Samo šest poroda u jednom danu. Tako je 13. maja glasio izvještaj iz dva porodilišta u Kantonu Sarajevo, u kojem živi oko 414.000 stanovnika.
Ovaj kanton je ekonomski najrazvijeniji dio Bosne i Hercegovine, u kojoj se već duže od decenije rađa sve manje djece.
Zvanična statistika bilježi da ih se najmanje rađa u najnerazvijenijim opštinama, poput Opštine Ravno na jugu zemlje, sa oko 1.400 stanovnika.
Tu se plač novorođenčeta u posljednjih deset godina čuo samo pet puta.
Od opština, preko kantona do entiteta, razni nivoi vlasti u BiH finansijski stimulišu roditeljstvo, ali još uvijek ne nude strategiju demografskog oporavka i razvoja.
Stručnjaci kažu da je finansijska pomoć roditeljstvu nedovoljna da bi se negativni demografski trendovi zaustavili.
Ocjenjuju da je mnogo važnije obezbijediti političku i ekonomsku stabilnost u BiH, i zaustaviti odlazak mladih, zbog kojeg imamo sve manje građana mogu rađati djecu.
Izazovi mladih roditelja u BiH
Milica Samardžić iz Istočnog Sarajeva se godinama nije odlučivala za rađanje djeteta prvenstveno zbog ekonomske situacije, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE).
"Dok se ne zaposlite i ne riješite tu finansijsku situaciju realno i ne možete, pogotovo u gradu. Na selu je malo drugačija situacija, ljudi koji obrađuju zemlju imaju neki izvor prihoda, makar u hrani", objašnjava ona.
Dijete je došlo čim je sa suprugom postigla, kako kaže, kakvu-takvu ekonomsku stabilnost. Danas su roditelji dvoje djece, za razliku od svojih prijatelja, koji žive u malom stanu od tridesetak kvadrata, kupljenom na kredit.
Prema njenim riječima, ne odlučuju se za proširenje porodice jer imaju mali stan a stambeni kredit ih dosta finansijski opterećuje.
Prava porodilja su u svim opštinama bh. entiteta Republika Srpska (RS) ujednačena, nakon što je osnovan Republički fond za dječiju zaštitu, koji isplaćuje naknadu u iznosu plate koju je porodilja imala prije poroda.
Nezaposlene porodilje imaju pravo na "materinski dodatak", od oko 400 maraka (200 eura) mjesečno.
Roditelji u ovom entitetu mogu računati i na jednokratnu pomoć od 500 maraka (oko 250 eura) po rođenom djetetu, kao i 600 maraka (oko 300 eura) trećerođeno, i 450 maraka (oko 225 eura) za četverorođeno.
Nadležni iz ovog fonda se nisu odazvali na poziv RSE da govore o tome da li je posljednjih godina bilo povećanja budžetskog izdvajanja za podršku roditeljstvu.
Podaci Službe za reviziju RS pokazuju da je ovaj fond 2021. godine za ove namjene isplatio oko 108 miliona maraka (oko 54 miliona eura).
Azra Mustedanagić Ličina iz Sarajeva kaže za RSE da suprug i ona dolaze iz višečlanih porodica, pa nisu imali dilemu da li će imati djecu, iako nemaju vlastiti stan.
"Cijene nekretnina u Sarajevu su previsoke za kupovinu vlastitog stana. Od roditeljskih olakšica koje se nude u Sarajevu smo iskoristili porodiljsku naknadu", kaže Azra.
Ova naknada u Kantonu Sarajevo iznosi 1.260 maraka (oko 630 eura) mjesečno. Isplaćuje se godinu dana i najveća je u bh. entitetu Federacija BiH, gdje iznosi variraju od kantona do kantona.
Najmanju naknadu primaju nezaposlene porodilje u Srednjobosanskom kantonu. Ona iznosi 300 maraka (oko 150 eura) mjesečno, a vlasti su sa isplatom počele krajem 2022. godine.
Vlada Federacije BiH je 14. maja ove godine donijela uredbu o isplati jednokratne novčane pomoći od 1.000 maraka (oko 500 eura) za svako dijete rođeno u 2024. godini.
Budžetska izdvajanja za podršku roditeljstvu u ovom entitetu su značajno uvećana u posljednjih pet godina, kao i broj korisnika koji ispunjavaju uslove za podršku.
"Planiranje porodice u zemljama kao što je Bosna i Hercegovina nije lako", kaže za RSE Samra Šakanović Prgić, koja živi u Orašju, na sjeveru BiH.
"Na lokalnom nivou nema adekvatne podrške za mlade roditelje i bilo bi nam jako teško bez finansijske pomoći porodice, i podrške u čuvanju djece", navodi ona.
Šta kažu stručnjaci o razlozima pada nataliteta?
"Mnoge zemlje regije i svijeta bilježe pad nataliteta, ali Bosna i Hercegovina ima jedan dodatni demografski problem", kaže za RSE profesor Jusuf Žiga, šef Odsjeka za sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Objašnjava da mladi muškarci i žene masovno odlaze iz zemlje, pa je sve manje onih koji mogu rađati djecu.
Nema statističkih podataka o broju osoba koje su napustile Bosnu i Hercegovinu, od posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine.
Žiga dodaje da vlasti mogu zaustaviti demografski pad jedino ako omoguće bolje ekonomske i političke uslove za život.
"Kako da se mladi odluče na rađanje djece ako ne mogu pristojno živjeti od svog posla, i ako gledaju u neizvjesnu budućnost zemlje, i ne mogu kupiti stan pa nemaju to dijete gdje ni da smjeste? To ih naravno demotivira“, kaže profesor Žiga.
Demograf Stevo Pašalić kaže da je takozvana demografska tranzicija, koja uključuje i pad stope nataliteta, zahvatila Bosnu i Hercegovinu još šezdesetih godina prošlog vijeka.
Bosna i Hercegovina je istorijski emigracijska zemlja koju je godišnje napuštalo 15.000 do 17.000 ljudi, kaže Pašalić. Dodaje da se procjenjuje kako je u posljednje tri decenije odlazak udvostručen, pa je sve manje mladih koji mogu rađati.
Finansijske potpore roditeljstvu iz budžeta su korisne, kaže on, ali neće bitno promijeniti natalitet jer su za to nužne korjenite društvene reforme.
"To znači jaka ekonomija, stabilno tržište, siguran, stabilan i dobro plaćan posao, besplatni vrtići i škole, te efikasno upravljanje migracijama. Bez tih mjera ćemo i dalje gubiti stanovništvo", kaže on.
Zbog masovnog odlaska mladih iz zemlje i velikog broja umrlih, Bosna i Hercegovina bi nastavila gubiti stanovništvo, čak i u slučaju da udvostruči stopu fertiliteta sa 1,3 na 2,5 djece po ženi, kaže profesor Pašalić.
Vlasti još uvijek bez strategije za višedecenijski problem
Bosna i Hercegovina nema državno ministarstvo koje bi se bavilo pitanjima porodice i demografije. Ovu oblast uređuju vlasti dva entiteta, odnosno deset kantona u entitetu Federacija BiH.
U entitetu Republika Srpska još uvijek nema strategije demografskog oporavka, dok prva takva strategija Federacije BiH treba uskoro da bude donesena.
"Ne bih još da otkrivam koje će mjere biti predložene u njoj. Radi se i studija ekonomske opravdanosti osnivanja porodičnog fonda, kako bi se ujednačila prava i naknade porodilja u ovom entitetu ", kaže za RSE Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike u Federaciji BiH.
Zbog pada nataliteta, sve je manje i učenika u osnovnim školama u Bosni i Hercegovini, bilježi zvanična statistika.
Smanjenje broja đaka varira u odnosu na regije, od tri posto u Bosansko-podrinjskom kantonu (BPK), pa do skoro 50 posto u Posavskom kantonu.
Blagi porast broja učenika, od oko četiri posto, je zabilježen jedino u Kantonu Sarajevo (KS), najviše zbog doseljavanja mladih iz drugih krajeva zemlje.
Facebook Forum