Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH), upozorio je Ujedinjene narode da bi akcije koje provode vlasti u entitetu Republika Srpska, ali i još neki nivoi, mogle dovesti do "do de facto, ako ne i de jure razgradnje BiH".
U govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a u srijedu, 15. maja, Schmidt je kazao kako vlasti RS-a prijete podrivanjem funkcionalnosti države, promoviraju ideju secesionizma, te zagovaraju ukidanje državnog Suda i Tužiteljstva, kao i Ustavnog suda BiH.
Ured visokog predstavnika (OHR) je zadužen za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljen rat 1995. godine, s ovlastima da mijenja zakone i smjenjuje dužnosnike.
Politički predstavnici iz RS-a odbijaju surađivati sa Schmidtom u čemu ih podržavaju Rusija i Kina. Od Schmidtovog imenovanja za visokog predstavnika poduzele su niz neuspješnih akcija s ciljem neustavnog "vraćanja nadležnosti" s državnog na entitetski nivo kao i neuspješno donošenje neustavnih zakona prema kojima se odluke OHR-a i Ustavnog suda BiH ne bi primjenjivale na teritoriji BiH.
Schmidt je kazao da OHR mora ostati sve dok Vijeće za provedbu mira ne kaže kako su ispunjeni uvjeti za njegovo zatvaranje, "a ne možemo reći da se to desilo".
Visoki predstavnik je upozorio da se u BiH negira genocid i drugi ratni zločini te da se slave ratni zločinci, iako je to zakonom zabranjeno.
"Da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid nad bošnjačkim stanovništvom utvrđeno je presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde. To nije pitanje nečijeg slobodnog mišljenja", naglasio je Schmidt čitajući sažetak svog polugodišnjeg izvještaja.
Što su kazali ostali zvaničnici?
Predstavnik Sjedinjenih Američkih Država pri UN-u podržao je rad Christiana Schmidta, visokog predstavnika, uključujući i korištenje Bonnskih ovlasti koje mu omogućuju mijenjanje zakona i smjenu dužnosnika.
"Nastavit ćemo koristiti sve alate, uključujući sankcije, kako bi se akteri pozvali na odgovornost", kazao je Robert A. Wood, zamjenik američkog ambasadora pri UN-u.
Sjedinjene Američke Države (SAD) su protiv Dodika, rukovodstva RS-a i njegove obitelji uvele sankcije zbog opstruiranja Daytonskog mirovnog sporazuma.
- SPECIJALI RSE: Sve karte Daytona | Tajne Daytona | U prvom redu daytonske historije
Wood je kazao kako je povijesna činjenica da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid nad bošnjačkim stanovništvom i da je to utvrđeno presudama međunarodnih sudova, te osudio negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
Stavros Lambrinidis, predstavnik Europske unije pri UN-u, izrazio je zabrinutost zbog secesionističke retorike iz RS-a kao i veličanja ratnih zločinaca.
"EU je ozbiljno zabrinuta zbog zakona i akcija vlasti RS-a koje bi mogle ugroziti europski put BiH, poput donošenja izbornog zakona, zakona o referendumu i tzv. zakona o stranim agentima", kazao je Lambrinidis, pored ostalog.
Narodna skupština RS-a usvojila je Izborni zakon koji još nije stupio na snagu zbog proceduralnih razloga, čiji tekst predviđa prisvajanje nadležnosti Bosne i Hercegovine u sprovođenju izbora.
Zakonom o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o "stranim agentima", predviđa se posebna prismotra za nevladine organizacije koje se financiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem financijskih izvještaja.
Zamjenik ambasadora Kine pri UN-u Geng Shuang je kazao kako međunarodna zajednica treba ostati posvećena BiH.
"Pri tome mora imati balansiran pristup. Zauzimanje strana, nametanje odluka, uvođenje sankcija nije način. Zabrinuti smo zbog načina imenovanja gospodina Schmidta kao i zbog njegovog nametanja Izbornog zakona", kazao je Geng.
Kina, Rusija te politički predstavnici RS-a tvrde da je za imenovanje Schmidta za visokog predstavnika potrebno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a.
Kazao je i kako će Kina nastaviti biti prijatelj sa svim narodima u BiH i konstruktivan partner.
Ambasador Rusije pri UN-u Vasilij Nebenza kazao je kako zapadne zemlje vrše pritisak na izabrane dužnosnike u BiH, posebno u Republici Srpskoj, koji se suočavaju sa sankcijama, zatvaranjem bankovnih računa i slično.
"Vidimo neprekidne napore zapadnih zemalja da se uništi napredak koji je postignut proteklih godina. Gospodin Schmidt je instrument te kolonijalne politike", kazao je Nebenza.
Ponovio je da je Schmidt "njemački državljanin" kojem se nije smjelo dopustiti da se obrati Vijeću sigurnosti te da "on nije visoki predstavnik jer nije imenovan rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a".
"Dopuštanje gospodinu Denisu Bećiroviću da se obrati bez konsenzusa unutar Predsjedništva BiH koje je nadležno za vanjsku politiku BiH, nije incident već konzistentno kršenje međunarodnog prava od strane zapadnih zemalja", kazao je Nebenza.
Vijeće sigurnosti je, na zahtjev Rusije, održalo 30. aprila raspravu o BiH tokom koje se obratila i članica Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Željka Cvijanović.
Zamjenica francuskog ambasadora pri UN-u Nathalie Broadhurst ocijenila je da su "secesionističke prijetnje iz RS u vidu usvajanja nacrta izbornog zakona, zakona o 'stranim agentima' prijetnja stabilnosti BiH i civilnom društvu".
"Situacija u BiH je stabilna, iako krhka. Francuska je svjedok Daytona i nastavit će podržavati suverenitet i integritet BiH", kazala je i naglasila važnost koju vojna misija Europske unije ima u očuvanju sigurnosti u BiH.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović kazao je da izvještaji visokog predstavnika Schmidta služe drugim zemljama da imaju uvid u situaciju u BiH.
"Ključni problemi u BiH ne potječu iznutra, nego izvana. Postoje pokušaji izvana da se oslabi naša zemlja", kazao je Bećirović i dodao da rat u BiH nije bio građanski već da su UN-ovi sudovi utvrdili njegov međunarodni karakter.
Bećirović je kazao da se predsjednik RS-a Milorad Dodik "javno se zalaže za odcjepljenje RS-a i ujedinjene sa Srbijom i Crnom Gorom".
Bećirović je naglasio važnost da Generalna skupština UN-a usvoji rezoluciju o genocidu koji je 1995. počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici i okolici koji je također utvrđen presudama UN-ovih sudova.
"Lideri RS-a ne poštuju presude UN-ovih sudova i glorificiraju osuđene ratne zločince", kazao je Bećirović.
Saša Mart, zamjenik ambasadora Srbije pri UN-u, kazao je da će nastaviti podržavati traženje rješenja za sva otvorena pitanja u BiH na osnovu dogovora unutar BiH.
Govoreći o rezoluciji o genocidu 1995. godine u Srebrenici, o kojoj bi se trebalo glasati 23. maja, Mart je izbjegao koristiti riječ "genocid".
Kazao kako je nacrt rezolucije "predložen bez unutrašnjeg konsenzusa u BiH" i ocijenio da "unilateralna rješenja neće donijeti ničeg dobrog".
Dodao je kako je Skupština Srbije 2010. usvojila deklaraciju o Srebrenici, da je učestvovala u obilježavanju godišnjica, kao i da je osudila sve zločine počinjene tokom rata.
"Za nas je vrlo važna stabilnost i prosperitet BiH. Srbija poštuje Daytonski sporazum i podržavamo BiH kao jedinstvenu zemlju s dva entiteta i tri konstitutivna naroda", kazao je pored ostalog Mart.
Ivan Šimonović, hrvatski ambasador pri UN-u, pozdravio je odluku EU da otvori pregovore s BiH.
"To pokazuje što se može učiniti kad imamo suradnju tri konstitutivna naroda", kazao je Šimonović.
Kazao je da je Hrvatska primila k znanju izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt i da se ta zemlja zalaže za postizanje domaćih rješenja, te ponovio stav Hrvatske da se "treba omogućiti Hrvatima u BiH da biraju svoje legitimne predstavnike".
Kazao je kako će Hrvatska nastaviti pomagati BiH uključujući i prijenos znanja kod integracije BiH u EU.
Vijeću sigurnosti obratili su se i predstavnici Švicarske, Slovenije, Siera Leonea, Alžira, Ekvadora, Malte, Japana, Južne Koreje, Mozambika i Ujedinjene Kraljevine.
Oni su pozvali na konstruktivni dijalog, očuvanje mira i stabilnosti, jačanje državnih institucija te ekonomski razvoj BiH. Pozdravili su i odluku EU da otvori pregovore o članstvu s BiH.
Ključni dijelovi izvještaja
Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, u redovnom polugodišnjem izvještaju koji je predstavio pred Vijećem sigurnosti UN-a, naveo je da vlasti entiteta Republika Srpska "prijete paralizom državnih organa".
"Vlasti RS-a, predvođenje predsjednikom RS-a i Saveza nezavisnih socijaldemokrata Miloradom Dodikom, aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Daytonski mirovni sporazum", naveo je Schmidt.
Schmidt je kazao kako vlasti RS-a prijete uspostavljanjem paralelnog okvira RS-a tako što kažu da će se jednostrano povući RS iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države, uključujući Oružane snage BiH, porezni, pravosudni i izborni sistem države.
"Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de facto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik RS-a Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenarij s ozbiljnim posljedicama", naveo je Schmidt.
Narodna skupština RS-a usvojila je niz zaključaka i zakona o tim pitanjima nazivajući to "vraćanjem nadležnosti" s državnog nivoa na kojem su regulirana državnim zakonima.
Schmidt je ukazao i na proteste na međuentitetskoj liniji između dva entiteta nazvane "Granica postoji" kojima se "promoviraju ideje secesionizma".
Schmidt je u izvještaju na nekoliko desetaka stranica naveo da vlasti RS-a i drugog entiteta Federacije BiH krše odluke Ustavnog suda BiH i Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom tako što knjiže na sebe državnu imovinu.
Ustavni sud BiH je u svojim odlukama naveo da su šume, rijeke i poljoprivredno zemljište državna imovina te da se pitanje raspolaganja mora regulirati državnim zakonom.
Njegovo donošenje blokiraju predstavnici RS-a koji tvrde da je to imovina entiteta.
"Osim promoviranja ukidanja Suda i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija iz RS-a podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka", naveo je Schmidt.
Ustavni sud BiH trenutno je popunjen sa šest sudaca od koja su trojica stranci koje po Ustavu BiH imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava.
Narodna skupština RS-a odbija imenovati nedostajuća dva sve zahtijevajući odlazak međunarodnih sudaca, dok Parlament FBiH nije imenovao nedostajućeg suca zbog političkih neslaganja.
Visoki predstavnik je kao pozitivan napredak naveo da je Europska unija krajem marta otvorila pregovore o članstvu s BiH.
"Usporedo s napretkom na europskom putu, u RS-u je ponovno kriminalizirana kleveta, te usvojen Zakon o nevladinim organizacijama", naveo je Schmidt.
Kolokvijalno nazvan "zakon o stranim agentima", pisanim na osnovu ruskog, od civilnih organizacija se traži da podnose redovne izvještaje pred Ministarstvom pravde RS-a, uključujući financijske.
Visoki predstavnik je kazao da se tim zakonom želi ušutkati, obeshrabriti i kazniti političke neistomišljenike.
Schmidt je u izvještaju ukazao da još uvijek nije provedena presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci", donesena krajem 2009. godine, kao i niz naknadnih sličnih presuda.
Njihova implementacija traži promjenu državnog Ustava kako bi se uklonila diskriminacija.
Trenutno oni koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi (konstitutivni narodi" ili žive u "pogrešnom" entitetu ne se mogu kandidirati za najviše državne pozicije u Predsjedništvu BiH i državnom Domu naroda.
Schmidt se osvrnuo i na pad izvoza iz BiH i industrijske proizvodnje kao i niske penzije koje su nedovoljne za normalan život. Iznio je procjenu Unije za održivi povratak da je BiH od 2013. godine napustilo više od 600.000 stanovnika.
'Etnonacionalni revizionizam'
Visoki predstavnik je u svom izvještaju, koji se odnosi na razdoblje od oktobra prošle do aprila ove godine, naveo nazadovanje u naporima suočavanja s prošlošću, etnonacionalni revizionizam te negiranje genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
Prijedlog rezolucije da se 11. juli proglasi "Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici" nam najmanje 8.372 Bošnjaka bit će na dnevnom redu sjednice Generalne skupštine UN-a 23. maja.
Schmidt je naveo i primjer predstavljanja autobiografije Valentina Ćorića u Mostaru, osuđenog u Hagu na 16 godina zatvora za ratne zločine, kojem je prisustvovao Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice BiH.
Podsjetio je na to da je, nakon što su to izabrani političari propustili uraditi, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH koristeći Bonnske ovlasti.
Izmjenama se žele smanjiti izborna korupcija, prevare i nepravilnosti-
Pored ostalog, predviđeno je uvođenje skenera otisaka prstiju i elektronskih brojača listića, uz veće ovlasti Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Skupština Republike Srpske je nakon toga usvojila entitetski zakon koji još nije stupio na snagu, iako je samo CIK BiH nadležan za provođenje izbora.
Schmidt je naveo da Vlasti RS-a nastavljaju da odbijaju dostaviti službene dokumente Uredu visokog predstavnika, onemogućuju osoblje OHR-a da prisustvuju sjednicama Narodne skupštine RS-a, da ne poštuju njegove odluke i da su svele kontakte na minimum.
Visoki predstavnik se lično obraća Vijeću sigurnosti UN-a svake godine, a svoj sljedeći redovni izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a trebao bi predstaviti u novembru 2024. godine.
