Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt promijenio je dio odluke kojom je 26. marta nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, s ciljem obezbjeđenja fer i transparetnih izbora.
U Kancelariji visokog predstavnika u BiH (OHR) pojasnili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se radi o "ispravci" dijela odluke koja se odnosi na mandate trenutnih članova Centralne izborne komisije (CIK BiH).
Prema "ispravci" Schmidtove odluke, neće se moći mijenjati sastav CIK-a BiH dok im ne istekne sedmogodišnji mandat na koji su imenovani.
Prema prvobitnoj odluci Schmidt-a, CIK BiH je mogao ostati bez još dva člana, jer je bilo predviđeno da im istekne mandat kada napune 65 godina života.
Tako bi dva člana, Sead Arnautović i Jovan Kalaba, s obzirom da ispunjavaju starosni uslov, ostali bez mandata.
Osim Arnautovića i Kalabe, sa mandatom do 2027. godine su i članovi CIK-a BiH Vanja Bjelica-Prutina, Željko Bakalar, Ahmet Šantić, te Vlado Rogić.
Sa izmijenjenom odlukom, omogućeno je njima dvojici, te za još četiri člana CIK-a BiH, koji su na dužnost imenovani 2020. godine, da ostanu na toj poziciji do isteka mandata 2027. godine.
Ireni Hadžiabdić, predsjedavajućoj CIK-a BiH, mandat je istekao, jer je za članicu CIK-a imenovana 2016. godine.
"Bilo je potrebno dodatno precizirati tekst Odluke visokog predstavnika kojom se donose izmjene i dopune na Izborni zakon BiH kako bi se pojasnilo da se uslovi za odlazak u starosnu penziju za članove Centralne izborne komisije ne primjenjuju na njihove tekuće mandate. Prema tome, uslovi za odlazak u starosnu penziju ne utiču na dužinu trajanja njihovih trenutnih mandata", naveli su u OHR za RSE u petak, 5. aprila.
CIK BiH broji sedam članova, po dva člana iz reda srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda, te jedan član iz reda Ostalih.
Članove, kojima mandat traje sedam godina, bira Parlament BiH na prijedlog stalne Komisije za imenovanje pri Predstavničkom domu BiH.
Elmedin Konaković, lider Naroda i Pravde, stranke koja je dio koalicije na državnom nivou, ocijenio je kako odluka Schmidta "nije dobra", te da ima "određenu sumnju zbog svih propusta ovog CIK-a u prošlosti".
"I dalje mislim da je to jedno političko tijelo sastavljeno od bivših savjetnika političkih funkcionera, članova različitih stranaka. Ne mislim, ako je to Schmidtova odluka, da je to dobra odluka, ali poštujem Schmidtova odluke. Nemam šta tu problematizirati. Kako kažu – 'veži konja gdje ti aga kaže'", izjavio je Konaković novinarima u Sarajevu 4. aprila.
Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, kao i Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, više puta su ponovili da je CIK BiH u trenutnom sazivu "nelegalna institucija", jer su ove dvije stranke, iako su bile dio vladajuće većine, kako oni tvrde, "preglasane glasovima opozicije i dijela vladajućih stranaka kod izbora tri člana CIK-a tokom 2020. godine".
A predstavnici vlasti u entitetu Republika Srpska, okupljene oko Dodikovog SNSD-a ranije su najavili da neće poštovati Schmidtovu odluku, te da će lokalne izbore 2024. godine sprovesti po izbornom zakonu RS, čiji je nacrt, kao odgovor na tehničke izmjene Izbornog zakona BiH koje je Schmidt nametnuo, Skupština RS usvojila 29. marta.
Dodik, koji je i predsjednik RS, najavio je da će prijedlog entitetskog izbornog zakona biti usvojen 20. aprila.
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad sprovođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Iz Ambasade SAD u BiH poručili su kako bi Izborni zakon RS "uzurpirao državne nadležnosti i stvorio paralelni izborni sistem".
