Piše: Kirilo Ovsianij
Glavne japanske, američke i tajvanske kompanije svrstavaju se među prvih pet proizvođača na listi od više od 2.000 elektronskih komponenti za koje Ukrajina kaže da je Rusija koristila za pet tipova borbenih aviona koje je upotrijebila u svojoj invaziji punog razmjera, utvrdili su novinari Šema (Schemes), istraživačke jedinice Ukrajinskog servisa RSE.
Iako uvoz nije dolazio direktno od ovih proizvođača, ipak naglašava ranjivost sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji, što je redovna pritužba Kijeva koji, hendikepiran nedostatkom oružja i municije, gleda kako ruske snage napreduju ciljajući na vojnike, civile i vitalnu infrastrukturu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Ukrajina je naglasila da je zaustavljanje uvoza takvih sankcionisanih proizvoda dvostruke namjene ključno za odbranu Ukrajine od Rusije. U govoru od 14. aprila, predsjednik Volodimir Zelenski je primijetio da "mišljenja nisu ta koja obuzdavaju proizvodnju projektila i dronova za teror".
Šeme su dobile listu od 2.000 elektronskih komponenti koje je, prema ukrajinskim obavještajnim službama, Rusija koristila za pet tipova bombardera Suhoj koji su bili uključeni u napade na Ukrajinu od početka invazije u februara 2022. i kraja 2023.
Koristeći tu listu kao i javno dostupne podatke o uvozu, istraživači Šema su pratili dvije posredničke kompanije u zemljama Evropske unije, Kipru i Mađarskoj, koje su isporučivale elektronske komponente ruskim odbrambenim izvođačima koji su uključeni u proizvodnju aviona Suhoj koji isporučuju te projektile.
Lista, koju je dao ukrajinski obavještajni izvor koji prati uvoz ruskih vojnih izvođača, identifikuje elektronske komponente korištene za "mozgove" pet modela Suhoja koje Rusija redovno koristi u napadima na Ukrajinu: Su-27SM3, Su-30SM, Su -34, Su-35S i Su-57.
Dijelovi olakšavaju navigaciju i sisteme navođenja ruskih aviona za ove projektile i bombe, kao i njihovo radio-elektronsko ratovanje s ukrajinskim snagama i komunikaciju s njihovim kontrolnim centrima.
Kao primjer, Valerij Romanenko, viši naučni saradnik u ukrajinskom Državnom muzeju avijacije u Kijevu, naveo je radar koji može istovremeno pratiti i gađati desetine mjesta udaljenih više od 300 kilometara, dok prati lokaciju aviona u odnosu na neprijateljske avione i protuzračnu odbranu.
Ovi sistemi, "izgrađeni uglavnom od elektronike zapadne proizvodnje, omogućavaju Rusima da nam nanesu značajne gubitke", rekao je Romanenko.
Najboljih pet
Šeme su pregledale listu zajedno s Nezavisnom komisijom za borbu protiv korupcije (NAKO), kijevskom neprofitnom organizacijom koja prati korupciju u sferi nacionalne sigurnosti Ukrajine.
Prema proračunima Šema, japanska Murata, poznata po tehnologiji radija i filtera, proizvela je najveći broj komponenti koje je Rusija koristila za borbene avione: 218 od više od 2.000 navedenih proizvoda. Podaci ruske carine koje je analizirao NAKO pokazuju da je ruski uvoz Murata proizvoda od trećih strana porastao za 38 posto u 2022. godini, na 8,5 miliona dolara, a dostigao je 9,6 miliona dolara u 2023.
Američki Texas Instruments (TI) zauzeo je drugo mjesto sa 176 stavki. RSE je u junu 2023. izvijestio da Rusija redovno uvozi proizvode iz TI-ja i druge američke firme, Analog Devices, preko kazahstanskih i kirgistanskih kompanija.
Američka kompanija Analog Devices i njena podružnica Maxim Integrated zauzeli su treće i peto mjesto, sa 163 odnosno 60 artikala. Proizvodi američke kompanije Kemet u vlasništvu Tajvana bili su četvrti po broju uvoza, sa 71 artiklom, ukazuje Šemina analiza liste.
Lista također sadrži evropske kompanije, kao i druge američke i japanske proizvođače elektronike i čipova.
Uvoz nije bio direktna kupnja od proizvođača, već, kako pokazuju podaci iz online baze podataka međunarodne trgovine Import Genius, prodaja od strane trećih strana ruskim kupcima.
Šeme su kontaktirale Muratu, Texas Instruments (TI), Analog Devices, Kemet i Maxim Integrated za komentar. Do datuma objave ovog članka, samo je TI odgovorio.
Glasnogovornik TI-ja poslao je e-mail 30. aprila navodeći da se kompanija "snažno protivi korištenju naših čipova u ruskoj vojnoj opremi i nedopuštenom preusmjeravanju naših proizvoda u Rusiju".
"Svaka isporuka TI čipova u Rusiju je nezakonita i neovlaštena", dodao je glasnogovornik TI-ja.
"Tražimo od naših distributera i kupaca da se pridržavaju zakona o kontroli izvoza i poduzet ćemo mjere ako saznamo da to ne čine, uključujući raskid", rekao je glasnogovornik, koji nije naveo ime.
Druge dvije kompanije također su osudile prodaju svojih proizvoda Rusiji.
U nedatiranoj izjavi na svojoj web stranici, Murata je navela da je njena politika usklađenost sa "zakonima o kontroli izvoza i svim propisima svake zemlje u kojoj Murata posluje". Traži od kupaca izvan Japana da osiguraju da se proizvodi kompanije ne koriste za masovno oružje, uništavanje, uključujući projektile, kao i "konvencionalno oružje ili predmete posebno dizajnirane za njih".
U izjavi za Bloomberg News u decembru 2023., Analog Devices (ADI) je saopštio da je "svaka isporuka nakon sankcija u ove regije direktno kršenje naših pravila i rezultat neovlaštene preprodaje ili preusmjeravanja ADI proizvoda."
Međutim, proizvodnja borbenih aviona Suhoj se nastavlja. Dana 5. aprila, na primjer, sankcionisani, državni konglomerat ruske odbrambene industrije Rostec najavio je isporuku neodređenog broja Su-34 "bombardera s prve linije", koji su opisani kao "važan dio napadačke moći ruske avijacije s prve linije".
Ispitujući podatke ruske carine, Sistema (Systema), Ruska istraživačka jedinica RSE, otkrila je da su avio dijelovi u vrijednosti većoj od osam miliona dolara uvezeni u Rusiju od početka 2022. do jula 2023. Glavni primatelj tih dijelova bio je Jakovljev (Yakovlev), proizvođač aviona Suhoj.
Kako Rusija dobiva ono što joj treba
Zajednička analiza Šema i NAKO-a podatka o ruskom uvozu iz Import Geniusa, internetske baze podataka za praćenje međunarodne trgovine, otkrila je nekoliko firmi u zemljama, uključujući Kinu i Tursku, koje su izvozile elektronske komponente u Rusiju između aprila 2022. i jula 2023. koje odgovaraju stavkama uključenim u podatke liste ukrajinske obavještajne službe.
Šeme su pobliže proučili dvije kompanije registrovane u Evropskoj uniji, koja zabranjuje izbjegavanje sankcija protiv Rusije ali provedbu prepušta svojim 27 članica.
Noratec Holdings, u vlasništvu latvijskog državljanina Vladimirsa Boreckisa, registrovan je na Kipru, koji je nedavno bio u fokusu međunarodne novinarske istrage o izbjegavanju sankcija. Matrix Metal Group, gdje Boreckis radi kao generalni direktor i jedini uvršteni dioničar, registrovana je u Mađarskoj, gdje je vlada premijera Viktora Orbana kritičar sankcija EU protiv Rusije.
Između 2021. i 2023., dvije kompanije su privatnoj ruskoj firmi Eksiton rutinski isporučivale strane elektronske komponente koje su proizvodile kompanije na listi ukrajinskih obavještajnih službi.
Osnovan u moskovskom predgrađu Ramenskoje u junu 2022., četiri mjeseca nakon pune invazije, Eksiton se u poslovnim registrima opisuje kao veletrgovac "industrijskom električnom opremom, mašinama, aparatima i materijalima".
Dokazi pokazuju da je povezan s proizvodnjom borbenih aviona Suhoj.
Čovjek kojeg registri ruske vlade identifikuju kao većinskog vlasnika Eksitona, Jurij Korčevski, bio je do 2015. suvlasnik kompanije, također pod nazivom Eksiton, smještene u zapadnom ruskom gradu Smolensku.
Ovaj drugi Eksiton, prema ruskom poslovnom registru, snabdijeva kompaniju Jakovljev, ranije poznatu kao Irkut, koja proizvodi bombardere Suhoj.
Također obezbjeđuje proizvode za dva ključna dobavljača Jakovljeva: Centralni dizajnerski biro za automatizaciju i Uralski optičko-mehanički kombinat, kao i druge kompanije u vlasništvu Rosteca.
Smolenski Eksiton također posjeduje još jednog ruskog vojnog izvođača sa sjedištem u Smolensku koji je pod sankcijama Ukrajine, Display Component, kojem su Noratec i Matrix Metal Group redovno isporučivali elektronske komponente 2021., odnosno u periodu od 2021. do 2023.
Prema podacima ruskih poslovnih registara, prije kampanje protiv Ukrajine 2022. godine, Display Component je isporučivao elektroniku privatnom ruskom istraživačkom institutu Ekran, koji razvija protuzračne i proturaketne sisteme za avione i helikoptere.
Web stranica Smolenskog Eksitona više nije dostupna, ali se u arhiviranoj verziji stranice spominje da je kompanija dobila "nagrade i zahvalnice" od ruskog Ministarstva odbrane za doprinos "zajedničkom cilju odbrane zemlje".
Posljedice
TI je za RSE rekao da je "sproveo temeljnu, internu reviziju" evidencije o prodaji Eksitonu, Matrix Metal Group i Noratec Holdings i "može potvrditi da tim kompanijama nismo prodali nijedan proizvod otkako smo u februaru obustavili prodaju u Rusiju 2022."
Šeme su poslale e-mail Boreckisu o dokazima sankcionisanih isporuka elektronskih komponenti dvostruke namjene u Rusiju od strane Norateca i Matrix Metal Group, ali nisu dobili odgovor.
Na svom LinkedIn profilu, uklonjenom nakon što je izvještaj Šema objavljen na ukrajinskom jeziku 17. aprila, Boreckis je sebe opisao kao "poslovnog akceleratora koji razmišlja o budućnosti" s iskustvom u finansijskoj tehnologiji. Na profilu, koje su Šeme arhivirale, navodi se da tečno govori ruski i engleski i da živi u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Ni Noratec ni Matrix Metal Group nisu sankcionisane zbog izvoza elektronskih komponenti u Rusiju.
Evropsko vijeće, koje postavlja prioritete politike EU, usvojilo je 12. aprila zakon kojim se nameće krivična odgovornost pojedincima i kompanijama ili organizacijama za kršenje trgovinskih sankcija Rusiji. Osim drugih mjera, pojedinci bi mogli dobiti kaznu od najmanje pet godina zatvora, dok bi kompanije mogle biti ugašene.
Prema uredbi usvojenoj u decembru 2023. godine, kompanije registrovane u EU moraju da unesu klauzulu "Nema Rusije" u svoje ugovore kada trguju robom sa partnerima koji nisu iz EU, uključujući "naprednu tehnologiju", koja ima vojnu primjenu.
Sprovođenje, međutim, zavisi od država članica EU.
Ahja Zarebelska, koja prati politiku sankcija za ukrajinsku Nacionalnu agenciju za prevenciju korupcije, vjeruje da strože mjere EU protiv izbjegavanja sankcija neće razuvjeriti Rusiju.
Čak i ako "jedna kompanija koja je bila korisna Rusiji" bude sankcionisana, rekla je, Rusija može "odmah" stvoriti "10 novih fiktivnih kompanija koje će obavljati iste zadatke".
Ipak, nametnute sankcije utiču na "vrijeme isporuke" i potencijalno na kvalitet ruske vojne opreme, naglasila je viša istraživačica NAKO-a Viktoria Višnjivska.
"(Neka) kineska kompanija stvorena prije sedam dana nema mogućnosti tehnološkog giganta" čije proizvode Rusija više ne može da koristi, rekla je Višnjivska.
Facebook Forum