Nakon što je proglašen za pobjednika predsjedničkih izbora u martu, rezultat koji nikada nije bio doveden u pitanje, Vladimir Putin započinje novi šestogodišnji mandat svečanom inauguracijom u Kremlju 7. maja.
Putin je lakom pobjedom na predsjedničkim izborima koji su održani 17. marta osvojio novi šestogodišnji predsjednički mandat i nakon 24 godine u Kremlju. Tako je postao ruski lider sa najdužim stažem poslije Josifa Staljina.
Iako je njegova pobjeda bila izvjesna, jer se nije suočio ni sa jednim kredibilnim rivalom, postoje zabrinutosti da će Putin svoj peti mandat započeti oštrijim odlukama u kojima će vjerovatno dominirati rat u Ukrajini i biti raspisana nova ratna mobilizacija.
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija su rekli da neće slati predstavnike na inauguraciju ruskog predsjednika Vladimira Putina 7. maja u Moskvi, čime i zvanično stupa na novi šestogodišnji mandat.
"Nećemo imati predstavnika na njegovoj inauguraciji", rekao je portparol State Departmenta Matthew Miller.
Portparol EU je rekao da "naš ambasador neće prisustvovati, većina država članica neće biti prisutna".
Velika Britanija i Kanada su takođe rekle kako neće poslati predstavnike.
Ambasador Francuske u Rusiji je potvrdio svoje učešće na ceremoniji.
Putin, koji sada ima 71 godinu, na čelu je Rusije od početka vijeka, od decembra 1999. Na izborima je odnio pobjedu sa 87 posto glasova, dok su međunarodni posmatrači izbore označili kao namještene.
Koristeći prednosti niza ustavnih reformi iz 2020. koje su mu dale pravo da traži još dva šestogodišnja mandata, što znači da bi Putin mogao da ostane na funkciji do 2036.
Ruske izbore strogo kontroliše Kremlj i nisu ni slobodni ni pošteni, ali ih vlada smatra neophodnim za prenošenje osećaja legitimnosti. Na izborima su isključeni opozicioni kandidati, bilo je zastrašivanja birača, ubacivanja glasačkih listića i drugih načina manipulacije.
- Putin produžio vladavinu uvjerljivom pobjedom na strogo kontrolisanim izborima
- Ko je na glasačkom listiću na predsjedničkim izborima u Rusiji, a ko ne?
Ceremonija inauguracije se dešava dva dana prije nego što se u Rusiji, 9. maja obilježava Dan pobjede. Ovaj događaj je poprimio novu simboliku jer Putin poredi ofanzivu na Ukrajinu sa borbom Rusa protiv nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
Putinova inauguracija u utorak za peti mandat ne samo da će obilježiti njegovu četvrt vijeka dugu vladavinu, već će takođe pokazati prelazak Rusije u ono što komentatori koji podržavaju Kremlj nazivaju "revolucionarnom silom", koja je usmjerena na urušavanje globalnog poretka, stvarajući svoja pravila , i zahtjevajući da se totalitarna autokratija poštuje kao legitimna alternativa demokratiji u svijetu koji velike sile prekrajaju u sfere uticaja, napisao je Washington Post.
Ovi izbori su bili prvi od kada je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu u februaru 2022., a kandidatima koji du se izjašnjavali protiv rata je zabranjeno da učestvuju zbog tehničkih razloga.
U međuvremenu, najveći protivnik Putina, opozicionar i borac protiv korupcije Aleksej Navaljni je umro u arktičkom zatvoru, mjesec dana prije izbora.
"Rat, politička ubistva, osiromašenje Rusa. Nema napretka za Rusiju, nema mira i slobode za naše građane", rekla je udovica Navaljnog, Julija u objavi na društvenim mrežama 7. maja. "Našu zemlju vodi lažov, lopov i ubica. Ali, i tome će doći kraj", napisala je Navaljnaja.
Otkako je pokrenuta ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu, odnosi između Moskve i Zapada su se pogoršali došavši na najniži nivo od kraja Hladnog rata, pri čemu su zapadni saveznici Kijeva dali svoju podršku borbi Ukrajine za odbijanje nadmoćnih ruskih snaga.
Govoreći nakon što je položio zakletvu, Putin je rekao da neće isključiti dijalog sa Zapadom, ali da taj dijalog mora da bude pod jednakim uslovima, a Rusija je u međuvremenu otvorena za razvoj odnosa sa drugim zemljama koje je nazvao "većinskim u svijetu".
"Mi smo ujedinjen i veliki narod i zajedno ćemo prevazići sve prepreke, ispunićemo sve što smo planirali. Zajedno ćemo pobijediti", rekao je Putin.
"Smatramo da se izolacija Rusije, a posebno njenog zločinačkog vođe, mora nastaviti", rekao je ministar inostranih poslova Litvanije Gabrijelijus Landsbergis objašnjavajući odluku svoje zemlje da bojkotuje ceremoniju.
"Učešće u Putinovoj inauguraciji nije prihvatljivo za Litvaniju. Naš prioritet ostaje podrška Ukrajini i njenom narodu koji se bori protiv ruske agresije."
Putin započinje svoj šestogodišnji mandat ohrabren napretkom na bojnom polju u Ukrajini i održivim ekonomskim rastom, uprkos nizu zapadnih sankcija.
