugim balkanskim zemljama. Godine 2020 trgovci ljudima su regrutovali radnike sa Tajvana, oduzimali im pasoše i ograničavali im kretanje, i postavili pozivni centar gde su terali žrtve sa Tajvana na lažne pozive.

Kosovo ostalo u drugoj kategoriji

Kosovo je u 2023. zadržalo drugi nivo kategorizacije u izveštaju Stejt departmenta.

"Vlada Kosova ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminisanje trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da to učini. Pokazani su veći napori u poređenju sa prethodnim periodom obuhvaćenim izveštajem – zbog čega je Kosovo ostalo u kategoriji dva", navedeno je u dokumentu.

Krivični zakon klasifikuje roditeljsko prinuđivanje dece na prosjačenje kao zanemarivanje ili zlostavljanje, a ne kao trgovinu ljudima.

U obrazloženju navoda o neispunjavanju minimalnih standarda navodi se nekoliko razloga.

"Vlada je istražila i krivično gonila manje osumnjičenih i identifikovala manje žrtava. Kazne izrečene osuđenima bile su ispod minimuma propisanog zakonom o trgovini ljudima. Krivični zakon klasifikuje roditeljsko prinuđivanje dece na prosjačenje kao zanemarivanje ili zlostavljanje, a ne kao trgovinu ljudima. Zbog neadekvatnih procedura za identifikovanje prisilnog prosjačenja, vlasti su deportovale neke od neidentifikovanih žrtava trgovine ljudima, ne uputivši ih odgovarajućim službama", navedeno je u izveštaju.

Među domete kosovskih vlasti pobrojano je kažnjavanje osuđenih trgovaca ljudima na zatvorske, a ne isključivo novčane kazne. Takođe, precizirano je da je Vlada povećala finansiranje skloništa koja vode nevladine organizacije.

"Povećani su i napori na prevenciji, uključujući i povećanje sredstava za kampanje podizanja svesti i priručnika za nastavnike o sprečavanju trgovine decom", navodi se u delu izveštaja posvećenom Kosovu.

Stejt department, međutim ukazuje, i da su kosovske vlasti umanjile napore u primeni zakona.

"Policija je istražila 6 slučajeva i ukupno 17 osumnjičenih u poređenju sa 16 slučajeva i ukupno 39 osumnjičenih u 2022. Nastavljena je istraga jednog slučaja seksualne trgovine sa pet osumnjičenih iz prethodnih godina. U 2023. procesuirano je osam slučajeva i optuženih u poređenju sa 50 slučajeva i 79 optuženih 2022", navedeno je u dokumentu.

U osvrtu na poslednjih pet godina u izveštaju se ukazuje da su žrtve trgovine ljudima na Kosovu domaće i strane, kao i državljani Kosova u inostranstvu. Ukazano je da kriminalne mreže eksploatišu žene u seks industriji.

"Brojne žrtve seksualne trgovine su devojke sa Kosova, ali i Albanije, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije i drugih evropskih zemalja. Da bi bile uvučene u to obećava im se brak ili zaposlenje – a zatim se primoravaju na seksualnu trgovinu u kućama, stanovima, noćnim klubovima i salonima za masažu", navodi se u izveštaju.

Ukazuje se i pažnja na to da su deca sa Kosova, Albanije i drugih susednih zemalja primorana da prose.

"Marginalizovane zajednice Roma, Aškalija i Egipćana, posebno deca, izložene su prinudnom prosjačenju i seksualnoj trgovini, a na to ih često primoravaju roditelji ili rođaci. LGBTQI+ osobe, migranti, tražitelji azila i izbjeglice takođe su izloženi većem riziku trgovine ljudima", navodi se u delu izveštaja Stejt departmenta o Kosovu.

Izvještaj Stejt departmenta o trgovini ljudima jedan je od najsveobuhvatnijih izvora informacija o borbi protiv trgovine ljudima koju sprovode vlade širom sveta.

Prvi izveštaj objavljen je 2001. godine.

BiH takođe ostala u kategoriji dva

Vlasti Bosne i Hercegovine (BiH) ne ispunjavaju u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulažu značajne napore da to učine, stoji u izvještaju.

U izvještaju se kaže kako je BiH pokazala veće napore u oblasti trgovine ljudima, ali je ostala u kategoriji dva - što znači da zemlja ne ispunjava propisane minimalne standarde, ali ulaže napore u borbi protiv trgovine ljudima.

Izvještaj navodi kako je Federacija BiH izrekla više osuđujućih presuda trgovcima ljudima. Sudije na državnom i federalnom nivou, kao i Brčko Distrikt su izricali adekvatne zatvorske kazne.

Vlasti su takođe, kako se kaže, usvojile minimalne standarde za pomoć žrtvama trgovine ljudima. Usvojene su i smjernice koje se odnose na odštetu žrtvama trgovine ljudima, a Tužilaštvo BiH je izdalo obavezna uputstva za tužioce da traže obeštećenja za slučajeve trgovine ljudima.

Republika Srpska nije izrekla ni jednu osuđujuću presudu u posljednje dvije godine, navodi se u izvještaju.

Stejt department je u izvještaju naveo kako ipak nisu ispunjeni minimalni standardi u nekim ključnim oblastima.

"Organi za provođenje zakona i dalje su bili bez kapaciteta, što je ometalo njihovu sposobnost da sprovode efikasne istrage, a vlasti nisu ulagale proaktivne napore u identifikaciji, što je rezultiralo time da su žrtve ponekad kažnjene za nezakonita djela počinjena kao direktan rezultat trgovine ljudima", stoji u izveštaju.

Republika Srpska nije izrekla ni jednu osuđujuću presudu u posljednje dvije godine, navodi se u izvještaju.

Najveće sklonište nevladinih organizacija koje finansira vlada zatvoreno je u januaru 2024, delom zbog manjka vladinih sredstava. Kao rezultat toga, kapacitet vlade za smeštaj i pružanje pomoći smanjen je za više od pedeset posto, stoji u izvještaju.

Dok su službenici za prvu pomoć sve više identifikovali žrtve iz romske zajednice, neki nivoi vlasti nisu istraživali slučajeve potencijalnog prinudnog dječijeg prosjačenja i prisilnog rada u koje su uključeni pripadnici romske zajednice, već su ih opravdavali tradicionalnim kulturnim običajima i običajima i vraćali djecu njihovim porodicama, čak i kada su njihovi roditelji su bili uključeni u njihovu eksploataciju, kaže se u izvještaju.

Stejt department u izvještaju navodi kako su prethodnih godina u BiH eksploatisane žrtve iz Afganistana, Kube, Gambije, Libije, Pakistana, Srbije, Šri Lanke i susjednih balkanskih zemalja. Djevojke iz drugih evropskih zemalja podložne su seksualnoj trgovini unutar zemlje. Trgovci ljudima iskorištavaju žrtve iz BiH u seksualnoj trgovini i prisilnom radu u građevinarstvu i drugim sektorima u drugim zemljama širom Evrope. Migranti i izbjeglice iz Afganistana, Irana, Iraka, Maroka, Pakistana, Sirije i susjednih zemalja koji putuju kroz BiH, nasukani su ili se krijumčare kroz BiH podložni su trgovini ljudima, posebno žene i djeca bez pratnje.

Romska djeca se eksploatišu u prisilnom prosjačenju, prisilnom kriminalu, seksualnoj trgovini i kućnom ropstvu u prisilnim brakovima.

Izvor: Glas Amerike
XS
SM
MD
LG