Kontroverzni zakon o mobilizaciji u Ukrajini kojim će, između ostalog, biti omogućena regrutacija zatvorenika, stupio je na snagu u subotu, 18. maja dok se Kijev suočava s izazovom povećanja broja vojnika usred nove ruske ofanzive koja prijeti Harkivu, drugom po veličini gradu.
Cilj novog zakona je i da se pojednostavi identifikacija vojnih obveznika u cijeloj zemlji, nudeći također nove poticaje za vojnike, poput novčanih bonusa i druge vrste finansijske pomoći, što su pogodnosti za koje pojedini analitičari vjeruju da bi Ukrajina teško mogla da finansira, pišu svjetski mediji.
Ogroman pritisak
Nakon višemjesečnog odgađanja, zakon o mobilizaciji je konačno usvojen sredinom aprila, nedugo nakon što je Ukrajina spustila dobnu granicu za regrutaciju sa 27 na 25 godina. Ove mjere naglašavaju ogroman pritisak koji je tokom dvije godine rata s Rusijom stavljen na ukrajinske snage dok nastoje održati linije fronta usred sve manjeg broja vojnika i nedostatka zaliha oružja i municije.
Početne verzije zakona o mobilizaciji uključivale su odredbe o demobilizaciji trupa nakon 36 mjeseci i rotiranju vojnika na prvoj liniji nakon šest mjeseci. Međutim, ističe Euronews, te klauzule su uklonjene nakon što je ukrajinsko vojno vodstvo izrazilo zabrinutost zbog gubitka svojih najbolje obučenih i najiskusnijih vojnika.
Ukrajinsko ministarstvo odbrane radi na posebnom zakonu o demobilizaciji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je u u petak, 17. maja, dva dodatna zakona: jedan kojim se zatvorenicima dopušta pridruživanje vojsci i drugi kojim se petorostruko povećavaju novčane kazne za izbjegavanje vojnog roka.
Dok je Rusija počela regrutovati zatvorenike još u prvim danima sukoba, nedostatak vojnika u Ukrajini značio je, prema ocjeni Euronewsa, da je Kijev morao usvojiti ove kontroverzne mjere.
Ukrajina se mjesecima borila da popuni svoje snage dok ruske trupe napreduju u novoj ofanzivi na sjeveroistoku, stavljajući dodatni pritisak na preopterećenu vojsku Kijeva. Nakon višemjesečnog ispitivanja, Moskva je pokrenula ovaj pritisak, svjesna ukrajinskog nedostatka osoblja i njenih slabo raspoređenih snaga u regiji Harkiv.
Otkako je počeo rat, dodaje Euronews, muškarcima mlađima od 60 godina zabranjeno je napuštanje Ukrajine, uz izuzeće za osobe s invaliditetom i one koji izdržavaju troje ili više djece.
Podaci Eurostata ne preciziraju koliko muškaraca koji ispunjavaju uslove za zaštitu spada u te kategorije ili koliko ih je stiglo u Evropsku uniju (EU) s područja pod ruskom okupacijom na istoku i jugu Ukrajine.
Budući da nisu mogli legalno preći granicu, neki Ukrajinci su rizikovali svoje živote pokušavajući preplivati rijeke do Rumunije i Mađarske. Kasno u petak, ukrajinska granična služba izvijestila je da je, od početka invazije, najmanje 30 ljudi poginulo pokušavajući prijeći rijeku Tisu.
Regrutacija zatvorenika
Predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je u petak, 17. maja, zakon kojim se nekim ukrajinskim osuđenicima dopušta služenje u vojsci u zamjenu za mogućnost uslovnog puštanja na slobodu na kraju roka, što je potez koji naglašava očajničke pokušaje Kijeva da popuni svoje redove nakon više od dvije godine rata, napisao je The New York Times.
Parlament je usvojio prijedlog zakona početkom maja, a politički analitičari nisu bili sigurni hoće li ga Zelenski usvojiti s obzirom na osjetljivost pitanja. Ova mjera, naglašava list, odražava praksu koju je Rusija naširoko koristila za jačanje svojih snaga i koju je Ukrajina ismijavala na početku rata. Sada ukrajinski zvaničnici govore kako bi ta mjera mogla omogućiti mobilizaciju do 20.000 zatvorenika.
Zakon dolazi usred nedavnih napora ukrajinske vlade da podupre svoje iscrpljene trupe, uključujući snižavanje dobi za mobilizaciju na 25 s 27, pojačavanje graničnih patrola za hvatanje osoba koje izbjegavaju mobilizaciju i obustavu konzularnih usluga za vojno sposobne muškarce koji žive u inostranstvu.
Nedostatak vojnika u Ukrajini posebno je očigledan otkako je Rusija prošle sedmice pokrenula novi ofanzivni napad na sjeveroistoku zemlje. Napadi su natjerali ukrajinsku vojsku da se bori kako bi odvratila trupe s drugih linija fronta i povukla vojnike iz svojih oskudnih rezervi osoblja.
Ruski dobici na frontu u protekloj godini uvelike su rezultat nadmoćnog broja vojnika, napisao je list dodajući da je Kremlj angažovao desetine hiljada osuđenika u borbama, što je kontroverzna praksa koju je Ukrajina kritikovala u prvoj polovini rata.
Međutim, sada Ukrajina također želi regrutovati zatvorenike. Za razliku od Rusije, mogućnost služenja neće biti proširena na osobe koje su osuđene za ubistvo s predumišljajem, silovanje ili druga teška krivična djela. Zakonodavci su rekli da bi se mogle razmotriti osude za ubistvo iz nehata.
Zatvorenici koji služe po novom zakonu bili bi integrisani u posebne jedinice za vrijeme trajanja vanrednog stanja, što znači da ne bi bili demobilisani do kraja rata. Zakonodavci su također rekli da zatvorenici koji ispunjavaju uslove za odsluženje kazne ne smiju odslužiti više od tri godine kazne.
Odluku o mobilizaciji i uslovnom puštanju zatvorenika donijet će sud i zahtijevat će spremnost zatvorenika da se pridruži vojsci.
Olena Visocka, zamjenica ukrajinskog ministra pravosuđa, izjavila je u petak za ukrajinsku novinsku kuću da je u anketi ukrajinskih osuđenika koju je provelo ministarstvo u aprilu, 4.500 njih izrazilo želju da služe vojsku u zamjenu za mogućnost uslovnog puštanja na slobodu.
Ipak, zakon bi mogao pogoršati već pojačane napetosti oko pitanja mobilizacije u Ukrajini. Kritike su sve veće zbog oštrih taktika koje se ponekad koriste za regrutovanje ljudi i pitanja korupcije u regrutnim centrima.
Bez alternative
S druge strane, dodaje Associated Press, pojedini privrednici strahuju da će se njihove firme morati zatvoriti, jer će više od polovine radnika morati biti mobilisano.
"S novim zakonom, ljudi će biti mobilisani i morat ćemo se zatvoriti i prestati plaćati poreze", rekao je za AP Oleksij, koji je tražio da se njegovo prezime ne navodi. Rekao je da je vrlo teško zamijeniti radnike zbog njihovih specijaliziranih vještina. Većina njih je već u oružanim snagama, rekao je, dodavši da je zakon "nepravedan" i "nejasan".
Evakuacija iz Harkivske oblasti očima fotoreportera
Čak će i bitne komunalne usluge biti pogođene. Viktor Kaminski, šef odjela opštinskih službi u Kijevu rekao je da će se boriti da zamijeni mobilisano osoblje i zadovolji potražnju, iako mu zakon dopušta da zadrži polovinu radnika koji se smatraju sposobnima za vojsku.
Rekao je da će 60 od 220 ljudi koji rade u Kaminskijevom po novom zakonu moći boditi poziv za vojsku. "Ako uzmu 30 ljudi od onoga što imamo, problem je što ih nema ko zamijeniti", kazao je.
"Postoje prednosti i mane ovog zakona", rekao je Kaminski. "Sada je teško izbjeći proces mobilizacije, u poređenju s ranijim periodom kada su ga ljudi pokušavali zaobići". Ali, rekao je, bilo bi bolje kada bi neophodni radnici poput njegovih dobili više izuzeća.
U međuvremenu, Oleksij Tarasenko, zamjenik komandanta ukrajinskog jurišnog bataljona, rekao je za AP da se njegovi ljudi osjećaju "užasno" zbog toga što zakon ne rješava pitanje demobilizacije. Iako se mnoge ukrajinske trupe bore od ranih dana rata, ostaje nejasno kada bi i kako mogli biti razriješeni dužnosti.
On je kazao da se osjeća "okrutna nepravda prema ljudima koji se bore dvije godine, i naravno, to ima vrlo negativan efekat na psihološko stanje vojnika i njihovih porodica", rekao je Tarasenko.
"Nema alternative (mobilizaciji)", rekao je Rohas, 26-godišnji regrut. "Na ovaj ili onaj način, vjerujem da će većina muškaraca završiti u redovima oružanih snaga, a pridruživanjem kao dobrovoljac ipak dobivate neke povlastice."
"Oni koji se boje mobilizacije nisu taoci ove situacije, to su oni (vojnici) koji stoje u formacijama po tri gdje bi ih trebalo biti deset", rekao je Rohas.
Facebook Forum