Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine odbio je 18. aprila inicijativu za poništavanje odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, koju su u proceduru uputili zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je lider predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Državni parlamentarci su u četvrtak na hitnoj sjednici raspravljali o aktualnoj političkoj situaciji u institucijama BiH, sa osvrtom na ustavnu i zakonodavnu ulogu državnog Parlamenta.
Sjednica je zakazana na zahtjev zastupnika SNSD-a koji su tražili poništavanje Schdmitovih odluka i njihovo neprovođenje od insitucija BiH, nakon što je on krajem marta nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.
Tokom rasprave, moglo se, među ostalim, čuti da je ona neprovodiva i da BiH nema zakonske mogućnosti, a ni razloge, da proglasi ništavnima odluke visokog predstavnika.
Zasjedanje je održano 20-ak dana nakon što je Narodna skupština Republike Srpske (RS) zatražila da u državnom Parlamentu budu poništene sve Schmidtove odluke, kojeg vlasti tom bh. entitetu ne priznaju.
Na toj sjednici entitetskog parlamenta tada je, na prijedlog predsjednika RS Milorada Dodika, zaprijećeno da će, u suprotnom, predstavnici iz RS napustiti državne institucije.
Rasprava o Schmidtovim odlukama
Osim zaključka za poništavanje Svhmitovih odluka, zastupnici SNSD-a su, također, predlagali da Zastupnički dom od Službenog lista BiH zatraži da objavljuje samo akte koji su potpisani i dostavljeni iz institucija BiH.
Obraćajući se na početku sjednice, zastupnica SNSD-a Sanja Vulić ponovila je od ranije poznati stav političara iz RS o Schmidtovom djelovanju, govoreći o njemu kao o "pojedincu koji preuzima ulogu institucija BiH, koji nema pravo nametati zakone".
Vulić je, također, poručila da izmjene Izbornog zakona BiH trebaju donijeti državne institucije, dok parlamentarci "ne bi smjeli samo gledati da pojedinac obavlja njihovu ulogu".
"U suprotnom, može se reći da zakonodavac ne sjedi u ovoj zgradi", kazala je Vulić, pozivajući zastupnike da ponište Schmidtove odluke.
Stav stranaka iz RS, i pozicije i opozicije, je da Schmidt nije imenovan za visokog predstavnika, jer njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u čemu ih podržavaju Rusija i Kina. Istovremeno, Schmidta podržavaju zapadne zemlje.
Inače, odluke visokog predstavnika u BiH su konačne i obavezujuće.
Tokom rasprave na sjednici Zastupničkog doma, zastupnici stranaka iz Federacije BiH najavili su da neće podržati incijative Kluba SNSD-a.
Denis Zvizdić, predsjedavajući Doma i član vladajuće stranke Narod i pravda, ocijenio je da je sjednica zakazana na temelju "neustavnih i neprovodivih zaključaka Narodne skupštine RS", ističući da nema utemeljenja da odluke visokog predstavnika budu poništene.
Podsjetio je da je bilo više pokušaja da se ospore odluke visokog predstavnika, ali da je Ustavni sud BiH potvrdio da su one valjane i da imaju jednaku važnost kao propisi koje su donijele domaće vlasti.
Zvizdić se osvrnuo i da namjeru usvajanja entitetskog izbornog zakona, koji je pokrenula vlast RS, ističući da će u slučaju usvajanja podnijeti Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu njegove ustavnosti i da će zasigurno "biti osporen".
Predrag Kožul, iz Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, kazao je da zaključci o kojima je raspravljao Zastupnički dom, nisu usuglašeni na razini vladajuće državne koalicije.
"Ima u njima puno lijepih riječi, što ne treba zanemarivati, ali oni nisu usuglašeni i nije ih ovdje moguće usvojit", kazao je Kožul.
On je Zastupničkom domu predložio zaključak kojim se Vijeće ministara BiH obavezuje u roku od sedam dana uputi u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, ali nije dobio podršku zastupnika.
Safet Kešo, zastupnik opozicijske Stranke demokratske akcije (SDA), ocijenio je da je cilj zaključaka koje je predložio klub SNSD-a derogiranje uloge visokog predstavnika i afirmiranje modela ultimatuma od nižih nivoa vlasti prema Parlamentu BiH.
Ocijenio je da se radi o ublaženoj verziji zaključaka koje je krajem marta usvojila Narodna skupština RS, a koji se odnose na stavljanje van snage odluka visokog predstavnika, naglašavajući da oni za Parlament BiH nisu obavezujuće.
"Cilj je da se sve ovo upakuje u lažnu namjeru, tobožnje zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Ukoliko bi to SNSD zaista htio, mogao bi u RS poraditi na zaštiti svih tih uzvišenih kategorija", kazao je Kešo.
Istovremeno sa zasjedanjem Zastupničkog doma državnog Parlamenta, u Banjaluci u četvrtak zasjeda Narodna skupština RS, na čijem dnevnom redu je i Prijedlog izbornog zakona RS kojim se u tom entitetu prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora.
Šta je prethodilo sjednici?
Osim što je usvojila zaključak o poništavanju odluka visokog predstavnika, vlast RS je na martovskoj sjednici entitetskog parlamenta pokrenula proceduru usvajanja entitetskog izbornog zakona, koji predviđa prisvajanje državne nadležnosti u oblasti izbora.
Predstavnici međunarodne zajednice upozorili su nakon toga da se radi o "direktnom napadu na državnu strukturu BiH".
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Dan uoči sjednice Zastupničkog doma, predstavnici vladajuće koalicije na nivou BiH dogovorili su da mogu pokušati pronaći "domaće rješenje" za izmjene Izbornog zakona BiH.
Na sastanku su bili pristutni predstavnici vladajućih stranaka na državnom novu, odnosno lider SNSD-a, HDZ-a BiH, Naroda i pravde, Naše stranke i Socijaldemokratske partije.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je, nakon sastanka u Istočnom Sarajevu, kako mu se čini da je rješenje da se do idućeg petka u parlamentarnoj proceduri usvoji Izborni zakon BiH.
Upotrijebivši tzv. Bonnske ovlasti, visoki predstavnik nametnuo je krajem marta izmjene Izbornog zakona BiH, nakon što je istekao rok koji je za taj posao dao predstavnicima državne vlasti.
One, pored ostalog, predviđaju profesionalizaciju biračkih odbora i biometrijsku identifikaciju birača, te druge načine za umanjivanje mogućnosti izbornih manipulacija.
