Moramo imati na umu da je ovaj rat agresija. Rusija je napala drugu državu i to je grubo kršenje međunarodnog prava. Ali prema međunarodnom pravu samoodbrana je legitimna i ono što Ukrajina radi jeste da se brani, rekao je generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg za Radio Slobodna Evropa (RSE) tokom boravka u Pragu na sastanku ministara inostranih poslova država članica Alijanse.
Tokom sastanka ministara, 31. maja zakazani su razgovori o planu koji je generalni sekretar Jens Stoltenberg predstavio u aprilu o okviru koji bi prenio odgovornost za vojnu i civilnu pomoć Ukrajini sa neformalne grupe koju predvode SAD na formalne strukture NATO saveza.
U Pragu je boravio i državni sekretar Sjedinjenih Država Antony Blinken dok se razgovaralo o paketu pomoći Ukrajini koji bi trebao da bude predstavljen u Washingtonu u julu mjesecu.
RSE: Generalni sekretaru, nakon današnjeg sastanka sa ministrima inostranih poslova, da li je to što ste čuli učinilo da se osjećate sigurnije i pouzdanije da će Harkiv izdržati rusku ljetnju ofanzivu?
Stoltenberg: Mnogo sam sigurniji u to da su NATO saveznici spremni da daju Ukrajini podršku koja joj je potrebna da pobijedi i da zaustavi rusku invaziju. Ratovi su po prirodi nepredvidljivi, ali ono što smo do sada vidjeli jeste da Rusija nije uspjela da napravi veliki proboj. Ostvarili su neke marginalne teritorijalne dobitke, ali su za to platili visoku cijenu.
Sada, oružje i municija dolaze od NATO saveznika i apsolutno sam siguran da Ukrajina može da pobijedi.
RSE: A ovo oružje i municija, mogu li sada da gađaju ruske mete čak i oružjem iz Sjedinjenih Država i Njemačke?
Stoltenberg: Moramo imati na umu da je ovaj rat agresija. Rusija je napala drugu državu i to je grubo kršenje međunarodnog prava. Ali prema međunarodnom pravu samoodbrana je legitimna i ono što Ukrajina radi jeste da se brani.
- Biden dozvolio Ukrajini da američkim oružjem gađa mete u Rusiji da bi branila Harkiv
- Stoltenberg na NATO sastanku u Pragu o ukidanju ograničenja oružja za Ukrajinu
Pravo na samoodbranu takođe uključuje i pravo da se gađaju mete na teritoriji agresora. I to je upravo ono što Ukrajina mora biti u mogućnosti da uradi. Ponajprije u Harkivu jer je tamo linija fronta i granica manje-više ista.
Dakle, biće veoma teško ako Ukrajinci budu primorani da prihvate da su artiljerijske baterije, raketne baterije ili vazdušni udari, aerodromi na ruskoj strani, na neki način bezbjedni za Ruse, jer nisu bili u mogućnosti da upotrijebe oružje protiv njih. Ali pozdravljam što su NATO saveznici ublažili ograničenja i jasno stavili do znanja da, naravno, Ukrajina ima pravo na samoodbranu.
RSE: Šta je sa nuklearnim radarima? Da li se oni mogu pogoditi na teritoriji Rusije?
Stoltenberg: Neću ulaziti u detalje o tome kako tačno Ukrajina treba da vodi svoje samoodbrambene operacije. Ali to treba da bude u skladu sa međunarodnim pravom i da se vodi na odgovoran način.
RSE: Kad se okrenemo istočnom krilu, očigledno je da NATO tamo ima trupe. Ali stižu zabrinjavajući izvještaji da na istočnom krilu nema nikakve protivvazdušne odbrane. Da li je istočni bok dobro zaštićen?
Stoltenberg: NATO je u stanju, sposoban, spreman da zaštiti sve NATO saveznike. Moramo imati na umu da je NATO 50 posto svjetske vojne moći.
Imamo mnogo sposobnosti, imamo Sjedinjene Države, daleko najjaču vojnu silu na svijetu.
Pored toga, dogovorili smo nove planove odbrane. Povećali smo ambicije, jer živimo u opasnijem svijetu. Dakle, postoji potreba za više ulaganja da bi se ispunili ti zahtjevi koji proizlaze iz novih planova odbrane.
A to uključuje i više ulaganja u protivvazdušnu odbranu. Saveznici su se složili da nabave ili isporuče 700 ili više borbenih aviona pete generacije. To je veoma sposoban sistem za protivvazdušnu odbranu.
Njemačka i Sjedinjene Države upravo su se sa kompanijom za vazdušnu bezbjednost, Lockheed Martin dogovorili oko izgradnje nove fabrike projektila Patriot u Njemačkoj.
Mnogi drugi saveznici povećavaju proizvodnju. Tako da će ih biti još i mi više ulažemo, uključujući i protivvazdušnu odbranu.
RSE: Naravno, to su planovi, ali postoji li oprema za ispunjavanje tih planova? Mogu li se oni uskoro ispuniti?
Stoltenberg: Pa, NATO saveznici povećavaju ulaganja u odbranu, ne samo da ulažu u napredne sisteme protivvazdušne odbrane.
A tek u posljednjih nekoliko godina udvostručili smo broj članica koje troše dva posto BDP-a. Prije nepunih godina bilo je manje od deset. U poslednjem izveštaju iz februara, imali smo 18 saveznika koji troše dva posto BDP-a na odbranu.
Očekujem da će se taj broj povećati. I to odražava da saveznici više ulažu i ulažu više, a ne samo u protivvazdušnu odbranu. Poljska ili drugi saveznici kupuju ogromne količine naprednih sistema protivvazdušne odbrane. Proizvodnja se povećava. Biće, na primjer, nova fabrika u Njemačkoj, ima i drugih primjera.
RSE: Konačno, o Gruziji, vidjeli ste da je Gruzija nedavno usvojila zakon o "stranim agentima". Sada postoji kineska kompanija koja ulaže u veoma važnu luku u Gruziji. Da li je vrijeme da se smanji angažman NATO-a u Gruziji? Je li ta zemlja uvijek zemlja aspirant? Da li bi trebali biti i da li biste trebali smanjiti, na primjer, sveobuhvatni paket NATO-a Gruzije koji je dogovoren prije nekoliko godina?
Stoltenberg: Gruzija je partner. Upravo sam posjetio Gruziju. I važno je da se sarađujemo sa partnerskim zemljama poput Gruzije.
Istovremeno, novi zakon o stranim agentima odvodi Gruziju u pogrešnom smjeru, pa su stoga saveznici NATO-a i mnoge druge zemlje izrazile zabrinutost. I moramo osigurati da težnje gruzijskog naroda, da živi u demokratskom društvu, budu ispunjene.
RSE: Ali, da li će to imati ikakvih posljedica konkretno na odnose NATO-a i Gruzije?
Stoltenberg: O tome nije govoreno. Naše partnerstvo je nešto što ima široku podršku. Ali, naravno, dio partnerstva je politički dijalog. A dio tog političkog dijaloga je iskazivanje zabrinutosti.
RSE: Dakle, oni ostaju u zemlji aspirantima, na primjer?
Stoltenberg: Pa, oni su se prijavili za članstvo. Još im nismo dali akcioni plan za članstvo, ali imamo partnerski odnos sa Gruzijom.
Facebook Forum