Predsjednik gruzijskog parlamenta Shalva Papuashvili izjavio je da je potpisao zakon o "stranom agentu".
Taj zakonski akt protekle sedmice izazvao je masovne proteste i ugrozio put te kavkaske zemlje ka sjevernoatlantskim integracijama.
Gruzijska predsjednica Salome Zurabishvili, koja je stavila veto na zakon prošlog mjeseca, odbila ga je podržati nakon što joj je vraćen nakon glasovanja u parlamentu kojim je nadjačan njen veto.
Prema ustavu Gruzije, ako predsjednica odbije da usvoji zakon nakon što su njen veto nadjačali zakonodavci, na predsjedniku parlamenta je da ga proglasi.
Prema zakonu, koji je bio naširoko kritiziran kao izrađen po uzoru na sličan ruski zakon koji Kremlj koristi za suzbijanje neistomišljenika i gušenje demokratske opozicije, nevladine organizacije koje primaju više od 20 posto svog financiranja iz inozemstva moraju se registrirati kao agenti stranog uticaja.
"Emocije su se slegle i mnogi građani koji su se pridružili protestu radikalne opozicije već su uvidjeli da će, zapravo, zakon o transparentnosti povećati odgovornost nevladinih udruženja i njihovih finansijera, unaprijediti politički sistem, oslabiti dezinformacije. smanjiti radikalizam i polarizaciju", rekao je Papuashvili najavljujući taj potez na brifingu u parlamentu.
Nakon Papuashvilijevog potpisa, zakon mora biti objavljen u gruzijskom zakonodavnom glasniku prije sticanja pravnog statusa.
Kritičari kažu da je zakon uveo dominantni Gruzijski san, koji je utemeljio gruzijski tajkun Bidzina Ivanishvili, prijateljski raspoložen prema Rusiji, kako bi učvrstio stranačku vlast uoči izbora u oktobru koji se smatraju ključnima za euroatlantske težnje Gruzije.
Zurabishvili, čiji je veto nadjačan s 84-4 u parlamentu, pozvala je Gruzijce da se mobiliziraju za pobjedu na predstojećim izborima u oktobru.
Gruzijsko civilno društvo godinama nastoji maknuti zemlju od uticaja Rusije, koja još uvijek drži hiljade vojnika u Južnoj Osetiji i Abhaziji, dvije otcijepljene gruzijske regije koje je Moskva priznala kao nezavisne države nakon petodnevnog rata s Tbilisijem 2008.
Gruzija je u decembru dobila željeni status kandidata za članstvo u EU, ali tek treba započeti stvarne pregovore o pristupanju, koji bi mogli trajati godinama. Postojala je nada da bi takvi pregovori mogli početi kasnije ove godine, ali Bruxelles je upozorio da bi zakon o "stranom agentu" mogao ugroziti put prema Evropi.
Gruzijski san je inzistirao na tome da ostaje predan pridruživanju zapadnim institucijama, a zakon je samo trebao povećati transparentnost financiranja NVO-a.
Zapadne vlade i organizacije izdale su oštre izjave, upozoravajući vladu Gruzijskog sna da će put Tbilisija u EU biti blokiran ako zakon stupi na snagu.
Premijer i predsjednik Gruzijskog sna Irakli Kobakhidze, koji je zajedno s Ivanishvilijem i drugim saveznicima okrivio protivljenje nacrtu zakona, rekao je 31. maja da je pozvao na reviziju odnosa sa Sjedinjenim Državama, glavnim zapadnim podržavateljem Tbilisija.
Stotine ljudi uhapšeno je tokom sedmica protesta protiv tog zakona. Neki od demonstranata koji su privedeni tokom demonstracija mogli bi se suočiti sa višegodišnjom kaznom zatvora zbog krivičnih prijava.
Kasno 2. juna, hiljade ljudi okupilo se u Tbilisiju na koncertu koji je osmišljen da iznese njihove pritužbe i prikupi sredstva za one koji su pritvoreni u ranijim protestima.
Demonstranti na manifestaciji Gruzijski muzičari za evropsku budućnost pozvali su na jedinstvo i "konačnu pobjedu" te osudili široko kritizirano zakonodavstvo, koje prijeti da uspori nastojanje Gruzije prema EU i ugrozi odnose sa Sjedinjenim Državama.
