Piše: Michael Scollon
Ubrzo nakon što su talibani preuzeli vlast u Afganistanu, Rusija se pozabavila pitanjem da li je došlo vrijeme za reviziju statusa militantne grupe kao terorističke organizacije.
"Vrlo je važno vidjeti kakvi će biti prvi koraci talibana u upravljanju Afganistanom", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov 30. avgusta 2021. "Zaključci se mogu donositi nakon toga."
Dvije i po godine kasnije, uprkos neuspjehu talibana da ispune svoja obećanja o formiranju inkluzivne vlade, pridržavanju osnovnih normi ljudskih prava i sprječavanju da afganistanska teritorija postane sigurno utočište za transnacionalne ekstremističke grupe, čini se da zajednički neprijatelj prisiljava Rusiju da donese odluku, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Od smrtonosnog terorističkog napada za koji je odgovornost preuzela ekstremistička grupa "Islamska država" u blizini Moskve 22. marta, Rusija je sve više govorila o svom odnosu s talibanima, koji se bore protiv ogranka Islamske države-Horasan (IS-K) u Afganistanu za koji se vjeruje da je izvršio napad.
- Sigurnosni stručnjak: Napad u Moskvi jedna je od najvećih džihadističkih operacija
- Zašto je 'ISIS-K' napao dvoranu u Moskvi?
Iako je talibanska vlada globalno nepriznata, Peskov je u aprilu rekao da Moskva mora riješiti "hitna pitanja" koja zahtijevaju pojačani dijalog s militantnom grupom, čije vođe su "zapravo oni koji su na vlasti u Afganistanu".
Uzimajući u obzir važnost koju Rusija pridaje Afganistanu u održavanju regionalne sigurnosti pred sve većom prijetnjom IS-K, jačanje angažmana s talibanima ima koristi za Moskvu, kažu posmatrači.
Alec Bertina iz Militant Wirea, istraživačke kuće koja prati militantne grupe, rekao je da bi rusko uklanjanje talibana sa svoje crne liste terorista moglo biti početak "braka iz interesa".
"Koliko god za Rusiju i talibane bila zabavna ideja da se usaglase, u njihovom sigurnosnom interesu je da to učine upravo sada", rekao je Bertina. "S obzirom na uzajamnu sigurnosnu prijetnju i činjenicu da se talibani mogu u osnovi za iskoristiti za preuzimanje udaraca i gubitaka koji dolaze s borbom protiv "Islamske države", to je na neki način jednostavno."
Kada se pojavio u Afganistanu prije deset godina, IS-K je organizovao napade u Afganistanu i Pakistanu. Njegove mete su uključivale zapadne snage u Afganistanu, kao i talibane, koji su se protivili bivšoj afganistanskoj vladi i trkali sa IS-K-om za uticaj među desetinama ekstremističkih grupa koje su aktivne u zemlji.
Otkako su talibani preuzeli vlast, IS-K je nastavio pritisak na talibane, čiju vladavinu odbacuje, i radio je na tome da "učini život što je moguće težim" svojoj de facto vladi, rekao je Michael Kugelman, direktor Instituta za Južnu Aziju u Wilsonovom centru u Washingtonu.
Napadi IS-K na talibane, religijske manjine i strane mete u Afganistanu osmišljeni su da "potkopaju legitimitet talibana kako bi uvjerili afganistanski narod da talibani nisu u stanju da osiguraju mir i sigurnost u zemlji", rekao je Kugelman za Radio Azadi RSE.
IS-K je takođe otvoreno izazvao svog rivala u sofisticiranoj propagandnoj kampanji, ismijavajući želju talibanske vlade da je prizna međunarodna zajednica i optužujući je da se pridržava "neukog" tipa islama.
Grupa je takođe proširila svoj domet u inostranstvu, uključujući smrtonosne napade u Iranu, Rusiji i centralnoj Aziji, glavnoj lokaciji za regrutovanje boraca IS-K.
"Njihove (IS-K) glavne baze još uvijek su u Afganistanu, većina napada se izvodi u Afganistanu, ali ovo je regionalna ispostava "Islamske države" koja sve više ima globalne ciljeve", rekao je Kugelman o IS-K.
Kao što dokazuje nedavni napad na koncertnu dvoranu u kojem je poginulo više od 140 ljudi i ranjeno više stotina, najsmrtonosniji teroristički napad na ruskom tlu posljednje dvije decenije, Moskva ima razlog da hitno reaguje na IS-K i uspostaviti veću saradnju s jednim od glavnih protivnika ove grupe.
"Rusko djelovanje i ustupci talibanima vjerovatno bi trebali, barem djelimično, da signalizuju povjerenje Moskve u sposobnost talibana da umanje prijetnju IS-K", rekao je Kugelman za RSE u pisanom komentaru.
Rusija je talibane proglasila terorističkom organizacijom 2003., dvije godine nakon što su ih s vlasti zbacile snage predvođene Sjedinjenim Državama. Nakon povratka na vlast, talibani su isprva odbacili prijetnju IS-K-a i insistirali na tome da grupa nije aktivna na afganistanskom tlu, iako je dosljedno razvijala svoje sposobnosti da se suprotstavi grupi i uništila ćelije IS-K.
Nedavno, u aprilu, talibani su navodno naredili stvaranje posebne vojne jedinice za borbu protiv IS-K.
Ali "šta god su talibani učinili protiv IS-K, to nije spriječilo IS-K da izvodi vanjske operacije u drugim zemljama", rekao je Bertina, napominjući da se pokazalo da su talibani nesposobni da spriječe IS-K da regrutuje nove pripadnike.
To je, rekao je Bertina, navelo Rusiju i druge zemlje da raspravljaju "da li bi interes bio da se (talibanima) malo pomogne u njihovoj borbi".
Brisanje talibana sa moskovske crne liste terorista, rekao je Bertina, moglo bi otvoriti put Rusiji da potencijalno "počne davati resurse talibanima za bolju borbu protiv IS-K".
Bertina je rekao da je zamislio situaciju u kojoj će talibani snositi najveći teret borbi na terenu u Afganistanu, a Rusija će pružati obavještajne podatke. Malo je vjerovatno da bi Rusija "bila previše glasna" oko direktnih napada na IS-K u Afganistanu, "s obzirom na neugodnu istoriju koju Rusija ima u vezi s protivterorističkim operacijama kada su u pitanju zemlje poput Afganistana".
Kugelman takođe vidi vrijednost u saradnji Rusije s talibanima na frontu protiv terorizma, navodeći talibansku "spremnost i sposobnost da provode kampanje "spaljene zemlje" protiv IS-K".
Rusija, u trenutku dok je zaglavljena u ratu u Ukrajini, potencijalno bi mogla da talibanima ponudi "oružje, novac, pa čak i obuku i savjetovanje kako bi im pomogla da nanesu više štete protiv IS-K", rekao je Kugelman.
Facebook Forum