Piše: Ivan Bedrov
Za Bugarsku se na prvi pogled može reći da je na prilično dobrom putu. Država je članica Evropske unije i NATO saveza. Premijer Dimitar Glavčev obavezao se da će povećati podršku Ukrajini. A sadašnja vlada udvostručila je plan Bugarske da uvede euro 2025. godine.
Međutim, nakon raspuštanja prethodne prozapadne vlade Nikolaja Denkova, najnovija privremena vlada, koja je postavljena 9. aprila, sastoji se uglavnom od starih ljudi iz bivše vladajuće stranke. Čini se da se malo toga promijenilo, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Dva nedavna imenovanja privremene vlade podigla su obrve. Prvo, novi ministar pravosuđa, koji je prethodno bio zamjenik glavnog tužioca u moćnom Uredu glavnog tužioca, odgodio je rasprave o prijeko potrebnoj reformi pravosuđa. Predloženi zakon, koji bi podrezao krila moćnom glavnom tužiocu i koji se smatrao ključnim korakom u borbi protiv mita, sada je u zastoju.
Drugo, Vladimir Malinov, bivši čelnik Bulgartransgaza, državnog operatera gasne mreže, imenovan je za novog ministra energetike. Ovo je pokrenulo pitanja o odlučnosti Bugarske da se bori protiv ruskog uticaja, s obzirom na to da je Bulgartransgaz bio taj koji je nadgledao izgradnju kontroverznog gasovoda Turski tok, zajedničkog projekta Gazproma i Turske kojim se gas transportuje iz Rusije u Tursku ispod Crnog mora.
Naftovod je uveliko kritikovan zbog potkopavanja bugarskih interesa i zbog toga što njime upravlja njegov glavni korisnik: Rusija.
Dok se političari igraju muzičkih stolica, patologija bugarske politike i dalje je uglavnom ista. Dok se zemlja približava svojim šestim parlamentarnim izborima u tri godine, koji će se održati početkom juna, ostaju dva višegodišnja i sveprisutna pitanja: korupcija i zloćudni uticaj Rusije.
Bugarski premijer Dimitar Glavčev
Tokom posljednje dvije godine bugarska politika bila je inertna, a ankete su na prvo mjesto stavljale koaliciju dviju stranaka desnog centra, GERB-a i Saveza demokratskih snaga (SDS), a slijedila ih je reformistička koalicija Nastavljamo s promjenama, Demokratska Bugarska (PP-DB). Liberalni Pokret za prava i slobode (DPS), koji tradicionalno predstavlja bugarsko etničko Tursko i muslimansko stanovništvo, a predvodi ga poslovni tajkun i političar pod sankcijama SAD-a Dejlan Peevski, i krajnje desničarska, proruska stranka Preporod bore se za treće mjesto.
Najmanja stranka sada u Narodnoj skupštini, bugarskom jednodomnom parlamentu, je populistička stranka Postoji takav narod (ITN). Prema nedavnoj anketi Gallupa, stranka ima podršku od oko pet posto i na sljedećim bi izborima mogla prijeći prag od četiri posto potreban za ulazak u parlament. ITN se pojavio prije tri godine kao populistička stranka suprotstavljena GERB-u, koji je dominirao bugarskim političkim životom od 2009.
Smrt 'Notara'
Raširena korupcija već godinama uništava Bugarsku, s lukavim postupcima javne nabavke, lobiranjem i navodnom kupovinom glasova. Bugarska je godinama bila najkorumpiranija zemlja u Evropskoj uniji, prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, ali 2023. bila je pretposljednja, dok je Mađarska osvojila drvenu kašiku.
Rješavanje problema mita komplikovano je stanjem u pravosuđu, koje je uveliko kritikovano zbog pokornosti interesima političara. Martin Bojanov, sumnjiva ličnost koja je bila umiješana u imovinsku prevaru i nazvana "Notar", ubijena je 31. januara u glavnom gradu Bugarske, Sofiji. Nakon njegove smrti pojavili su se dokazi da je Bojanov vodio mrežu trgovine uticajem unutar pravosuđa, čak je navodno posjedovao i privatni klub u koji su imali pristup tužioci, suci i policajci. U zamjenu, Bojanov je navodno osigurao određeni nivo imuniteta od istrage policije ili tužilaca.
Bez obzira na to, u Bugarskoj se takvi slučajevi rijetko rješavaju, a zagovornici reforme pravosuđa kažu da su istražitelji ti koji zapravo trebaju istraživati, a trulež seže sve do vrha. Ministar unutrašnjih poslova Kalin Stojanov kritikovan je zbog prikrivanja informacija o vezama "Notara" s njegovim ministarstvom. Ipak, stranke GERB i DPS su odbacile kritike i uz njihovu podršku Stojanov ostaje ministar.
Takve tvrdnje, zajedno s neizbježnim poricanjima, sastavni su dio bugarske politike. Iako su novije političke stranke poput Mi nastavljamo promjene došle na vlast zahvaljujući široko rasprostranjenom nezadovoljstvu javnosti korupcijom i vodile kampanje na antikorupcijskim programima, imale su malo uspjeha u reformi pravosuđa.
Političari iz reformističke koalicije PP-DB optužili su čelnike GERB-a i DPS-a, Bojka Borisova i Peevskog, da su kooptirali Ured glavnog tužioca i sigurnosne službe postavljanjem svojih lojalnih ljudi na visoke uloge.
Kao odgovor, Borisov i Peevski optužili su PP-DB da sami žele kontrolisati pravosuđe. Parlament je 7. februara formirao posebnu komisiju za ispitivanje afere "Notar", ali su sastanke bojkotovali predstavnici GERB-a i DPS-a, uz podršku ITN-a i Preporoda.
Mali apetit za reformama
S novom ministricom pravosuđa, Marijom Pavlovom, malo je vjerovatno da će ovaj parlament usvojiti novi zakon o pravosuđu. U svojoj prethodnoj ulozi radila je u Uredu glavnog tužioca, snažnom osloncu pravosuđa. Ured je odlučno protiv reforme pravosuđa jer bi mu se takvim promjenama znatno umanjile ovlasti.
I uprkos tome što blok PP-DB zagovara posebnu parlamentarnu komisiju koja bi istražila izgradnju gasovoda Turski tok, vlada GERB-SDS i bivši premijer Borisov, koji su bili na vlasti kada je gasovod izgrađen, odbili su prihvatiti bilo kakva pitanja povezana na projekat.
Goruća pitanja korupcije i ruskog uticaja često su isprepletena. "Nema sumnje da su akcije oko Turskog toka (podijeljene) između Borisova i Peevskog", rekao je Denkov za Bugarski servis RSE u nedavnom intervjuu. "Mnoge stvari ih povezuju. A neke od tih stvari su povezane s poštovanjem interesa Rusije, u nekim slučajevima na štetu bugarskih interesa."
Sljedeći izbori u Bugarskoj održat će se 9. juna, a građani neće glasati samo za zastupnike u nacionalnom parlamentu nego i u Evropskom parlamentu.
Bugarima bi se mogao oprostiti njihov skepticizam. U posljednje tri godine Narodna skupština uspjela je izabrati samo dvije vlade. Obje su pale upravo dok su pokušavale provesti reforme, boriti se protiv korupcije i prekinuti zavisnost zemlje o Rusiji u pogledu energije i sigurnosti.
Ako se ništa ne promijeni u sljedeća dva mjeseca, teško će biti formirati stabilnu vladu nakon juna, a kamoli formirati vladu koja ima volje i snage da barem pokuša s reformama. Prethodna vlada pala je nakon što je PP-DB zahtijevao vremenski raspored za promjene u sigurnosnim službama i antikorupcijske reforme, a GERB-SDS je odbio pristati.
Ako se vlada uopšte ne formira, tada će Bugarska održati nove izbore, vjerovatno već u oktobru, a privremena vlada će ostati na vlasti.
Za Bugarsku je ogroman ulog u pitanju. Ako reforme u najboljem slučaju budu spore, bit će mnogo teže ostvariti ciljeve zemlje o uvođenju eura 2025. i otvaranju kopnenih granica za Schengen.
Facebook Forum