Oružane snage su štitile dva aerodrome i luku na Novoj Kaledoniji, a stotine policajaca je upućeno na francusku pacifičku teritoriju nakon treće noći nasilnih protesta u kojima je ubijeno četvoro ljudi.
U tri opštine francuske zajednice žandarmi su se suočili sa oko 5.000 izgrednika, uključujući između 3.000 i 4.000 u glavnom gradu Numeiju, rekao je francuski visoki komesar poluautonomne regije Louis Le Franc. Do četvrtka, 16. maja je uhapšeno 200 ljudi, a povrijeđeno 64 žandarma i policije, dok su barikade na putevima koje su postavili demonstranti izazivale "tešku situaciju" za dostavu lijekova i hrane za stanovništvo, dodao je Le Franc.
Francuska je proglasila vanredno stanje u Novoj Kaledoniji u srijedu u pet sati ujutro, dajući vlastima dodatna ovlašćenja da zabrane okupljanja i kretanje ljudi po ostrvu.
Nemiri su izbili zbog predloženih izmjena u ustavu kojim će se dati glasačko pravo velikom broju nedomorodačkog stanovništva na arhipelagu, pišu svjetski mediji.
Rasplamsavanje nasilja
Izvještaji francuskih televizija su prikazali opljačkane prodavnice i zapaljene automobile na ulicama, građane naoružane mašinkama i mačetama kako se sukobljavaju sa policijom. Oblaci dima dizali su se iz brojnih požara koji su plamtjeli glavnim gradom Nove Kaledonije, Numeijem, piše NPR.
Najmanje četvoro ljudi je ubijeno u nasilju, uključujući i jednog policajca koji je upucan u čelo iz blizine, kako je naveo francuski ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin.
Stanovnici su postavili barikade na putevima i formirali milicije kako bi pokušali da zaštite svoja naselja, dok su se neki zabarikadirali u svojim domovima.
Francuska je u srijedu 15. maja proglasila vanredno stanje narednih 12 dana i poslala na stotine specijalnih policijskih snaga na arhipelag dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron pozivao na smirivanje situacije.
Macron je pozvao političke lidere Nove Kaledonije da "nedvosmisleno osude nasilje" i pozvao sve strane, one koji su protiv i koji su za nezavisnost, da se sastanu sa njim "licem u lice" u Parizu.
Louis Le Franc, visoki komesar za Novu Kaledoniju, pozvao je i lojaliste i građane koji se zalažu za nezavisnost da poslušaju poziv za smirivanje situacije. "Sada smo ušli u opasnu, smrtonosnu spiralu", rekao je on francuskoj televiziji. "Ako nasilje ne prestane, biće mnogo više mrtvih."
Poluautonomna teritorija je važna za Francusku, jer preko nje učvršćuje svoje mjesto strateški moćnog igrača u indo-pacifičkom regionu.
Problem izmjena ustava i glasačko pravo
Eskalacija nasilja u Novoj Kaledoniji je posljedica političkih tenzija koje su tinjale godinama i konfrontirale domorodačke zajednice Kanaka na ostrvu, koje se većim dijelom zalažu za nezavisnost i dugo su se bunile protiv vladavine Pariza, te protiv francuskih stanovnika koji se protive prekidu veza sa svojom maticom.
Protesti, u kojima su uglavnom mladi ljudi, počeli su u ponedeljak 13. maja, kao odgovor na glasanje koje se odigralo 17.000 kilometara dalje, u francuskom parlamentu, napisao je CNN. Glasanjem se predlažu promjene ustava Nove Kaledonije koje bi dale veća prava glasa francuskim stanovnicima koji žive na ostrvima. U utorak, 14. maja parlamentarci su velikom većinom glasali za promjenu ustava.
"Poslednja dva dana videli smo nasilje razmjera kakvo nismo imali 30 godina u Novoj Kaledoniji", rekla je Denise Fisher, bivša generalna konzulka Australije u Novoj Kaledoniji, za CNN. "To je neka vrsta obilježavanja kraja 30 godina mira", rekla je dodajući da se "narod Kanak protivi [glasanju u Francuskoj] ne samo zato što je bez njih odlučeno u Parizu, već takođe osećaju da žele da to bude dio pregovora koji bi uključivali još jedno glasanje o samoopredjeljenju i niz drugih stvari".
Predložene promjene ustava dodale bi hiljade birača u biračke spiskove Nove Kaledonije, koji nisu ažurirani od kasnih 1990-ih. Grupe koje se zalažu za nezavisnost kažu da su promjene pokušaj Francuske da konsoliduje svoju vlast nad arhipelagom.
Uvođenje vanrednog stanja
Prema francuskom zakonu vanredno stanje može biti proglašeno u situacijama "neposredne opasnosti koja je rezultat ozbiljnih kršenja javnog reda". Ova mjera lokalnim vlastima daje proširena ovlašćenja, da, na primjer, spriječe pristup javnosti određenim oblastima i da izvrše pretrese i onemoguće određene pojedince da uđu u te oblasti ako se smatra da predstavljaju prijetnju po javnu bezbjednost, prenosi Washington Post.
"Svako nasilje je nepodnošljivo i biće predmet nemilosrdnog odgovora kako bi se obezbijedio povratak reda", navodi se u saopštenju koje je ranije u srijedu objavila kancelarija francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Nemiri su počeli u ponedeljak dok su se francuski poslanici pripremali da glasaju o odluci o proširenju prava glasa na toj teritoriji, za koju kritičari tvrde da bi mogla da marginalizuje starosjedilačko stanovništvo Kanaka i da koristi profrancuskim političarima. Narodna skupština je preko noći usvojila reviziju.
Grupe koje predstavljaju narod Kanak, koji čine oko 40 odsto od 300.000 stanovnika teritorije, dugo traže nezavisnost, dok potomci evropskih kolonizatora žele da ostanu dio Francuske.
Prema Sporazumu iz Noumeija iz 1998. godine, koji je pomogao okončanju decenije nemira, glasanje je trebalo da bude ograničeno na Kanake i osobe rođene prije 1998. Nova ustavna mjera omogućiće svakome ko je 10 godina stanovnik Nove Kaledonije da glasa na lokalnim izborima, što je shvaćeno kao razvodnjavanje moći Kanaka.
Francuske vlasti su takođe uvele policijski čas tokom noći i zabranile okupljanja u glavnom gradu. Međunarodni aerodrom La Tontouta u Novoj Kaledoniji zatvoren je za komercijalne letove.
"Od početka nedelje Novu Kaledoniju je zahvatilo nasilje velikog intenziteta koje se ne dešava često", rekao je francuski premijer Gabriel Attal. Dodao je da će vanredno stanje vlastima "omogućiti da uvedemo masivna sredstva za uspostavljanje reda".
Agencija Reuters prenosi da je ministar unutrašnjih poslova Francuske u četvrtak, 16. maja rekao kako se nada da će biti uspostavljena puna kontrola na arhipelagu nakon tri noći uzastopnih nemira.
Tri referenduma o nezavisnosti
Nova Kaledonija ima oko 300.000 stanovnika, od kojih domorodački narod Kanak čini oko 40 posto, ili 112.000 ljudi.
Grupa ostrva, koja se nalazi između Australije i Fidžija, bila je francuska teritorija od 19. vijeka. Ovo su najgori nemiri od 1980-ih.
Prema Sporazumu iz Numea iz 1998., Francuska je pristala da toj teritoriji da više političke autonomije i da ograniči glasanje na pokrajinskim i skupštinskim izborima samo na one koji su tada bili stanovnici.
Više od 40.000 francuskih državljana od tada se preselilo u Novu Kaledoniju.
Sporazum je omogućio tri referenduma o budućnosti zemlje. Nezavisnost je odbijena na svakom referendumu.
Prva dva su pokazala slabu većinu za ostanak u sklopu Francuske. Treći, održan u decembru 2021. godine, bojkotovale su stranke koje se zalažu za nezavisnost nakon što su vlasti odbile da odlože glasanje zbog epidemije izazvane korona virusom, podsjeća BBC.
"Večeras je Francuska ljepša jer je Nova Kaledonija odlučila da ostane dio nje", rekao je Macron nakon posljednjeg glasanja 2021.
Nova Kaledonija uživa veliki stepen autonomije, ali u velikoj mjeri zavisi od Francuske po pitanjima poput odbrane i obrazovanja i još uvijek prima velike subvencije od Pariza.
Facebook Forum