Piše: Michael Scollon
Ako Iran odluči da odgovori na navodne napade Izraela na njegovoj teritoriji od 19. aprila, možda neće morati da se suzdržava kao što je to uradio prošli put.
Napad Teherana protiv Izraela mnogi su otpisali kao neuspjeh. Ali Iran ima mnogo strijela u svom tobolcu ako sukob s Izraelom nastavi da eskalira, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Stručnjaci kažu da Iran raspolaže sofisticiranijim oružjem, da može u borbu da uvede svoje posrednike i, za razliku od napada 13. aprila, može da koristi element iznenađenja. A krajnja prijetnja, službeno aktiviranje njegovih nastojanja, u koja se dugo sumnjalo, da razvije nuklearno oružje, mogla bi stupiti na scenu.
Oprez na prvom mjestu
Prvi odgovor Irana nakon što se desio napad na njegovu teritoriju 19. aprila, bio je utišan. Iako su neidentifikovani američki zvaničnici navodno rekli da je Izrael izveo napad, Teheran nije direktno optužio Izrael za umiješanost. Izrael nije komentarisao incident.
Visoki iranski zvaničnik je, pod uslovom anonimnosti, rekao Reutersu da "nema plana za trenutnu odmazdu, niti pojašnjenja ko stoji iza incidenta".
"Strani izvor incidenta nije potvrđen", rekao je zvaničnik. "Nismo bili napadnuti iz vana, a rasprava više naginje prema infiltraciji nego prema napadu."
General iranske vojske Sijavuš Mihandoust rekao je samo da su eksplozije koje su se čule u centralnom gradu Isfahanu bile "zbog djelovanja protivvazdušne odbrane protiv sumnjivih objekata".
Iranska državna televizija izvijestila je da su tri male bespilotne letjelice oborene istočno od Isfahana, gdje se nalaze iranska nuklearna postrojenja, i emitovala snimke koji pokazuju sliku mira u gradu.
Portparol iranskog Nacionalnog centra za cyber prostor, Hosein Dalirian, odbacio je izvještaje američkih medija koji navode neidentifikovane američke zvaničnike da su u napadu korištene rakete.
"Nije bilo vazdušnih udara izvan (iranskih) granica na Isfahan ili druge dijelove zemlje", napisao je Dalirian na platformi X. "Oni su samo uradili neuspješan i ponižavajući pokušaj da lansiraju dronove, a dronovi su oboreni."
U pravo vrijeme
Analitičari kaži kako je uobičajeno da Teheran odlaže komentarisanje takvih incidenata sve dok ne odredi pravac djelovanja.
Ali ako se Iran ipak odluči na vojni odgovor, kao što je to učinio 13. aprila u znak odmazde za ubistvo sedam pripadnika Islamske revolucionarne garde (IRGC) 1. aprila u napadu na iransku ambasadu u Damasku, za šta se krivi Izrael, onda bi stvari mogle da odu dalje.
Hamidreza Azizi, istraživač u Njemačkom institutu za međunarodnu sigurnost, napomenuo je da je pred napada Irana 13. aprila protiv Izraela, koji efikasno odbijen, Teheran osigurao da "svi unaprijed znaju za to". Namjerno nije bilo "elementa iznenađenja", rekao je Azizi.
- Zašto je Iran napao Izrael i šta dalje?
- 'Najbolje' za Putina: Kako Kremlj može profitirati od napada Irana na Izrael
Ali nekoliko sati prije napada 19. aprila, ministar inostranih poslova Hosein Amir-Abdolahian je rekao za CNN da ako Izrael ponovo bude poduzeo akcije protiv Irana "naš naredni odgovor će biti neposredan i na maksimalnom nivou".
Iranski zamjenik ministra inostranih poslova Ali Baheri Kani je 15. aprila rekao da "neće biti razmaka od 12 ili 13 dana" između napada Izraela i odgovora Irana. Izrael, rekao je "sada mora da računa u sekundama, ne satima".
Naglasak iranskih zvaničnika na neposrednost mogućeg uzvratnog udara signalizuje da Iran ovog puta neće objavljivati svoju strategiju, što povećava šanse da se nanese veća šteta.
Više u iranskom arsenalu
Teheran je lansirao više 300 dronova i projektila tokom napada 13. aprila, od kojih je ogromna većina ili oborena ili nije uspjela da postigne cilj, ali stručnjaci i iranski zvaničnici sugerišu da je mogao da koristi moćnije oružje.
Komandant Vazdušno-svemirskih snaga IRGC, Sardar Hadžizadeh je rekao da je Iran 13. aprila koristio "staro oružje minimalne snage", dodajući da je Teheran odlučio da ne koristi jače rakete, uključujući hipersonične rakete iz svog arsenala.
Fabijn Hinz, istraživač na Međunarodnom institutu za strateške studije u Berlinu, doveo je u pitanje istinitost tvrdnji Irana da je mogao da koristi bolje oružje, rekavši da je jedna od raketa koje su lansirane na Izrael, balistička raketa Heibar Šekan, napravljena 2022. i jedna od najboljih raketa sa kojima Iran raspolaže.
Hinz je za Radio Farda RSE rekao da u pogledu kvaliteta nije siguran da bi Iran mogao da napravi "kvantitativni skok" u bilo kom budućem napadu.
Međutim, u pogledu pukih brojeva, Iran ima "mnogo više projektila i bespilotnih letjelica na zalihama", rekao je Hinz. "U to nema sumnje."
Opasni prijatelji
Dok je Iran napadom od 13. aprila poslao poruku da je spreman da se direktno suprotstavi Izraelu i da ima kapacitet da nanese veliku štetu, Teheran još uvijek ima mnogo partnera i posrednika koji su spremni da napadnu njihovog zajedničkog neprijatelja, Izrael.
Dok su se članovi iranske takozvane "osovine otpora" borili protiv Izraela, uključujući terorističku organizaciju Hamas koju su SAD i Evropska unija proglasile terorističkom, Huti pobunjenici u Jemenu i libanonski Hezbalah, su grupe koje najvećim dijelom nisu bile uključene u napad 13. aprila.
"Jedna stvar koju bi Iran mogao da izvede jeste da uključi Hezbolah, jer Hezbolah je geografski mnogo bliže Izraelu", rekao je Hinz. "A kada je pred vama odličan sistem odbrane, najbolja stvar je da ga preopteretite, a to je mnogo lakše na manjim razdaljinama."
Nuklearna opcija
Samo nekoliko sati prije napada 19. aprila, zapovjednik IRGC precizirao je da bi napad koji bi ciljao na iranska nuklearna postrojenja potaknuo recipročni napad na izraelske nuklearne lokacije i čak mogao da dovede do toga da iranska služba ponovo promišlja nuklearnu doktrinu.
Ahmad Haghtalab, koji nadgleda nuklearnu sigurnost za IRGC, rekao je u komentarima koje su objavili iranski mediji 18. aprila da su "naše ruke na okidaču za recipročne napade korištenjem naprednih projektila protiv njihovih nuklearnih lokacija."
Izrael, Sjedinjene Države i druge zemlje već dugo sumnjaju da Iran teži nuklearnom oružju, dok je Teheran tvrdio da njegov nuklearni program ima samo mirnodopsku svrhu.
Međunarodna agencija za atomsku energiju potvrdila je nakon evidentnog izraelskog udara da "nema štete na iranskim nuklearnim lokacijama". Ali prije incidenta, Haghtalab je rekao da je čak i prijetnja izraelskog napada na iranske nuklearne lokacije učinila "mogućim i zamislivim da će se doktrina i nuklearna politika Islamske Republike Iran preispitati kako bi se preokrenula razmatranja koja su deklarisana u prošlosti."
Tu bi odluku na kraju donio vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, koji ima posljednju odluku o svim važnim odlukama u Iranu i koji je tvrdio da Iran ne može da teži razvoju nuklearnog oružja iz vjerskih razloga.
Ali Azizi je naglasio da je prijetnja stvarna, rekavši da bi napad na iransku teritoriju "mogao biti upravo ono što Iran želi da nađe kao izgovor za naoružavanje svog nuklearnog programa".
Facebook Forum